‘VELIKA POGREŠKA‘

Liječnici bijesni: Zdravstvo ostaje bez 800 milijuna kuna od nameta na cigarete

Godišnji prihod od barem 1,5 milijardi kuna nikad nije u cijelosti uplaćivan u zdravstveni proračun, a sad bi u potpunosti izostao

Vili Beroš

 Zeljko Puhovski/CROPIX

Prema radnoj verziji izmjene i dopune Zakona o osnovnom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) ide se ne bi li se stabilizirala financijska situacija u sustavu i izbjeglo stvaranje novih dvjestotinjak milijuna kuna duga mjesečno. No trenutačni nacrt zakonskih promjena ne daje nadu za financijski boljitak jer bi potezom pera zdravstvo moglo ostati bez čak 800 milijuna kuna s obzirom na to da ubuduće državni proračun više ne bi trebao uplaćivati sustavu 32 posto prihoda od trošarina na duhan koje mu trenutačno pripadaju!

Naime, radi se o godišnjem prihodu od barem 1,5 do gotovo 1,8 milijardi kuna koji nikad nije u cijelosti uplaćivan u zdravstveni proračun, a sad bi u potpunosti izostao. Navodno, Ministarstvo financija inzistiralo je na tome da se zdravstvu ukine taj prihod jer on je objektivno, otkako je Hrvatska morala prilagoditi trošarine na duhan propisima EU, sve veći. Ponuđeno je, kažu, MIZ-u da se obveza države prema zdravstvu poveća s 4,2 na oko pet milijardi kuna godišnje ne bi li se kompenzirao taj manjak, ali očito je da će sustav tako izgubiti barem 800 milijuna.

Također ostaje nepoznato hoće li se iz proračuna sigurno isplaćivati tih pet milijardi kuna s obzirom na to da je dosad sustavu uplaćivana polovica tog iznosa.

Rast troškova

Osim toga, tih 800 milijuna kuna teško će se moći nadoknaditi ostalim predloženim povećanjima prihoda, uključujući i povećanje participacija za one koji nemaju dopunsko osiguranje ili povećanjem s četiri na pet posto prihoda od obveznog osiguranja za automobilsku odgovornost. Ministarstvo financija godinama ima "na piku" upravo taj prihod zdravstva i pokušava ga maknuti iz članka 72. ZOZO-a, a čini se da će ovoga puta u tome i uspjeti.

Činjenica je da se dijelom trošarina na duhan pokušava sanirati šteta koju ti proizvodi imaju na zdravlje. Procjene govore da liječenje pušača u Hrvatskoj godišnje košta najmanje 2,5 milijarde kuna. No budući da proračun svoje obveze prema zdravstvu godinama ne plaća u cijelosti, već u najboljem slučaju oko 2,6 milijardi kuna, jasno je da se ni obveza uplate 32 posto od trošarina u potpunosti ne izvršava. Za to vrijeme troškovi u zdravstvu rastu.

Primjerice, lani su za zdravstvo potrošene gotovo 33 milijarde kuna, a prihodi su u pravilu uvijek manji od rashoda. Dijelom te "rupe" nastaju zato što proračun ne plaća svoje obveze u punom iznosu. Samo je lani ta uplata bila veća od obveze zbog pandemije, čak 6,8 milijardi kuna, a obveza je oko 4,2 milijarde.

Zloporaba sustava

Izmjenama ZOZO-a također se želi riješiti zdravstveno osiguranje za osobe izvan sustava rada zbog sve češćih zlouporaba. Namjera je da se ubuduće zdravstveno osiguranje uvjetuje prijavom u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ). Riječ je o osobama koje imaju regulirani status prebivališta u Hrvatskoj ili stalno, odnosno dugotrajno boravište, ali ne vode se u HZZ-u kao nezaposleni. Za ulaz u obvezno zdravstveno osiguranje dovoljno je da imaju reguliran građanski status za prijavu HZZO-u. U 2020. godini takvih je osoba bilo 507.594, od kojih su se 148.483 vodile kao nezaposlene pri HZZ-u.

