RAZBIJANJE MITOVA

LAŽNI SJAJ TITOVA GALEBA Kako je restaurirani namještaj otkrio pravu istinu o Titovu brodu: Na njemu nije bilo ni luksuza ni ekstravagantnih zabava

    AUTOR:
    • Luka Benčić

  • OBJAVLJENO:
  • 24.12.2018. u 16:37

Matija Djanesic/Cropix / Profimedia, Sputnik

 

Bio je 12. ožujka 1948. godine kada su ronioci splitskog Brodospasa, nakon šestomjesečnih napora, s morskog dna riječke luke, kojih osam, devet metara od obale, izvukli njemački vojni brod Kiebitz, potopljen izravnim pogotkom bombe tijekom savezničkog bombardiranja 5. studenoga 1944. Dva dana kasnije, Kiebitz je otegljen u pulsko brodogradilište Uljanik, na čijem je čelu tada bio blizak Titov suradnik Josip Kopinič i tu je počela njegova transformacija u Galeb, jedna od njih barem šest-sedam koje će taj brod u svojoj, blago rečeno, turbulentnoj povijesti proći.

Priča o Galebu je manje-više dobro poznata u svojim osnovnim konturama - sagrađen je 1938. u Italiji, za potrebe talijanske trgovačke flote, kao RAMB III, zatim je prenamijenjen u vojni brod i torpediran u libijskoj luci Bengazi 1941., potom je, nakon kapitulacije Italije, 1943. prenamijenjen u njemački minopolagač pod imenom Kiebitz, nakon rata postao je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i Titova ploveća rezidencija, u devedesetima je završio u Crnoj Gori, u vlasništvu grčkog tajkuna, pa u Rijeci, kamo je dotegljen nakon što ga je Grad otkupio, zatim je proglašen kulturnim dobrom i sada, u svojoj recentnoj transformaciji, postaje brod muzej u sklopu projekta “Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020.”.

Plutajući muzej

Dugo je Galeb nakupljao ruzinu i propadao na vezu riječke luke, sve dok lani Grad Rijeka nije slavodobitno objavio da je iz fondova EU povučeno 32,7 milijuna kuna za njegovu restauraciju i pretvaranje u plutajući muzej. Više od godinu dana nakon te objave dogodili su se prvi vidljivi pomaci - u Muzej grada Rijeke, koji je suradnik u projektu obnove, ovih je dana stiglo prvih 38 primjeraka restauriranog namještaja s Galeba. Radi se o namještaju koji je predan na restauraciju u dogovoru s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Rijeci, a izvorno se nalazio u brodskom malom salonu te apartmanima Josipa Broza Tita i Jovanke Broz (da, spavali su odvojeno).

Titov i Jovankin namještaj otkrivaju nove, široj javnosti nepoznate detalje o Galebu i ujedno demantiraju narativ koji posljednjih godina prevladava kada se o tom brodu govori.

- Ne znamo koji je od medija i kada krenuo s pričom o Galebu kao Titovoj jahti, ali to, jednostavno, nije točno. Galeb nikada nije bio jahta, to je, od rekonstrukcije u Uljaniku pa sve do 1990., bio školski brod Jugoslavenske ratne mornarice koji je po potrebi služio za Titova državnička putovanja. Na njemu nije bilo nikakvog velikog luksuza, nikakvih ekstravagantnih zabava. Nema niti jednog jedinog podatka ni svjedočenja da su na Galeb ikada stupili Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sophia Loren ili itko od stranih zvijezda. Taj dio priče posebno ljuti članove posade s kojima smo razgovarali, a koji su u to vrijeme služili na brodu. A mediji to uporno prenose i čak je završilo u Wikipediji. Tito je koristio i druge brodove, primjerice, imao je malu jahtu koja se zvala Podgorka, na kojoj je znao voziti te glumce kada bi došli k njemu na Brijune. Vjerojatno je netko vidio fotografiju s tog broda i krivo zaključio da se radi o Galebu, a onda se priča jednostavno proširila. Ono što je poznato jest da su na Galebu bili domaći umjetnici, kao što su Krleža ili Gustav Krklec, koje bi Tito katkad vodio u državničke posjete, u sklopu jugoslavenske delegacije. To je bio brod za ozbiljne državničke susrete. Na njemu su bili Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Moamar Gadafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen i mnogi drugi, ali ne i američke glumačke zvijezde - priča Nataša Babić, kustosica u Muzeju grada Rijeke koja vodi poslove te institucije na projektu Galeb.

Galeb je bio brod za ozbiljne državničke susrete. Na njemu su bili Nehru, Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Brežnjev, Hruščov, Gadafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen i mnogi drugi

 

U duhu vremena

Restaurirani Titov i Jovankin namještaj s Galeba trenutno je smješten u jednoj od dvorana Muzeja i, doista, već sam letimičan pogled na njega otkriva da nikakvog luksuza ovdje nije bilo. Radi se o jednostavnim, strogo funkcionalnim krevetima, ormarićima, kaučima, foteljama i stolovima, definitivno ne najjeftinijim i nekvalitetnim primjercima, ali barem deset puta jeftinijim od namještaja kakav je danas na jahtama trećerazrednih tajkuna.

Većina sačuvanog pokretnog namještaja pripada takozvanoj Šetnoj palubi, koja je bila namijenjena boravku Josipa Broza Tita i njegove pratnje prigodom državničkih putovanja i susreta. Restaurirala ga je viša restauratorica Svjetlana Chris Dokić.

“Namještaj Galeba je dizajnerski, ali izrađen u duhu vremena, uz manje odmake nastale korištenjem tzv. tradicionalnih materijala poput drva i furnira, s novitetom šperploče, dok su od još novijih materijala korišteni staklo i metal. Pleksiglas i vinil nisu korišteni.” Tako stručnjaci opisuju ono što je zatečeno na Galebu.

- Dizajn interijera Šetne palube potpisuje riječki inženjer Zorko Lah. Namještaj je rađen po mjeri, proizveden je u Jugoslaviji, jedino su tkanine uvezene iz Italije - kaže Nataša Babić.

Dizajn interijera Šetne palube potpisuje riječki dizajner Zorko Lah

 

Inače, Muzej je suradnik u projektu “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine”, čiji je nositelj Grad Rijeka, a partneri Turistička zajednica grada Rijeke i Sveučilište u Rijeci. Projekt je ukupne vrijednosti 81,3 milijuna kuna, a sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj sa 68,89 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Cilj je obnova i stavljanje u funkciju dva reprezentativna spomenika kulture - motornog broda Galeb i palače Šećerane u sklopu kompleksa Benčić. U dijelu koji se tiče Galeba, Muzej je zadužen za osmišljavanje koncepcije i scenarija stalnog postava, pribavlja materijale (predmete, fotografije, arhivske filmove) i surađuje s projektantima u realizaciji postava. U suradnji s Konzervatorskim odjelom, također organizira inventarizaciju, pohranjivanje i restauraciju namještaja, opreme i ostalog inventara s Galeba. Ove godine preuzeli su sav pokretni inventar s broda. Riječ je o namještaju, elektronskoj opremi i tehničkoj dokumentaciji koja je ostala sačuvana.

Nezahtjevan putnik

Nataša Babić proučava stotine i stotine stranica dokumentacije, ona i suradnici razgovarali su s desecima bivših članova posade, svjedocima vremena i, kako kaže, svi se slažu u jednom - Josip Broz Tito bio je prilično nezahtjevan putnik na tom brodu.

- Priča se da su mu, u sklopu druge rekonstrukcije, predložili da na palubi naprave bazen, ali on je to odbio - govori Nataša Babić.

