Novi potres u Banskim dvorima uzdrmao je danas vladajuću koaliciju i ako premijer Andrej Plenković u srijedu ne stavi na dnevni red Vlade Zakon o udžbenicima za drugo saborsko čitanje, što ugrožava cjelokupnu obrazovnu reformu, HNS, poručuju nam izvori iz stranke, više neće biti dio vladajuće koalicije!
Zakon o udžbenicima, doznajemo, premijer već treći put odbija staviti na dnevni red Vlade. U obliku koji je prošao javno savjetovanje i dobio pozitivna mišljenja svih nadležnih ministarstava trebao se naći i na današnjoj sjednici, ali je ponovno u zadnji čas skinut na užem kabinetu, zbog čega sada u HNS-u prijete da će izaći iz vladajuće koalicije s HDZ-om jer Plenković, tvrde, dovodi u pitanje cijelu obrazovnu reformu, zbog koje su, tako barem cijelo vrijeme tvrde, i ušli u Vladu i zbog čega su, ponovio je nekoliko puta predsjednik stranke Ivan Vrdoljak, spremni i raskinuti savez s Plenkovićem.
Pozadina nedolaska
- Već treći put zaredom premijer nije stavio Zakon o udžbenicima na Vladu i svaku garanciju da će to učiniti nije ispoštovao, čime je svjesno ugrožena cijela obrazovna reforma. Nekoliko mjeseci uporno naglašavamo da je Zakon o udžbenicima ključ. Zakon, naime, omogućuje ulazak obrazovne reforme iduće godine u sve hrvatske škole. Zbog obrazovanja smo ušli u Vladu, to smo obećali građanima, i ako HDZ to nastavi sabotirati, nema razloga da ostanemo u vladajućoj većini - kaže naš izvor iz HNS-a.
Stigla promptna reakcija iz Vlade
Iz Vlade su večeras neslužbeno poručili, pomalo ironično, da ovo izgleda kao novi državni udar, te da je zakon i planiran za srijedu.
Kako doznaje N1, šef HNS-a Ivan Vrdoljak održat će u subotu u 11 sati konferenciju za novinare.
HNS-u je, doznajemo u toj stranci, bilo obećano da će se Zakon o udžbenicima - koji uvodi digitalne sadržaje u nastavu, smanjuje cijenu udžbenika za 10 posto, trajno rješava pitanje besplatnih udžbenika, i u konačnici je podloga za frontalno uvođenje kurikularne reforme u škole - naći na današnjoj sjednici Vlade, ali dogovor u HDZ-u nisu ispoštovali, što je izazvalo popriličnu buru u koalicijskim odnosima i razljutilo HNS-ovce. Jer ako se do kraja godine ne izglasa Zakon o udžbenicima, ugrožena je priprema za frontalni ulazak reforme u škole, od edukacija 32.000 učitelja do kreiranja novih obrazovnih sadržaja i na to, kažu u HNS-u, tjednima upozoravaju.
HNS je pak o svojoj namjeri već informirao vrh HDZ-a, napominjući da su korektan i pristojan partner, ali da neće dozvoliti ni po cijenu izbora da se obrazovna reforma na bilo koji način ugrozi. Zbog potresa u Banskim dvorima danas su u središnjici HNS-a zato tijekom cijelog jutra trajali sastanci vrha stranke i saborskih zastupnika. Upravo zbog toga se HNS-ovci nisu pojavili ni u Saboru niti u sabornici kada se raspravljalo o njihovu amandmanu na Zakon o udomiteljstvu kojim traže da i životni i neformalni životni partneri mogu udomljavati djecu. To im je zamjerila ponajviše oporba prozvavši ih za igrokaz koji rade u suradnji s HDZ-om, a zapravo je pozadina njihova nedolaska u Sabor, doznali smo danas, bio upravo Zakon o udžbenicima, o kojem su često s premijerom i ostalim HDZ-ovcima raspravljali povišenim tonovima.
Što donosi
Čak je dio HNS-ovaca čvrsto uvjeren da iza pokušaja stopiranja Zakona o udžbenicima stoje interesi jednog velikog nakladnika i misle da je to nedopustivo.
- Borimo se za lakše torbe, ulazak reforme u škole, ali privatni interesi pojedinih nakladnika očito su toliko jaki da usporavaju procese i samu reformu. To nećemo tolerirati - kaže nam jedan drugi sugovornik iz HNS-a.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja pak neki naši sugovornici pojašnjavaju da su benefiti novog Zakona koji predlažu brojni, a najvažniji je taj da omogućuje ulazak obrazovne reforme iduće godine u sve škole. Zatim, Zakon donosi trajno, a ne jednokratno rješenje za besplatne udžbenike, koje je kao temu nametnuo zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pa će se od iduće školske godine financirati udžbenici svoj djeci u osnovnim školama, no o modelu će se tek raspravljati.
Zakon omogućuje i digitalizaciju školstva, a izvori bliski ministrici Blaženki Divjak naglašavaju da, primjerice, Njemačka od iduće godine ulaže čak 5 milijardi eura u digitalizaciju, dok se Hrvatska, kažu, u izradi našeg Zakona ugledala na Austriju i Sloveniju, a proučavali su i zakonodavstvo u Njemačkoj i Finskoj. Novi Zakon omogućuje i lakše torbe učenicima, a ne manje bitno, smanjuje i cijenu udžbenika, pa je moguće da zbog toga jedan veliki nakladnik, na kojeg sumnjaju neki HNS-ovci, lobira da se ne usvoji.
Suštinski prijepori
Inače, Zakon je u pretproceduru poslan još 23. srpnja, a cilj je bio da se izbjegnu politički prijepori, ako ih ima prije samog slanja na javno savjetovanje. Zadnje mišljenje stiglo je 1. kolovoza, nije bilo suštinskih prigovora, napominju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, pa je takav zakon upućen u Ured premijera, jer je Plenković nakon fijaska s Obiteljskim zakonom naložio svima da prije e-savjetovanja šalju osobno njemu prijedloge zakona. Ovaj je pak zakon u Uredu premijera stajao mjesec dana, da bi u javnu raspravu krenuo 30. kolovoza. Vlada je, naime, smislila tu pretproceduru kako bi se usuglasili suštinski prijepori ako ih ima, i obično traje tjedan dana, a ovdje je trajala više od mjesec dana.
Javno savjetovanje završeno je 29. rujna, a već 1. listopada prijedlog zakona je poslan na mišljenja svim resorima. Sastanak radne skupine održao se 15. listopada, koordinacija dan poslije, a Vlada je Saboru u prvo čitanje zakon poslala 17. listopada. Saborska je rasprava održana 24. listopada, zakon je prihvaćen 31. listopada, a nakon što su analizirani svi komentari odbora i zastupnika, konačan tekst zakona poslan je na mišljenja tijelima 2. studenoga, a 14. studenoga bio je najavljen za Vladinu proceduru. No, 19. studenoga na stručnoj raspravi na poziv iz Ureda premijera usred sjednice zakon je skinut s dnevnog reda iako su sva tijela dala pozitivno mišljenje, a protekla dva tjedna, kažu naši sugovornici, usprkos brojnim sastancima sa savjetnicima, Uredom premijera i saborskim odborom, stalno se otvaraju novi prijepori.
- Zakon je u ova dva tjedna već nekoliko puta “usuglašen” da bi se potom ponovno otvarao neki novi neusuglašeni detalj - napominje sugovornik iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.