Naime, za nezaposlene koji su u evidenciji HZZ-a uplaćuje se doprinos za zdravstveno osiguranje iz proračuna koji je u 2020. iznosio 295 milijuna kuna. No trošak sustava za sve koji su imali pravo na zdravstvenu zaštitu temeljem prebivališta bio je čak 1,5 milijardi kuna, odnosno sedam puta veći nego prihod. Taj je problem dodatno problematičan od ulaska Hrvatske u EU jer se pravo na zdravstvenu zaštitu proširilo na područje država članica, pa HZZO mora snositi troškove liječenja u drugim državama jer ne može znati je li netko otišao iz Hrvatske, radi li u drugoj državi i ima li tamo zdravstveno osiguranje.

HZZO je u 2020. samo od Njemačke primio zahtjev za podmirenje liječenja hrvatskih građana od 7,5 milijuna kuna. Zavod, pak, nema nikakvo zakonsko uporište da uskrati osiguranje takvim osobama čak i kad ima saznanje da je neka osoba prijavila privremeni boravak izvan Hrvatske.

Zakonskim bi se izmjenama također povećale participacije s 2000 na maksimalno 4000 kuna. Izračun govori da bi tim povećanjem samo iz polica dopunskog osiguranja HZZO ustanovama isplatio 125 milijuna kuna godišnje više ili ukupno oko 800 milijuna. Ukinulo bi se i pravo da se ozljede na putu do posla ili s posla tretiraju kao ozljeda na radu.

Previše osiguranika

Naglašava se da su to teško provjerljivi podaci te da je bilo puno manipulacija. Troškovi su za taj dio osiguranja 30 mil. kuna godišnje. Prihod bi se trebao povećati i iz auto osiguranja osiguravajućih društava. Oni trenutačno iznose četiri, a po novom prijedlogu bili bi pet posto.

No teško da će ove zakonske promjene omogućiti da se financijska situacija zdravstva bitno promijeni. Naime, uz dodatna sredstva nužno je praćenje ishoda liječenja, smanjenje broja odjela u pojedinim bolnicama, kontrola potrošnje lijekova, razgraničenje javnog od privatnog zdravstva...

Također, nužno je povećanje broja onih koji plaćaju zdravstvene doprinose jer trenutačno zdravstvenu blagajnu puni 1,6 milijuna zaposlenih, a osiguranih je, prema podacima HZZO-a, čak 4,148.091 ili 259.562 više nego što Hrvatska ima stanovnika!?

image

Ivica Belina

Bruno Konjevic/CROPIX

Koalicija udruga u zdravstvu: ‘To je loša odluka, RH je u vrhu EU po raku pluća‘

- Umjesto da se barem dio trošarina na duhan troši za liječenje i prevenciju pušenja, one postaju izdašna kasica prasica za državni proračun. Uvjeren sam da je ukidanje prihoda zdravstva iz trošarina na duhan velika pogreška - smatra predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) Ivica Belina. Odustajanje od toga da se dijelom trošarina na duhan financira zdravstveni sustav, iako pušenje uzrokuje više od 12.000 preranih smrti u Hrvatskoj, smatra lošom odlukom.

Naime, upravo je Belina prije pet godina bio jedan od predlagača poreza na rizično ponašanje odnosno formiranje "zdravog fonda". Tražilo je da se prihod od trošarina i dodatni porez na svaku kutiju cigareta usmjeri na liječenje pušača i prevenciju pušenja. Očekivano, taj prijedlog KUZ-a i UPUZ-a nije prihvaćen iako je argumentacija za uvođenje poreza na rizično ponašanje bila više nego uvjerljiva.

Govorilo se tad da bi u tom slučaju sva dobivena sredstva završila u sustavu zdravstva, odnosno da Ministarstvo financija ne bi moglo zakidati sustav neisplatama punog iznosa svojih obveza. Predlagalo se također da se u taj zdravi fond uključe i sredstva koja bi se dobila dodanim oporezivanjem slatkiša, alkoholnih pića i hrane koja sadrži zasićene masti, ali otpor je bio vrlo snažan.

Nije pomoglo objašnjenje da je Hrvatska u vrhu i tad, kao i danas, umrlih od raka poglavito pluća i bronha, da imamo velik postotak pretilih i onih s prekomjernom težinom te 250.000 alkoholičara, što sve utječe na to da očekivani životni vijek u Hrvatskoj nije na razini većine zemalja EU. (G. Jureško)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. listopad 2022 14:38