Kao u većini europskih zemalja, i u Hrvatskoj je od ovoga tjedna ponovno dozvoljena audiovizualna produkcija. Shodno tome, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke kojih bi se trebalo držati prilikom takvih snimanja.
Riječ je o prilično bazičnim uputama, koje se odnose na fizičku udaljenost, nošenje zaštitnih maski, higijenu ruku te svakodnevno mjerenje temperature osoblja prije no što dođu na posao.
Po tome, Hrvatska se pozicionirala kao jedna od zemalja s prilično blagim uputama, što bi je moglo učiniti još privlačnijom lokacijom za gigante poput Netflixa ili HBO-a. Primjerice, u Španjolskoj su snimanja dozvoljena samo na Kanarskim otocima i u Valenciji, a u gradovima poput Barcelone ili Madrida restrikcije su još velike.
Nemamo ni preporučeno testiranje za glumce svakih 14 dana, kao što je slučaj u Češkoj, kao niti nužnu dvotjednu karantenu koju moraju proći filmski djelatnici na Islandu (iako njihova karantena može biti i na setu).
Da je zbog uspješnog stavljanja koronavirusa pod kontrolu Hrvatska kao lokacija za snimanja definitivno u prednosti pred ostalim europskim zemljama, potvrđuje nam i ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich.
U prednosti smo
- Pravodobna reakcija Vlade i stožera dale su rezultate koji Hrvatskoj daju prednost u usporedbi sa zemljama koje su nažalost snažno pogođene epidemijom. Od europskih zemalja, audiovizualna proizvodnja počela je u Češkoj, Finskoj, Norveškoj, od 18. svibnja službeno u Poljskoj, Grčkoj, Nizozemskoj.
U većini slučajeva radi se prvo o manjim projektima, reklamama i pokretanju prvenstveno domaće produkcije (nacionalni projekti, te domaća produkcija namijenjena prikazivanju na streaming servisima) - priča nam Marcich, dodajući da telefoni HAVC-a neprestano zvone i da je interes stranih produkcija za snimanja u Hrvatskoj iznimno velik.
- Ova 2020. trebala je biti još jedna godina u kojoj su strane produkcije najavile veliku potrošnju u Hrvatskoj. Za dva projekta većina priprema već je bila odrađena i proizvodnja je odgođena nekoliko dana pred službeni početak snimanja. Očekujemo da će ti projekti početi među prvima - govori Marcich o stranim produkcijama u Hrvatskoj, a situacija je slična i kada se govori o domaćem filmu.
- Gotovo sva proizvodnja je odgođena. U kategoriji domaće proizvodnje riječ je o najmanje pet dugometražnih projekata, ali i brojnim drugim projektima s teškim posljedicama za djelatnike i tvrtke koje od toga žive - kaže ravnatelj HAVC-a.
Godina 2019. je, priča, bila rekordna po potrošnji stranih produkcija. Za proizvodnju 12 projekata u Hrvatskoj ostvarena je potrošnja veća od 348 milijuna kuna.
- Sličnu smo potrošnju očekivali i ove godine. No, na početku godine uspjelo se dovršiti snimanje tek jednog stranog projekta - objašnjava Marcich i dodaje da se nada kako će u Hrvatskoj ove godine biti snimljena dva domaća filma.
- Uz najavljene mjere opreza, te mogućnost pokrivanja dodatnih troškova uzrokovanih Covidom-19, možemo se nadati da će se pokrenuti dvije domaće proizvodnje ovoga ljeta. Veseli me da će prvi biti film “Nosila je rubac črleni” produkcijske kuće Švenk d.o.o., redatelja Gorana Dukića. A osobno me raduje i mogućnost pokretanja proizvodnje na jesen - radi se o filmu “Smrt djevojčice sa žigicama” Gorana Kulenovića na mom omiljenom Rabu, a u proizvodnji kuće Livada - navodi Marcich.
Iako je Hrvatska generalno u relativno povoljnoj situaciji, potres koji je pogodio Zagreb zakomplicirao je uvjete snimanja u metropoli, zbog čega su uvedene i posebne mjere kojima je cilj privlačenje filmaša.
- Potres je nažalost znatno oštetio gradsku jezgru i sigurno je da će se iz sigurnosnih razloga smanjiti broj snimanja na lokacijama u centru grada. Međutim, Zagreb i bliža okolica nude sjajne lokacije koje na sreću nisu pretrpjele oštećenja i gdje će se snimanja sigurno nastaviti. Zagrebački filmski ured je kao podršku pokretanju audiovizualne produkcije najavio smanjenje cijena najma lokacija u Zagrebu.
Za nacionalne produkcije sto posto popusta na plaćanje naknada za snimanje na javnim površinama, a za međunarodne produkcije i koprodukcije te reklame 50 posto popusta. Šire, potres je utjecao i na proračun grada Zagreba. Nadam se da će se ipak naći sredstva da se nastave projekti iz kulturnog sektora koji imaju bitan značaj za sve nas koji tu živimo i koji smo potreseni potresom.
Za našu djelatnost bitna je i budućnost Kina Europe, sada pod ingerencijom KIC-a. Tu računamo na razumijevanje te da će se prostor i dalje posvetiti potrebama hrvatskog i nezavisnog filma, a bez kojeg sada stvarno teško dišemo - govori Marcich.
A o situaciji u audiovizualnom sektoru pričali smo i s Majom Vukić, producenticom i predsjednicom Hrvatske udruge producenata.
Ona nam kaže da je najveći problem s kojim se hrvatski filmaši trenutno susreću neizvjesnost, koja je veća time što se radi o projektnoj industriji u kojoj je jedan ciklus prilično dugotrajan.
- Samo financiranje projekta traje nekoliko godina, kreativan proces je kompleksan, radi se o djelima koje zajednički stvaraju mnogi, a imaju značajne tehnološke i logističke zahtjeve. Svi koji poznaju i prate audiovizualne djelatnosti znaju da nam je jedna od najvažnijih stvari planiranje potreba, troškova, mogućnosti rizika i slično.
Inicijalna je procjena Hrvatske udruge producenata bila da će nam trebati dvije do tri godine da se vratimo na razdoblje prije 1. ožujka 2020. u smislu obima posla, broja projekata i ostalog - govori nam Vukić.
Objašnjava nam i da je, bez obzira na to što su snimanja formalno dopuštena, još prilično rizično upustiti se u neki veći projekt. - Iako je Stožer dopustio snimanja, mogu krenuti tek manja snimanja kratkih filmova, dokumentarnih filmova, reklama i slično, ali svi veći igrani projekti koji zahtijevaju pripremu trebat će još barem tri tjedna do prvog pokretanja snimanja - govori, dodatno tumačeći da je problematično i što se mjere iz tjedna u tjedan mijenjanju, zbog čega je gotovo nemoguće sa sigurnošću planirati projekte.
Borba za lokaciju
U trenutku lockdowna Hrvatska udruga producenata provela je među svojim članovima anketu kojoj je cilj bio saznavanje razmjera projekata čije je odvijanje stalo ili je odgođeno zbog koronavirusa.
- Znamo da su odgođena snimanja dvije hrvatske igrane serije i tri dugometražna igrana filma, uz nekoliko stranih produkcija koje su planirale doći tijekom proljeća. Prema mojim saznanjima, serije i jedan film trebali bi početi sa snimanjem tijekom lipnja, a dva su filma odgođena za godinu dana, jer nisu u mogućnosti zbog kreativnih ili drugih razloga snimati u ovoj pandemijskoj situaciji - kaže nam Vukić.
Daje nam i svoje viđenje mjera koje su poduzete za pomoć filmašima. - Filmaši su se mogli javljati na mjere HZZ-a za očuvanje radnih mjesta i na natječaje Ministarstva kulture za samostalne umjetnike i za slobodnjake. No, ponavljam, pitanje je kad će se projekti ponovno pokrenuti u punom zamahu.
Otvaranje industrije
Postoje naznake da će neka snimanja krenuti u drugoj polovini lipnja, no i zbog mjera prevencije i zbog općenitog smanjenja sredstava, posla će u totalu biti manje.
U razgovorima smo s Hrvatskim audiovizualnom centrom o troškovima mjera prevencije i usporavanja snimanja zbog manjeg broja ljudi i održavanja razmaka. Naime, filmovi koji su planirali snimanje zatvorili su financijsku konstrukciju ne računajući na to, a sada preporuke trebaju poštovati.
Državni tajnik Krešimir Partl najavio je da Ministarstvo kulture planira dio sredstava iz svog fonda za Covid-19 odvojiti za tu namjenu, što će zapravo omogućiti da ta snimanja krenu. Jer, ne krenu li snimanja, slobodnjaci i dalje nemaju prihode - kaže Vukić.