Počinje hrvatski skijaški tjedan - razdoblje od sedam dana nakon Sveta tri kralja u kojem Hrvati u najvećem broju idu na skijanje. U prošloj je godini, prema neslužbenim procjenama, na skijanje otišlo 200 tisuća hrvatskih građana.
Ove je godine došlo do promjene termina zimskih školskih praznika oko kojih se najčešće planiraju zimovanja. Praznici ove godine traju dulje, do 11. siječnja, za razliku od lani kad su završili 6. siječnja, na Tri kralja, što bi moglo utjecati na to koliko će Hrvata otići na skijanje na vrhuncu ove zimske sezone.
Igor Kecerin, vlasnik turističke agencije Alpe Adria Sport i ski servisa, kaže kako upravo iz tog razloga primjećuje porast potražnje između 20 i 30 posto.
- Ove godine nema školskih praznika u veljači pa sada oni koji su prijašnjih godina na skijanje putovali u veljači, idu u ovom prvom valu u siječnju - pojasnio je.
Naime, početak školske godine neplanirano je pomaknut s 2. na 9. rujna, a posljedično je ukinut drugi dio zimskih praznika u veljači. S obzirom na to da je zimovanje odmor za cijelu obitelj, termini za odlazak na skijanje uvelike ovise o razdoblju školskih praznika, koji su počeli 24. prosinca i traju do 12. siječnja. To će goditi i novčanicima hrvatskih građana. Naime, u veljači su cijene skijanja obično više, a gužve na popularnim skijalištima veće upravo zbog termina zimskih praznika u drugim europskim zemljama.
Cijene variraju ovisno o agenciji, smještaju, trajanju aranžmana, udaljenosti od skijališta i razini usluge.
- Cijene iznajmljivanja opreme pratile su opći rast cijena tako da je došlo do poskupljenja od otprilike deset posto - kaže Kecerin. Najam dječje skijaške opreme u njegovu ski-centru iznosi deset eura, dok je skijaška oprema za odraslu osobu oko 100 eura.
Naglasio je da svojim klijentima naplaćuje samo dane u kojima se skije doista i koriste, odnosno ne naplaćuje dane putovanja na odredište. Četveročlana obitelj će za tjedan dana skijanja u Austriji ili Italiji ove godine izdvojiti između 2000 i 2500 eura, uključujući najam skijaške opreme i cijenu ski-karte na samim skijalištima koja stoji, ovisno o destinaciji, oko 350 eura.
Od popularnih skijaških destinacija, Kecerin izdvaja Italiju i Austriju, koje su među Hrvatima podjednako popularne.
- Što se mene tiče, Italija je uglavnom pitomija za skijanje, staze su bolje i vrijeme je ljepše - dodaje Kecerin.
Na tragu tih procjena, širu sliku o skijaškim trendovima i kretanjima na razini cijele države pružio nam je Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Prema njegovim riječima, interes za zimovanja ne samo da ne jenjava, nego pokazuje tendenciju rasta u odnosu na prethodne godine.
- Možemo reći da je interes za skijanje izuzetno velik. Naše procjene govore da će ove godine na snježne padine otići čak i više Hrvata nego lani - ističe Žgomba.
Podsjetimo, prošlogodišnje su brojke stale na oko 200 tisuća skijaša, a Žgomba smatra da će ta brojka u tekućoj sezoni biti premašena. Iako je "hrvatski tjedan", koji upravo počinje, apsolutni vrhunac sezone, napominje kako se odlasci na snijeg sada rastežu puno dulje.
- Sezona zapravo traje od sredine prosinca pa sve do polovice ožujka, a u tom razdoblju očekujemo kontinuirani odlazak domaćih turista prema europskim skijalištima - dodaje Žgomba.
Kada je riječ o destinacijama, hrvatski građani ostaju tradicionalno vjerni provjerenim europskim središtima, no s nekim specifičnostima s obzirom na regiju iz koje dolaze. Uz nezaobilaznu Sloveniju, Austriju i Italiju, Francuska ostaje visoko na listi, prvenstveno zbog prostranih skijališta i specifičnih aranžmana.
- Najčešće lokacije su nam bliske susjedne zemlje, no posljednjih godina bilježimo iznimnu popularnost skijališta u Bosni i Hercegovini, posebno za ljude koji žive u južnim krajevima Hrvatske - objašnjava Žgomba.
BiH se nametnula kao logičan izbor za skijaše iz južnog dijela Hrvatske, kojima su odredišta poput Kupresa i Jahorine nadohvat ruke, ali i kao cjenovno najpristupačnija opcija za širi krug građana. Iako je inflacija zahvatila sve segmente turizma, pa tako i zimski, Žgomba kaže da skokovi nisu dramatični.
- Ne bilježimo neke značajnije, ekstremne skokove koji bi odvratili ljude od putovanja. Tih desetak posto poskupljenja je očekivano. Prva po povoljnim cijenama je Bosna i Hercegovina, koju slijedi Francuska, a Italija, Austrija i Slovenija u nešto su višem cjenovnom rangu - zaključuje Žgomba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....