IGNORIRALI DISTANCU

Kreću kazne za kršenje mjera, organizatori koncerata u Zagrebu već dobili ogromne globe

Na koncertima se mjerila temperatura, popisivala se publika, dijelile se maske, ali to nije bilo dovoljno
Pips, Chips & Videoclips
 Sarah Agić/balkanrock

Tri kazne po 30 tisuća kuna stigle su ovoga tjedna organizatorima triju koncerata u garaži Muzeja suvremene umjetnosti, tako glasi vijest koja se ovih dana munjevito proširila medijima i društvenim mrežama. Prvo se 4. i 5. rujna na toj lokaciji održao Drito iz MSU-a, 11. rujna nastupili su Ida Prester i Nipplepeople, dok je 12. rujna svirao bend Pips Chips & Videoclips.

Kazne su Los Angeles Agencyju i YEM-u, organizatorima koncerata, stigle zbog toga što publika nije poštovala propisani razmak - stajali su jedni do drugih bliže od propisanog metra i pol. To nam je potvrdio Mladen Vlaić, načelnik Sektora upravnih i inspekcijskih poslova PUZ-a, koji je i sam bio u jednoj od inspekcija na spornim koncertima.

- Kazne su napisane jer se nije održavala preporuka o fizičkoj distanci. Najavili smo svoju kontrolu, no svejedno se nije držao razmak - rekao nam je Vlaić.

Znači li to da je Stožer osnažen odlukom Ustavnog suda o zakonitosti njihovih odluka krenuo u strože kažnjavanje kršenja mjera?

Organizatori su upozoravali publiku o nužnosti držanja distance prije samih događaja, kao i na samome događaju, a čak su i izvođači s pozornice apelirali na publiku da se razdvoje jedni od drugih. Upitali smo inspektora što bi, po njemu, organizatori još mogli učiniti po tom pitanju.

- Postoje upute HZJZ-a koje je organizator dužan provesti. A naše je da to kontroliramo - rekao nam je kratko, dodajući da ovo nisu prve kazne koje su stigle organizatorima glazbenih ili drugih kulturnih događanja.

Izdavali upozorenja

No budući da su to sigurno prve kazne ovoga tipa o kojima se pričalo u javnosti, kontaktirali smo Ministarstvo unutarnjih poslova, gdje su nam obrazložili da su u periodu od 1. do 15. rujna od 474 najavljenih okupljanja obavili 210 nadzora i utvrdili 19 kršenja mjera. U tim se slučajevima najčešće radilo o nepridržavanju mjera fizičke distance i nepravovremenog prijavljivanja okupljanja. Jednom su inspektori uputili usmenu opomenu, i to za jedan događaj u Rijeci, a podnijeli su četiri prekršajne prijave, od kojih su tri otišle organizatorima već spomenutih koncerata, a jedna i za koncert održan u AKC-u Medika 12. rujna. Iz Medike su nam kratko rekli da još uvijek nisu dobili nikakvu kaznu te da zbog toga ne bi detaljnije komentirali slučaj, a suzdržani su za sada ostali i organizatori spornih koncerata u MSU. Doznajemo da je i njima stigla tek jedna od tri kazne koje je evidentirao MUP.

Dobili smo podatke i za prethodni period, od 24. do 31. kolovoza. Tad su proveli 246 inspekcija, a u noćnim klubovima utvrdili su 25 kršenja preporuka. Za njih su izrekli 26 usmenih opomena. Prekršajnih prijava nije bilo.

Inače, na koncertima u MSU okupilo se oko 700 ljudi, iako im je bilo dozvoljeno da ih bude tisuću, a sam prostor u normalnim okolnostima prima i do 2500 ljudi. Posjetiteljima se mjerila temperatura na ulazu, uzimali su se njihovi osobni podaci, onima koji nisu imali masku ona je bila ponuđena te se, kako je već spomenuto, konstantno upozoravalo ljude na držanje razmaka.

Iako Muzej suvremene umjetnosti nije bio organizator ovih događaja, nego su samo iznajmili svoj prostor, razgovarali smo s Brankom Kostelnikom, tamošnjim voditeljem Odjela za programsko-izložbenu djelatnost. On smatra da su organizatori učinili sve što su trebali.

- Osim toga, kada je riječ o održavanju razmaka, jedina iduća opcija bi bila ta da zaštitari fizički udaljavaju ljude jedne od drugih. No po meni je upitno postoji li za takvo što pravna osnova - kaže Kostelnik.

