Ministarstvo uprave koje vodi Lovro Kuščević napisalo je nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim se predviđa radikalno smanjenje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Iz navedenog nacrta novog zakona čiji primjerak Jutarnji list posjeduje, izbačen je niz precizno propisanih oblika ponašanja dužnosnika koji su kažnjivi prema sadašnjem Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. “To nije korak unatrag, već puno koraka unatrag”, prokomentirao je jedan od članova radne skupine.
Jedina kazna
Novčano kažnjavanje u nacrtu novog zakona predviđeno je samo u slučajevima kad dužnosnik netočno ili nepotpuno popuni imovinsku karticu ili zakasni s njezinom predajom. Za sve ostale oblike sukoba interesa koji su prema postojećem zakonu definirani i financijski kažnjivi, novi prijedlog uopće ne predviđa novčane kazne. Štoviše, čitavog niza konkretnih oblika sukoba interesa, u tom prijedlogu uopće nema.
Novi zakonski prijedlog načelno ističe da dužnosnik u obnašanju dužnosti ne smije svoje privatne interese pretpostaviti javnom interesu, ali uopće ne propisuje koja su to konkretna zabranjena djelovanja dužnosnika. Postojeći zakon to jasno opisuje u čak osam stavaka članka 7. Tako dužnosnicima više ne bi bilo izričito zabranjeno primati, ili zahtijevati korist radi obavljanja dužnosti. Izričito se ne zabranjuje ni da utječu na ugovore o javnoj nabavi, niti da nekome obećaju zaposlenje ili ostvarenje drugog prava u zamjenu za dar. Ne bi im bilo izričito zabranjeno ni korištenje povlaštenih informacija o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka, ili probitka s njima povezane osobe. Nema više ni odredbe koja dužnosnicima priječi da za vrijeme obnašanja dužnosti uz dužnosničku plaću tu primaju i naknadu za obnašanje neke druge javne dužnosti. Izbačena je i izričita zabrana koja dužnosnike priječi da budu članovi upravnih tijela i nadzornih odbora privatnih tvrtki kao i izričita zabrana tvrtkama u vlasništvu obitelji dužnosnika da posluju s državnim tijelom u kojem državni dužnosnik obnaša vlast.
U zakonskom tekstu koji predlaže Kuščevićevo Ministarstvo ostala je odredba da kandidati za člana i predsjednika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ne smiju biti članovi političkih stranaka, ali je ispuštena aktualna odredba prema kojoj kandidat za to tijelo ne smije biti član ni jedne političke stranke ni u posljednjih pet godina do dana kandidiranja.
“Povjerenstvo za sukob interesa bi zapravo bilo suvišno tijelo, jer bi mu jedina izričito propisana nadležnost bila provjeravati navode iz imovinskih kartica. Taj posao može obavljati i Porezna uprava”, kazao nam je jedan od članova radne skupine. Konsternaciju predloženim tekstom novog Zakona iznijelo nam je više članova radne skupine s kojima smo razgovarali, a protive mu se svi članovi radne skupine, osim predstavnika Ministarstva uprave.
Članovima radne skupine nacrt novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa predstavljen je 9. svibnja ove godine u Ministarstvu uprave. To je Ministarstvo radnu skupinu osnovalo prošle godine, ali ne zbog izrade novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, već s ciljem da ona napiše nacrt izmjena i dopuna postojećeg zakona. Uz predstavnika Ministarstva uprave, u toj su skupini i predstavnici Ministarstva pravosuđa, Udruge gradova i županija, dva člana Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa te predstavnik nevladine udruge GONG. U ime Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u radnoj su skupini do ožujka bili Dalija Orešković i Davorin Ivanjek, a nakon izbora novog Povjerenstva Daliju Orešković u skupini je zamijenila Nataša Novaković. Odlukom ministra Kuščevića do 17. travnja ove godine, tu je radnu skupinu predvodila državna tajnica u Ministarstvu uprave, Josipa Rimac, a nakon što je Povjerenstvo u travnju Rimčevu po drugi put novčano kaznilo u zadnje tri godine, Kuščević je umjesto nje za voditeljicu radne skupine imenovao načelnicu Sektora za politički sustav i državnu upravu Nedu Štulec Kramarić.
Obaveze prema EU
Prethodno Povjerenstvo je rješavajući konkretne slučajeve pomno bilježilo svoja zapažanja o tome koje odredbe toga zakona bi trebalo izmijeniti, precizirati i doraditi, a teze Povjerenstva o nužnim izmjenama i dopunama zakona Dalija Orešković je Ministarstvu uprave dostavila u siječnju.
Međutim, umjesto da radna skupina dovrši posao na izmjenama i dopunama postojećeg zakona donesenog 2011. u završnici pristupnog procesa Europskoj uniji (Bruxelles je od Hrvatske tražio da postroži zakonsku regulativu sukoba interesa svoje političke elite), ministar Kuščević je 9. svibnja ove godine pred radnu skupinu došao s potpuno novim prijedlogom zakona.
Tko je ovo pisao?
“Da ironija bude veća”, kazao nam je jedan od članova radne skupine, “nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa predstavljen nam je baš na dan kad je portal Index objavio prvu rundu e-mail prepiske između ministrice gospodarstva Martine Dalić i grupe Borg. Jedan od članova radne skupine upitao je predstavnike Ministarstva uprave tko je pisao nacrt novog zakona, ali nije dobio odgovor. U utorak smo na sastanak radne skupine trebali doći sa svojim primjedbama i prijedlozima. Međutim, svi članovi radne skupine osim predstavnice Ministarstva uprave složili su se da je prijedlog zakona takav da ga se nikakvim primjedbama ni dopunama ne da popraviti. Zatražili smo od Ministarstva uprave da nastavimo raditi na izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa”, kazao nam je jedan od članova radne skupine.
I dok dio članova radne skupine smatra kako je u utorak dogovoreno da se nastavi ranije otpočeti rad na izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa, dio njih nam je kazao da im baš i nije jasno što Kuščevićevo Ministarstvo dalje planira učiniti. U srijedu smo u Ministarstvo uprave uputili pitanje kakve su im namjere - pripremiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa ili predložiti novi zakon, ali ni nakon dva dana čekanja nismo dobili odgovor.