ANTUN ŠKVORČEVIĆ

KRITIZIRAO GA JE I GLAS KONCILA Tko je, dakle, Antun Škvorčević, jedini biskup koji je javno upozorio na porast međuetničkog nasilja u Hrvatskoj

Hrvoje Kusik/Hanza Media

 

Osuđujem nasilje što su ga ovih dana u Kninu, Đevrskama, Viškovu i nekim drugim mjestima naše hrvatske domovine izvršile određene osobe nad ljudima srpske nacionalnosti te žrtvama izražavam svoje suosjećanje.

Nedopustivo je hrvatstvo pretvoriti u ideologiju za mržnju i nasilje. Ono je sustav vrijednosti u koji su ugrađena i evanđeoska načela te kad netko mrzi pripadnike drugog naroda i vrši nad njim nasilje, povrjeđuje i kršćansku baštinu, djeluje protiv Božjeg nauma o čovjeku”, odjeknule su riječi požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, kada je ovih dana javno upozorio na porast međuetničkog nasilja u Hrvatskoj.

Štoviše, od javnih osoba, možda je podjednaku težinu imao još jedino istup šibenskog župana Gorana Pauka, sadržajno identičan Škvorčevićevom.

“Ograđujem se od onih koji spomenute događaje nastoje iskoristiti za svoje političke ciljeve, dajući im značenje koje oni nemaju, podupirući nove podjele i šireći nepovjerenje, što može uzrokovati veće zlo od počinjenog nasilja”, dodao je biskup Škvorčević.

Uskoro su na njegov ekumenski istup stigle brojne pozitivne reakcije, među kojima se posebno isticala slavonsko-pakračkog episkopa, Jovana Ćulibrka, koji mu je zahvalio na tim riječima i dodao da potpisuje sve što je biskup kazao.

Pozega, 221208
Pozeski biskup msgr. Antun Skvorcevic uputio tradicionalnu bozicnu poslanicu vjernicima u svojoj biskupiji.
Foto: Hrvoje Kusik / CROPIX
CROPIX
 

Čini se da je odnos između dvojice uglednih svećenika katoličke i pravoslavne Crkve više od službenog, recimo, dok je cijela Hrvatska brujala o incidentima u Uzdolju i Viškovu, Škvorčević i Ćulibrk posjetili su 23. kolovoza franjevački samostan u Cerniku kako bi zajedno razgledali biblijsku izložbu koja je ondje postavljena.

Škvorčević je na kraju istaknuo kako mu je drago što je mogao posjetiti ovu izložbu zajedno s episkopom Jovanom, jer je Biblija naša zajednička baština.

Napokon, Jovan Ćulibrk je u intervjuu Jutarnjem listu iz 2016., a da ga je to nije pitao novinar, naglasio kako se mora pohvaliti da “sa svojim najbližim susjedom, biskupom požeškim Antunom Škvorčevićem, uživam baš takav susjedski i hrišćanski odnos, koji ne podrazumijeva nikakvo hinjeno jedinstvo, nego ljudsko i hrišćansko međusobno poštovanje”.

Škvorčević je u srijedu 28. kolovoza, sudjelovao na općoj audijenciji u Vatikanu, gdje ga je, zajedno s hrvatskim hodočasnicima okupljenima na Trgu sv. Petra, izrijekom pozdravio papa Franjo.

“Srdačno pozdravljam i blagoslivljam hrvatske hodočasnike, osobito učenike i nastavnike biskupijskih gimnazija iz Požeške biskupije, zajedno s njihovim biskupom mons. Antunom Škvorčevićem, kao i sjemeništarce, učenike i nastavnike Nadbiskupijske klasične gimnazije iz Splita.

Dragi prijatelji, neka vam svjedočanstvo svetoga Augustina pomogne širiti svjetlo vjere u vašoj sredini, kako biste oduševljeno svjedočili kršćansku nadu i ljubili bližnje”, rekao je Jorge Bergoglio.

Tko je, dakle, Antun Škvorčević, predvodnik ekumenske struje unutar Hrvatske biskupske konferencije?

Rodio se 1947. u Davoru. Diplomirao je na zagrebačkom Katoličko bogoslovnom fakultetu, a nadbiskup Franjo Kuharić poslao ga je u Rim gdje je na Papinskom sveučilištu Gregorijana specijalizirao iz ekleziologije i doktorirao 1981. godine.

Dulje od desetljeća je predavao na fakultetu, da bi ga 1997., papa Ivan Pavao II. Apostolskim Pismom “Ad unum corpus” imenovao prvim biskupom novoutemeljene Požeške biskupije. Prije nego je imenovan biskupom, Škvorčević je organizirao skup o Alojziju Stepincu, a još u Jugoslaviji, kao i kasnije u samostalnoj Hrvatskoj, bio je član crkvenih ekumenskih odbora.