Sve smo proveli

Dodaje da su i u ugovoru s organizatorima te u usmenoj korespondenciji s njima inzistirali na provođenju svih propisanih epidemioloških mjera HZJZ-a i Stožera.

- I oni su to sve, prema mojim saznanjima, i proveli! Štoviše, redovito su nas obavještavali o poduzetim mjerama i radnjama te slali fotodokumentaciju na kojoj se vidjelo kako mjere posjetiteljima temperaturu, upisuju ih s podacima na poseban popis, postavljaju dezinficijense na ulazu, postavljaju na zidove obavijesti o provođenju potrebnih mjera, a čak su i samoinicijativno dijelili maske posjetiteljima na ulazu, premda je koncert bio na otvorenom - priča nam Kostelnik.

Smatra licemjernim činjenicu da je Stožer dozvolio koncerte na otvorenom (uz mjere), a sad kažnjava organizatore. Kao i mnogi, spominje da se na dan jednoga od koncerata nešto manje od kilometra zračne linije dalje, na Trgu bana Jelačića, održavao Festival slobode na kojem se okupilo mnogo više ljudi nego na njihovim koncertima.

- U tim kreativnim industrijama i na popkulturnoj sceni radi na stotine profesionalaca koji od toga žive. Recite mi, po čemu su oni lošiji od noćnih klubova, teretana ili od gore spomenutih manifestacija? - pita se Kostelnik, pa zaključuje: - Sramotno!

O cijelom smo “slučaju MSU” razgovarali i s Darkom Tučekom, predsjednikom Udruge glazbenih menadžera i organizatora.

- Izvjesno je da su u ovome trenutku organizatori koncerata i evenata u poziciji da je njihovo zanimanje jedno od kompleksnijih i težih u državi - govori nam.

- Trenutno je još puno pravila nedefinirano, i koliko god se organizatori trudili osigurati sve uvjete, vrlo je teško razdvojiti neke pojedince i djelovati u svakome trenutku - kaže Tuček, dodajući da se konstantno komunicira s ministarstvom i Stožerom kako bi se dobile što konkretnije smjernice oko toga kako postupati u situacijama sličnima ovoj.

Maske i distanca

Organizatori koncerata u MSU su, smatra Tuček po informacijama koje su mu dostupne, poštovali sve mjere kojima je cilj prevencija širenja virusa.

- Učinili su i više od onoga što je propisano, pa su, recimo, na ulazu dijelili i maske, iako to nije obveza. Upozoravali su pojedince da se drži razmak, što prije koncerata, tako i na samim događajima. Organizacija je učinila svoje upozorenjima, postavljanjem stolova i drugim mjerama, a pitanje je svijesti pojedinca hoće li se on na nekom ovakvom događanju ponašati odgovorno ili ne - govori naš sugovornik, pa dodatno pojašnjava svoju misao slikovitim primjerima:

- Nitko ne kažnjava tvrtke za javni prijevoz ako su ljudi u tramvaju ili autobusu blizu jedni drugima. Nitko nije kaznio neki lanac trgovina jer ljudi nisu održavali udaljenost dok su čekali u redu za blagajnu. Ne znam zašto se baš u ovom sektoru trenira strogoća, a uz pomoć redara, maski i drugih mjera se najviše trudimo da svi uvjeti budu što idealniji. U tramvajima nemate redare niti se dijele maske ako ih netko nema. A mi se trudimo snažno i konstantno.

Među ostalima, za ovaj smo slučaj kontaktirali i Državni inspektorat, kojem smo također poslali upit o tome jesu li oni do sad pisali kazne zbog nepoštivanja protuepidemioloških preporuka.

- U našoj su nadležnosti provođenja kontrole o poštivanju odluka o radnom vremenu kafića i klubova, kao i sanitarni nadzor, odnosno provjera postoje li u objektima, recimo, dezinficijensi i nose li se maske tamo gdje su propisane - objasnili su nam.

Od 13. kolovoza, kad je donesena odluka o tome da klubovi i kafići smiju raditi do ponoći, proveli su nešto više od 300 nadzora, s tim da je brojka vjerojatno i veća kad se u obzir uzme činjenica da su na nekim mjestima bili više puta.

- U samo pet slučajeva smo naišli na nepridržavanje odluke o radnom vremenu, no izdali smo samo upozorenja. Politika Državnog inspektorata je takva da se mi trudimo uspostaviti partnerski odnos, upozoriti na propuste te što manje kažnjavati - rekli su nam.

Od početka pandemije odradili su i 833 sanitarna nadzora.

- Ako su utvrđene neke nepravilnosti, mi smo tu da ih otklonimo, kažu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. listopad 2020 08:40