JEZIK I GOVOR

Lektorica o kulturi psovanja u Hrvata: ‘Objasnit ću vam što znači sintagma Sunce kalajisano...‘

U literaturi se navodi da je naš narod odrastao uz psovku i srastao s njom, kaže Maja Matijević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Maja Matijević

 Screenshot/Jutarnji list

- Psovka vjerojatno postoji koliko i jezik i ona je društveni, jezični i kulturni fenomen - kaže magistra hrvatskog jezika i književnosti Maja Matijević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pa objašnjava kako riječ psovka dolazi od starog slavenskog glagola psovati izvedenog od imenice pas.

Izvorno je značenje glagola psovati postupati kao pas, nedostojno čovjeka, sramotno ili nazivati koga psom.

- Psovanje kao takvo je tabuizirano. Zapisi o kažnjavanju zbog psovanja nalaze se već u Starom zavjetu, kod starih Egipćana i Grka. Postoje jezici u kojima formalno nema psovki, na primjer japanski, no i govornici japanskoga preuzimaju psovke iz drugih jezika kako bi mogli iskazati ono što žele. Psovkom se najčešće izražavaju negativni osjećaji kao što su ljutnja i bijes, no ona može biti i gesta razumijevanja i dobroga raspoloženja, njome se može neutralizirati neugodna situacija... U hrvatskome jeziku psovki ima i postoje podatci da je prva psovka zapisana u jednom glagoljskom zborniku iz 14. stoljeća - govori nam Maja Matijević dodajući kako se u literaturi navodi da je naš narod ‘odrastao uz psovku i srastao s njom‘.

Objekt psovanja može biti tko od članova obitelji ili rodbine, domovina, svetci i sveto, hrana, životno važni dijelovi tijela, osobine... U jednoj se psovki tako spominje sintagma Sunce kalajisano. Što ona točno znači?

- Kalaj je kovina srebrnkastobijele boje, isto što i kositar. Slavonski pisac Josip Stipan Relković iz 18. stoljeća u jednom od svojih djela opisuje jedan ćup kao ćup bez kalaja. To je dakle ćup koji nije kalajisan ili kositren, koji nije prevučen kalajem. Kalajem su metalni predmeti bili oblagani kako ne bi zahrđali i kako bi duže služili, a kalaj je vrlo sjajan, blještav kao što je sjajno i blještavo Sunce. Sunce kalajisano slikovito je, dakle, Sunce sjajno - otkriva Matijević.

Napominje da kalajisan može biti ćup, kalež, žica, džezva, a obrtnik koji se bavio oblaganjem kalajem zvao se kalajdžija. S kalajem se povezuju i prezimena kojih ima gotovo u cijeloj Hrvatskoj kao što su Kalaj, Kalajdžić, Kalajdžija, Kalajđić, Kalajžić...

Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. siječanj 2023 11:37