- Ne mjerimo štopericom radno vrijeme jer naprosto posao određuje koliko ćemo raditi - kaže Tomislav. No, ubuduće će njegov radni tjedan trajati najviše 48 sati. Naime, prema izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti liječnici u Hrvatskoj ubuduće neće moći raditi više od 48 sati tjedno, zajedno s dežurstvima i pripravnošću, osim u slučaju ”pismenog pristanka radnika”, što se onda mora platiti kao prekovremeni rad.
Organizacije dežurstava
Ravnatelji hrvatskih bolnica primjenom ovog zakona tako će se naći u neviđenom problemu jer već sad imaju manjak liječnika i velik broj onih s viškom radnih sati. Naime, prosječan specijalist u bolnici dežura četiri puta mjesečno, što znači da polovicu radnog vremena, prema novom zakonskom propisu, provede u dežurstvu pa od pet radnih dana treba odraditi još samo tri po osam sati dnevno. Kako bolnice rade sedam dana 24 sata dnevno, jasno je da će nedostajati liječnika, a za zapošljavanje novih nema novca.
Potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo prof. dr. Rajko Ostojić kaže kako je jasno da svoje zakonodavstvo trebamo prilagoditi onom u Europskoj Uniji, ali da se to ne može učiniti preko noći jer će se onemogućiti organizacija dežurstava u nekim bolnicama, a kako na hrvatskom “tržištu” gotovo i nema liječnika, ne postoji mogućnost da se zaposle novi čak i kad bi novca bilo. Jedini izlaz bio bi uvoz liječnika iz drugih zemalja.
Troškovi bolnica
Dr. Ostojić ističe da je iz bolnica u protekle dvije godine otišao velik broj liječnika koji danas rade kod privatnika, pa i to stvara dodatne probleme. Procjenjuje da bi ograničavanje rada liječnika na 48 sati tjedno moglo povećati troškove bolnica za plaćanje dodatnog rada za četvrtinu, pa čak i više, premda zakonodavac tvrdi da za primjenu zakona “neće trebati dodatna sredstva iz proračuna”.
Liječnici s kojima smo razgovarali kažu kako iskustvo Njemačke i drugih europskih zemalja pokazuje da će problema biti prilično mnogo jer, ako bi se i uvezli liječnici iz drugih zemlja, nužna su sredstva za njihovo plaćanje.
Naime, Njemačka je tako prije nekoliko godina grozničavo uvozila liječnike iz Poljske, Češke i dugih novih zemalja EU jer je to bilo jedino rješenje. Ravnatelj Kliničke bolnice Merkur dr. Željko Vidas kaže kako se dežurstva u bolnicama moraju organizirati pa očekuje da će bolnice dobiti naputke Ministarstva zdravstva za budući rad.
Irealan propis
I njemu je jasno da se liječniku, ako i pristane na povećanje tjedne satnice, to mora platiti. No, to će se teško provesti s raspoloživim proračunima bolnica. Ravnatelj Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, prof. dr. Ilija Kuzman, kaže da bolnica mora funkcionirati, liječnici moraju dežurati, a na poslodavcu je i sindikatu da odrede pravila ponašanja.
Ističe da treba pričekati i vidjeti kako će Zakon funkcionirati u praksi, odnosno što će to konkretno značiti za organizaciju posla. Sudeći prema iskustvima zemalja EU, koje su već usvojile takav zakon, čini se da će za punu primjenu 48-satnog radnog tjedna trebati prilično mnogo vremena jer gotovo da i nema zemlje koja sada taj propis u cijelosti provodi. Zato je ovaj propis poprilična utopija, poglavito u Hrvatskoj, kojoj u ovom trenutku nedostaje gotovo 3000 liječnika.