Veliki odjek imala je njegova propovijed otprije dvije godine u Vukovaru, koju su neki usporedili čak s povijesnim nastupom kardinala Franje Kuharića, koji je usred rata u Hrvatskoj, u ljeto 1991. upozorio da ne smije biti osvete čak ni kada je protivnik krajnje nehuman.

U idućih 26 godina, iz Katoličke crkve u Hrvatskoj nisu stigle snažnije ekumenske poruke od onih iz Vukovara i Škabrnje, koje su tih dana u studenom izgovorili biskup Antun Škvorčević i vojni ordinarij Jure Bogdana, koji su razbili stereotipe prema kojima je ovdašnja crkvena hijerarhija unisona i isključivo okrenuta prošlosti, što je postala praksa u posljednjih četvrt stoljeća, kada se slušaju istupi Josipa Bozanića, Vlade Košića, Valentina Pozaića i ostalih desno orijentiranih biskupa.

Za razliku od spomenutih crkvenih prelata, požeški biskup je iz traumatiziranog Vukovara upozorio kako “mržnja truje sadašnjost i krade budućnost”.

Nikad prije toga dana, neki dostojanstvenik Katoličke crkve u Hrvatskoj nije izgovorio riječi kao što su: “Koliku li je razdaljinu među Srbima i Hrvatima očitovala agresija minuloga rata u Hrvatskoj, posebno ovdje u Vukovaru.

Nakon svega, kako se založiti da ne ubijamo jedni druge, kako se založiti da dokinemo podjele u nama, da ne budemo jedini protiv drugih, nego jedni s drugima ili, još bolje, jedni za druge, i tako svi budemo pobjednici i postignemo svoje dostojanstvo”, upitao je biskup Antun Škvorčević, izrazivši nadu da će “Katolička crkva u Hrvatskoj i SPC naći načina zajednički se zauzimati oko toga da ne bi bili jedni protiv drugih”.

Isto tako, dok su se Bozanić i većina biskupa, ratnim žarom obrušili na Istanbulsku konvenciju, Škvorčević je u prošlogodišnjoj uskrsnoj poruci, ironično zaključio da “promatrajući grčevitu borbu nekih crkvenih ljudi u Hrvatskoj protiv Istanbulske konvencije, mogao bi netko pomisliti kako to možda čine zbog toga što nisu uspješni u evangelizaciji te očekuju da ih država u tom pomogne svojim zakonima”.

Pa s optimizmom zaključio kako je “mnoštvo ljudi u Hrvatskoj koji svjedoče da se putem vjernosti Isusu Kristu u svakodnevnim malim i naoko beznačajnim životnim situacijama, može ljubavlju štititi ženu i obitelj od nasilja, uspješnije od bilo kojeg zakona ili Konvencije”.

Podrazumijeva se da ovakve stavove ne vole mnogi u ovdašnjoj crkvi. Početkom ove godine, Glas Koncila je, u ne baš suptilnom komentaru glavnog urednika Ivana Miklenića, kritizirao Škvorčevića, koji je u funkciji predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, u božićnom ozračju, pred početak Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana, organizirao susret episkopa Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj i predstavnika HBK.

Glavnog urednika najpoznatijeg katoličkog tjednika užasno je naljutilo jer su episkopi i biskupi u zajedničkoj izjavi naglasili da su svjesni da “međusobnim optuživanjem, manipuliranjem povijesnom istinom, interpretacijom ratnih događanja za dnevno-političke svrhe, vrijeđanjima i ponižavanjima zbog pripadnosti određenoj naciji i vjeri ostajemo zarobljenicima prošlost i gubitnicima u sadašnjosti”.

Uslijedila je reakcija Glasa Koncila u kojem je plasirana optužba kako je s “katoličke strane naivno mržnju, kako se navodi u izjavi, uzeti kao razlog mnogih žrtava na obje strane”. Iako Miklenić nije izrijekom nikoga spomenuo, potpuno je očito da se na njegovom nišanu prije svih, našao Škvorčević, koji je organizirao susret sa SPC-ovim episkopima.

Uostalom, kako razmišlja dobar dio ovdašnje crkvene hijerarhije, vidjelo se prije nekoliko godina, kada su sisački biskup Vlado Košić i pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić potpisali peticiju upućenu predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i tadašnjem šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku sa zahtjevom da se “Za dom spremni” uvede kao službeni pozdrav u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Za razliku od njih, Škvorčević svake godine uoči Uskrsa u jasenovačkoj crkvi organizira pokorničko molitveno okupljanje. U svibnju ove godine u Spomen-području Jasenovac, obilježen je Jom Hašoa – Dan sjećanja na žrtve holokausta u organizaciji Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj.

Bio je to prvi molitveni susret visokih predstavnika četiriju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj – katoličke, islamske, židovske i pravoslavne - održan u Jasenovcu upravo na prijedlog požeškog biskupa.

Škvorčević tek za tri godine odlazi u mirovinu, što znači da je moguće očekivati još njegovih istupa koji će izazivati sablazan kod ovdašnje vjersko-nacionalne desnice.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo