ZAGREB - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počeo je prodavati dio od 1146 stanova koje ima u svom vlasništvu diljem zemlje. Njihova je ukupna površina, doznajemo iz Vladinih krugova, 43.530 četvornih metara, što znači da je prosječna veličina stana oko 38 kvadrata.
Ti su stanovi mahom građeni i kupovani prije 1990., a do danas im nije svima čak ni procijenjena tržišna vrijednost. U nekima žive zaštićeni najmoprimci, dio je na ratom opustošenim područjima, ali velik dio i dalje je prazan.
Prokockali 80 milijuna eura
Dio stanova prodaje se zaposlenicima i umirovljenicima po vrlo povoljnim uvjetima. I dok prosječan građanin ima kredit za stan od 5000 kuna, a otplaćuju ih s visokim kamatnim stopama, djelatnici Zavoda do stana mogu doći po uvjetima koji su za većinu građana nezamislivi.
Tako, primjerice, djelatnici HZMO-a stan mogu kupiti s rokom otplate od 30 godina i uz popust od 25 posto od cijene stana, a ako ga plaćaju odjednom, dobivaju popust od čak 35 posto. Pri plaćanju stana na rate ranije im se obračunavala eskontna stopa HNB-a, no kako je ona 2008. povećana na devet posto, izmjenama spomenute odluke kamata je prepolovljena na 4,5 posto.
Početnu cijenu stana određuje sudski vještak i ona se često kreće u iznosu od oko 500 eura po kvadratu. Kako su i rokovi javljanja na natječaj HZMO-a u pravilu kratki, a natječaj se ponekad objavljuje i u Narodnim novinama, koje nisu u slobodnoj prodaji, jasno je da djelatnici HZMO-a do stana mogu doći znatno jeftinije od ostalih građana.
Da je država u vrijeme booma na tržištu nekretnina odlučila prodati samo stanove kojima raspolaže HZMO, u državnu bi se blagajnu slilo oko 80 milijuna eura. Ta se računica temelji na cijeni stambenog kvadrata od 1800 eura, koliko je u prosjeku donedavno bila u Zagrebu.
Država je loš gospodar
- Država se prema vlastitoj imovini ponaša kao loš gospodar: ne postoji njezin cjelovit popis, upravljanje imovinom razmrvljeno je među raznim institucijama, a brojni objekti, koji su mogli biti iskorišteni u, primjerice, turističke svrhe, i dalje zjape prazni - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Vlada je danas odlučila da će imovinom države, čija se vrijednost mjeri u milijardama kuna, uskoro s jednog mjesta upravljati Agencija za upravljanje državnom imovinom, u koju će se “stopiti” Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Agencija za promet nekretnina (APN) i Središnji ured za upravljanje državnom imovinom.
Izvan dohvata nove agencije ostat će imovina HZMO-a i HZZO-a (oko 30 stanova), kao i nekih drugih državnih tijela. Upućeni tvrde da su pritisci za njihovim izdvajanjem bili prejaki.
Stan u centru Karlovca od 24 kvadrata prodan za 22.500 eura
U Karlovcu tamošnja podružnica HZMO-a planira prodati 14 stanova. Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o stanovima između 20 i 38 kvadrata, ali ima i nešto većih. Stari su i do 40 godina. Za dio njih HZMO je upisan u zemljišne knjige kao vlasnik, a za dio je izvanknjižni vlasnik, no o tome, kako nam je objašnjeno, ne ovisi cijena stana. Ona je formirana na temelju procjene građevinskog vještaka.
Na posljednjem javnom natječaju od 1. srpnja prodan je jedan od tri ponuđena stana. Početna cijena za stan od 24 kvadrata bila je 20.900 eura. Najveća pristigla ponuda, po kojoj je stan u konačnici i prodan, bila je 22.500 eura. Riječ je o stanu u centru Karlovca, na 9. katu s liftom i centralnim grijanjem, starosti 40 godina, u kojem će biti potrebna potpuna adaptacija instalacija. Novi natječaj planiran je za kraj rujna, a kako nam je rečeno, objavit će se ponovno u lokalnim karlovačkim novinama i dostupan će biti svim zainteresiranim građanima.
Inače, u centrali HZMO-a u Zagrebu kažu da postoji, među ostalim, veći broj stanova u Sisku, Osijeku i Gospiću, a da su stanovi na moru svi već useljeni i da “nema šanse da budu na prodaju”. ( V. R.)