Centar dijeljenih usluga (CDU), projekt digitalizacije javne uprave vrijedan 362 milijuna kuna kojim će se na jednome mjestu objediniti sve državne usluge i dokumenti, a građane poštedjeti odlazaka na šaltere, u primjenu kreće najesen, a u cijelosti će biti realiziran tijekom iduće tri godine, rekao je ministar uprave Lovro Kuščević na potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije za uspostavu CDU-a.
Za razvoj i implementaciju “državnog oblaka”, kako mu se tepa, iz fondova EU osigurano je 305 milijuna kuna, odnosno 85 posto od ukupne vrijednosti, a osim Kuščevića, čiji je resor nositelj projekta, na svečanom potpisivanju ugovora u Banskim dvorima sudjelovala je i Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU - SAFU, te premijer Andrej Plenković.
Premijer je rekao da je CDU najveći državni projekt za jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture i da će “građanima promijeniti percepciju kontakta s državom”. - Živimo u vremenu četvrte industrijske revolucije, živimo u vremenu digitalnog društva i ekonomije, pa je normalno da sve ono što država ima bude dostupno građanima.
Da njihov doticaj s bilo kojom institucijom po mogućnosti bude jednokratan, povoljan, bez dodatnih opterećenja i papirologije te, najvažnije, pouzdan i učinkovit. To je smisao projekta - poručio je Plenković. Kako, zapravo, CDU funkcionira, objasnio je ministar Kuščević, rekavši da je to sustav u računalnom oblaku koji omogućava međusobnu komunikaciju svih državnih registara i baza. - Ako naš sugrađanin, na primjer, želi otvoriti tvrtku, Ministarstvo gospodarstva postavlja svoju aplikaciju za otvaranje tvrtke na CDU.
Trenutno su za to potrebne različite potvrde, no kad se napravi CDU, uz obrazac za otvaranje tvrtke više ne morate priložiti potrebnu dokumentaciju koju država ima u sustavu, primjerice OIB, potvrdu o nepostojanju poreznog duga ili prebivalištu jer će sustav sam razmijeniti tražene podatke. Cijeli zahtjev pokreće se online, putem interneta - rekao je Kuščević. Ipak, imajući na umu da većina ljudi i dalje oklijeva koristiti internet servise, ministar je najavio i otvaranje tzv. Jedinstvenog upravnog mjesta (JUM). Umjesto šetanja od šaltera do šaltera JUM bi bio jedno mjesto, donosno jedan šalter na kojem bi se moglo pristupiti cijelom nizu državnih usluga i svoj zahtjev riješiti na licu mjesta.
Lovro Kuščević
Tijekom ljeta, a najkasnije do jeseni, doznajemo iz Ministarstva uprave, pokrenut će se i taj projekt vrijednosti 122 milijuna kuna, kojim je predviđeno otvoranje barem stotinu takvih fizičkih mjesta za građane. Tamo će se moći, primjerice, predati zahtjev za mirovinu, sustav će taj zahtjev prepoznati, pustiti ga na obradu nadležnim tijelima, obraditi ga i vratiti natrag građaninu na to određeno fizičko mjesto. - Poučeni iskustvom s online sustavom e-novorođenče preko kojeg je do sad prijavljeno tek 1200 novorođene djece, a klasičnim putem njih više od 48 tisuća, zaključili smo da moramo osigurati i fizička mjesta za naše građane koji ne koriste internet, objašnjenje je iz Ministarstva uprave.
Inače, sustav “državnog oblaka” razvila je domaća IT tvrtka APIS, kao projektni partner. Primjena sustava kreće najesen, potvrdili su, a u prvoj fazi umrežit će se 40 državnih institucija i njihovih usluga, uglavnom ministarstava, a do kraja 2022. godine u CDU-u će biti njih više od 300. Tako će se, navode, državna informacijska infrastruktura, rascjepkana po različitim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, napokon objediniti.
“S obzirom na to da su se podaci državne uprave dosad čuvali i obrađivali na nekoliko desetaka lokacija, sigurno je da će model CDU-a donijeti jednostavnije i racionalnije upravljanje sustavom jer će se svi podaci nalaziti pod jednim krovom, a to znači i veću dostupnost i niže troškove”, stoji u odgovoru APIS-a. Budući da će se u “državnom oblaku” pohranjivati državni registri i najosjetljiviji osobni podaci građana, od porezne kartice do zdravstvenih kartona, iz APIS-a uvjeravaju da sustav udovoljava najvišim međunarodnim standardima sigurnosti i zaštite.
Također, osim građana, korist od sustava imat će i zaposlenici javne uprave. Oni će unutar CDU-a imati tzv. sustav za kolaboraciju koji uključuje e-mail, chat, videokonferencije, kalendare, adresare i dijeljenje dokumenata. Zaključno s današnjim projektom, u razvoj aplikacija javnih institucija do sada je uloženo ukupno 550 milijuna kuna, istaknula je ministrica Žalac.