Ako se potvrdi krimen za koji se, prema policijskom izvješću, sumnjiče bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, bosansko-hercegovački poduzetnik Milenko Bašić i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, taj slučaj mogao bi se pokazati kao jedna od najvećih korupcijskih afera u povijesti Hrvatske, teška više od 1,9 milijardi kuna.
Otkud ta brojka? Iz navoda u policijskom priopćenju može se iščitati kako istražitelji sumnjaju da je Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije (iz Bašićeve vjetroelektrane Krš-Pađene) naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto. Taj porast očito se odnosi na razliku između tržišne cijene električne energije i povlaštene, subvencionirane cijene koju pojedini proizvođači iz obnovljivih izvora energije dobivaju tijekom perioda od 14 godina. Iz policijskog izvještaja također se može iščitati kako se Jurekovića sumnjiči da je tu financijsku korist Bašiću osigurao tako što je osigurao “donošenje akata” u razdoblju od prosinca prošle godine do 18. svibnja ove godine.
Ključni dokument
Uvidom u arhivu na internetskoj stranici Hrvatske energetske regulatorne agencije može se zaključiti kako se to odnosi na više akata koje je Agencija u tom periodu izdala, a vezanih na tvrtku C.E.M.P. i njezin projekt vjetroelektrane Krš-Pađene, inače najvećeg takvog objekta u Hrvatskoj. Taj vjetropark, podijeljen na tri faze projektnog razvoja, trebao je imati kumulativnu snagu od 142 megavata, a ključni dokument za njegovu realizaciju - kao i svakog takvog projekta - zove se Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Posjedovanje takvog rješenja investitoru de facto omogućava da proizvedenu energiju prodaje po netržišno visokoj cijeni, ali ne vrijedi beskonačno, već samo na određeni rok u kojem se od investitora očekuje da realizira projekt.
Rok važenja rješenja može se produžiti u vrlo specifičnim okolnostima, a čini se kako upravo u tom segmentu istražitelji vide potencijalne nezakonitosti u slučaju Krš-Pađene. Naime, Hrvatska energetska regulatorna agencija je 27. prosinca prošle godine izdala rješenje kojim prihvaća određene promjene lokacijskih uvjeta vezanih na projekt, a na kojima se temeljilo prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Kako se to dogodilo svega nekoliko dana prije isteka roka važenja tog prethodnog rješenja koje je Bašićeva tvrtka imala, a C.E.M.P. je zahtjev HERA-i podnio tek tjedan dana ranije, pojavile su se sumnje kako se radilo o pogodovanju investitoru, kojem je rok za dovršetak projekta tako pomaknut za još dvije godine.
Bez takvih izmjena, C.E.M.P.-ovo prethodno rješenje o statusu povlaštenog proizvođača prestalo bi vrijediti, projekt bi se urušio, a ulagači i kreditori ostali bez znatnog dijela svog novca. Uz produljenje roka, tvrtka je dobila priliku dovršiti projekt i sljedećih 14 godina prodavati struju po povlaštenoj cijeni od 94 eura. Koliki je kumulativni iznos te financijske koristi nemoguće je potpuno precizno utvrditi, s obzirom na to da nitko danas ne može predvidjeti kretanje cijene električne energije na burzi tijekom narednih 14 godina.
Golemi iznosi
Kako su to morali kvantificirati na određeni način, za pretpostaviti je da su istražitelji kao osnovu za tržišnu cijenu uzeli višemjesečni prosjek prodajne cijene bazne električne energije na jednoj od regionalnih burzi. Također, nemoguće je znati koliko bi točno energije elektrana Krš-Pađene proizvodila u tom periodu, ali se kao utemeljena procjena može uzeti nacionalni prosjek rada vjetroelektrana od oko 2500 sati godišnje. Uz toliki angažman elektrana snage 142 megavata imala bi godišnju proizvodnju od 355 tisuća megavatsati, a tijekom trajanja poticajnog razdoblja ta proizvodnja iznosila bi 4 milijuna i 970 tisuća megavatsati. Uz prosječnu razliku između poticajne i tržišne cijene od 51 eura po megavatsatu, ispada da bi vlasnici elektrane Krš-Pađene ukupno primili oko 253,4 milijuna eura poticaja, što uz aktualni tečaj od 7,5 kuna za euro, iznosi 1,9 milijardi kuna. Naravno, taj iznos je poprilično apstraktna brojka, jer bez statusa povlaštenog proizvođača de facto ne bi ni bilo projekta, s obzirom na to da bi se investirani novac teško mogao vratiti iz tržišne cijene energije, a ni financijeri projekt ne bi pristali financirati uz perspektivu da će povrat plasmana ovisiti isključivo o tržišnim kretanjima cijene energije.
Ova istraga, uz drugi krak koji se odnosi na odnose C.E.M.P.-a s Hrvatskim šumama, vjerojatno će potaknuti i propitkivanje kontroverznih odnosa niza državnih institucija prema projektu Krš-Pađene, a zbog koje ih već godinama za pogodovanja prozivaju ekološke udruge i politički aktivisti. Takvih nejasnoća u slučaju projekta Krš-Pađene ima dosta.
Neodgovorena pitanja
U projektu je inicijalno sudjelovao HEP, a onda iz njega izašao, prepustivši ga C.E.M.P.-u bez naknade, iako je investirao značajna sredstva u razvoj. Originalna prethodna rješenja o statusu povlaštenog proizvođača tvrtka je ishodila 24. i 31. 12. 2013. godine, netom prije nego što će 1. siječnja 2014. na snagu stupiti novi tarifni sustav s 30 posto manjim poticajima. Već 2017. nakon odluke investitora da mijenja projekt tako što će ugraditi snažnije, veće i više agregate, Ministarstvo zaštite okoliša će poništavajući svoju prethodnu odluku C.E.M.P. osloboditi obveze da radi novu procjenu utjecaja na okoliš. Sljedeće godine C.E.M.P. će tražiti i dobiti prvo produljenje statusa povlaštenog proizvođača, na temelju pisane izjave direktora o tome da je već utrošeno 50 posto planiranih investicijskih sredstava i konzekventno više od pola projekta realizirano.
No, 2019. državna razvojna banka HBOR odobrit će C.E.M.P.-u kredit od 80 milijuna eura, usprkos činjenici da je lokacijska dozvola na kojoj se projekt temelji predmet sudskog spora, a projekt je već ionako subvencioniran kroz garantiranu otkupnu cijenu energije. Na kraju, HERA-inim prihvaćanjem izmjene Prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije rok za realizaciju projekta opet je prolongiran. Je li u svim tim transakcijama bilo nezakonitosti i pogodovanja investitorima? Istraga koja je pred nama trebala bi dati odgovor na to pitanje...