Rijeka, 201218.
Muzej grada Rijeke. Restaurirani namjestaj s Titove jahte Galeb.
Na fotografiji: Natasa Babic, kustosica muzeja grada Rijeke.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanjesic / CROPIX

Nataša Babić

 

Tito je bio poznati filmofil, pa je i na brodu imao svoju kinodvoranu, gdje se svake večeri opuštao uz filmove - gledao je svašta, od američkih vesterna i ratnih filmova do europske i ponajviše jugoslavenske produkcije.

Galeb je za Titova državnička putovanja izabran, prema svemu sudeći, iz sigurnosnih razloga. Na prvo je krenuo 1953., u London. Bilo je to vrijeme trzavica sa SSSR-om, kada je Tito strahovao od atentata, a na brodu je mogao biti pod zaštitom, stalno u pratnji. Bilo je to i vrijeme kada je flota JRM-a bila prilično oskudna, a Galeb je izvorno i građen za putovanja otvorenim morem, ponajprije između Afrike i Italije.

- Na posljednjem je državničkom putovanju Galeb bio 1976., ali Tito je tada već bio star i bolestan, pa je letio avionom. To je još jedan mit - da je išao brodom jer se bojao aviona. Često je kombinirao brod i avion - govori Nataša Babić.

Namještaj koji se danas restaurira izrađen je u sklopu drugog velikog remonta, od 25. travnja 1959. do 12. lipnja 1960., kada mu je, na temelju iskustava s prvih putovanja, produljena šetna paluba prema krmi, stavljena obloga paluba u tikovini, a prostor velikog salona, odnosno blagovaonice za goste u pramčanom dijelu šetne palube, izravnat i proširen. Saloni i kabine šetne palube upravo su tada opremljeni do danas sačuvanim namještajem. Zadaća inženjera Zorka Laha bila je omogućiti putnicima udobnost i laku upotrebu namještaja i ostalih dijelova interijera, što se odnosilo na individualni smještaj, protokolarne obveze te svakodnevne životne funkcije.

FOTOGALERIJA: Restaurirani namještaj s Titovog Galeba

 

Lah je rođen 1905. godine u Gabrovcu kod Trsta, a Srednju tehničku školu u Ljubljani završio je 1926. godine. Surađivao je sa slikarom Augustom Černigojem, zahvaljujući kojem je upoznao Gustava Pulitzera, vlasnika tvrtke za projektiranje opreme biroa S.T.U.A.R.D. iz Trsta, gdje se i zaposlio. Od 1949. radio je u Brodoprojektu. Bio je stručnjak za projektiranje opreme brodova koje se radilo za domaće i strane naručitelje, a među njegovim projektima ističu se brodovi iz serije Pjesnici (1950.), značajni po tome što su prvi putnički brodovi građeni u Jugoslaviji nakon rata.

Mnogo je toga s Galeba “odneseno” dok je 90-ih bio na vezu u Boki kotorskoj u Crnoj Gori. “Nestali” su suđe, elektronska oprema, mnogo inventara, salutni topovi, pomoćni čamci, gliser...

- Dva pomoćna čamca dandanas su u Boki kotorskoj, a od njih su napravili taxi boatove. Gliser je prodan za 20 tisuća maraka. Počeli su skidati i mesingane pločice s imenima državnika, ali ih je jedan član posade spriječio, tako da su, na sreću, sačuvane - kaže Nataša Babić.

Najteži dio posla oko Galeba tek predstoji. Početkom iduće godine trebao bi biti raspisan natječaj za rekonstrukciju samog broda. Procijenjeno je da će za to trebati oko deset mjeseci, a kako je riječ o spomeniku kulture, točno su propisani i najsitniji detalji. Potencijalni izvođač su gotovo svi hrvatski škverovi, a onaj koji dobije taj posao morat će se, recimo, uhvatiti u koštac sa zakivanjem jer u vrijeme kada je Galeb građen, nije bilo varenja.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo