VAL ŠTRAJKOVA?

Liječnici i suci dali ultimatum, Vlada odgovara: ‘Ovaj iznos je limit za plaće‘

Raste nazadovoljstvo u javnim službama zbog predloženih novih koeficijenata

Ilustracija

 Tom Dubravec/CROPIX

Raste val nezadovoljstva među zaposlenicima javnih službi zbog prijedloga novih koeficijenata koji smo objavili u Jutarnjem listu u seriji članaka, a liječnici, ali i suci, koji su pravosudni dužnosnici, najavljuju i moguće štrajkove ako Vlada ne poboljša ponudu za povišice koje nudi.

Ušli smo u superizbornu godinu, Vladi s jedne strane ne odgovora potencijalna tempirana bomba više od 244.000 zaposlenika državnih i javnih službi koji bi se mogli naći na ulici, no s druge strane određen je limit od 830 milijuna eura u proračunu koji se planira potrošiti na povećanja plaća državnim i javnim službenicima i namještenicima.

Započeli su i pregovori o novom kolektivnom ugovoru za javne i izmjenama za državne službe, što se također treba gledati kao paralelni proces s izradom novih uredbi koje se planiraju do sredine veljače. Zato će Vlada održati još jedan krug razgovora sa sindikatima te će im 22. siječnja prezentirati kako bi na kraju trebale izgledati te uredbe, a ne budu li javne službe s tim uredbama zadovoljne, najavljuju štrajkove i prosvjede.

Ispravljanje nepravdi

Državne službe, čini se, puno su zadovoljnije s prijedlogom novih koeficijenata jer im plaće u prosjeku rastu 11 posto, a Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, najavio je prijedlog uredbe o koeficijentima za obračun plaća dati sindikalnim tijelima na razmatranje. Uvjeren je da će ona biti donesena na obostrano zadovoljstvo. Vezano uz najavu štrajka nekih drugih sindikata, rekao je da ne vidi razlog za "histeriju", dodavši kako vjeruje da će biti postignut dogovor i da do takvih akcija neće doći.

I predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar smatra da uredbe o koeficijentima treba što prije donijeti jer će omogućiti povećanje plaća gotovo svima. Pozdravio je i donošenje zakona o plaćama jer omogućuje napredovanje ovisno o rezultatima rada. Naime, Vlada je ovim prijedlozima koeficijenata išla na ruku državnim službama koje su godinama ostajale po strani kod povećanja plaća, što je stvaralo brojne nejednakosti. Zato su sada javne službe nezadovoljne, jer njima plaće rastu manje nego državnima.

Ministar rada Marin Piletić danas je poručio kako ne treba očekivati prevelike promjene u odnosu na prvi prijedlog koji su poslali sindikatima, a ako i bude korekcija ukoliko se uoče neke nelogičnosti, onda bi to trebalo ići nauštrb nekih drugih - jednima će se povećati, a drugima onda smanjiti koeficijent u odnosu na predloženo jer je limit zadan - 830 milijuna eura.

- Predstavnici državnih službi su imali manje plaće i tema ovih uredbi neće biti tko će imati veće povećanje, nego one ispravljaju brojne nepravde koje su se stvarale godinama - poručio je ministar Piletić, uz napomenu kako je u mandatu ove Vlade bruto plaća u državnim i javnim službama u prosjeku rasla za 57 posto.

Ministar je također poručio sindikatima da nisu moguće veće korekcije od prvog prijedloga jer su se koeficijenti radili u konzultaciji sa Svjetskom bankom te je vrednovano svako radno mjesto.

- U prosjeku će biti povećanje od 15%. Tu možemo vidjeti koje su glavne primjedbe sindikalne strane da postignemo visok stupanj konsenzusa, ali nećemo doći do njega ukoliko se bude gledalo koliko je nekome drugome rastao koeficijent - naglasio je Piletić.

S druge strane, javne službe jasno spominju mogućnost štrajka. Nakon liječnika, o tome je danas govorila i Anica Prašnjak ispred medicinskih sestara, a Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod, poručio je kako je teško očekivati da se nezadovoljstvo zbog koeficijenata neće preliti i na pregovore oko osnovice, što bi značilo da je štrajk itekako moguć uoči parlamentarnih izbora.

‘Najmanje nezadovoljni‘

- Ako ne budemo zadovoljni, sigurno ćemo se priključiti štrajku liječnika - najavila je jučer Anica Prašnjak. Dodala je kako s preliminarnim koeficijenata nisu bili zadovoljni i dali su svoje prijedloge, pa će, ovisno o tome što će Vlada uvažiti, planirati daljnje akcije. Očekuju veće povišice za sestre u primarnoj zaštiti.

Željko Stipić je ispred školskog sindikata, nakon prvog sastanka o novom kolektivnom ugovoru, rekao kako će svoje prijedloge moći iznijeti tek kada 22. siječnja dobiju prijedlog cjelovite uredbe.

- Ovo dosad je išlo parcijalno. Kad dobijemo to, onda ćemo stvarno vidjeti kako je tko prošao i prema Vladi se očitovati s jasnim zahtjevima. Nakon toga, započet ćemo period od nekoliko tjedana koji bi trebao biti konstruktivan i dovesti nas do onih rješenja s kojima ćemo svi biti najmanje nezadovoljni. Očekujemo da ćemo se dogovoriti, a ako taj dogovor ne bi bio moguć, jako je teško da se to nezadovoljstvo neće preliti na pregovore oko osnovice - poručio je Stipić.

‘Ili rast koeficijenta 20% ili štrajk, ponuda Vlade od 5 posto je mala‘

Hrvatski liječnički sindikat nije zadovoljan najavljenim povećanjem koeficijenata za plaće pa je ovih dana zaprijetio i štrajkom. Njihov je zahtjev da se koeficijenti liječnicima povećaju za 20 posto te da trebaju biti veći nego za sve ostale zaposlene u javnim službama. Naime, prema neslužbenim podacima, u nacrtu Vladine uredbe liječnicima bi se koeficijent trebao povećati za pet posto, čime oni nisu zadovoljni.

"S obzirom na to da je inflacija prošle godine bila osam posto, ponuđeno povećanje znači realni pad naših plaća, a posljedično bi to značilo veći odlazak liječnika u privatnu praksu ili u inozemstvo", kaže dr. Renata Čulinović Čajić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.

Rok za novu ponudu većih koeficijenata, prema sindikatu, je kraj sljedećeg tjedna. Liječnici traže i hitno ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora za specijaliste koji bi po sadašnjim propisima trebali vratiti dio uloženog u edukaciju ako se ne vrate u ustanovu koja ih je poslala na specijalizaciju. Također drže da bi bilo nužno da se u ovoj godini donese Zakon o radno-pravnom statusu liječnika.

"U slučaju neispunjenja naših zahtjeva počinjemo sa sveobuhvatnim sindikalnim akcijama, uključujući i štrajk", ustraje Čulinović Čajić. Upozorava također na nedostatak granskog kolektivnog ugovora, a pregovori još nisu počeli. Ostavljen je rok Vadi da se pregovori pokrenu najkasnije do kraja ovog mjeseca.
Iz sindikata koji zastupaju medicinske sestre i tehničare zasad nema prijetnji štrajkom. (G. Jureško)

Suci postavili rok, u srijedu odlučuju idu li u bijeli štrajk ako im Vlada ne ispuni zahtjeve

Hoće li suci ponovo stupiti u bijeli štrajk, trebalo bi se znati iduće srijede, nakon sastanka Upravnog odbora Udruge hrvatskih sudaca (UHS) koji će donijeti odluku o točnom datumu štrajka i njegovu obimu. Ministarstvo pravosuđa i uprave do tada još ima vremena sucima staviti na stol svoju ponudu i pokušati udovoljiti trima zahtjevima sudaca.

Ti se zahtjevi odnose na indeksaciju plaća, njihovo stupnjevanje i uređivanje drugih materijalnih prava pravosudnim dužnosnicima. Ministarstvo pravosuđa i uprave još je u svibnju prošle godine sucima obećalo da će do kraja 2023. godine donijeti zakon kojim će cjelovito riješiti pitanje sudačkih plaća i materijalnih prava.

Bilo je dogovoreno da će se uvesti indeksacija plaća sudaca (određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini), uvesti platni razredi za pravosudne dužnosnike te urediti i druga materijalna prava.

Odgodili za II. kvartal

Ministarstvo je, međutim, nakon podizanja plaća koje su najviše osjetili suci prvog stupnja, jer su bili najpotplaćeniji, sva obećanja stavilo po strani i odlučilo ih prolongirati za drugi kvartal 2024.

Suci su zbog toga još potkraj prošle godine zaprijetili novim mjerama upozorenja, a 3. siječnja obavijestili su javnost da su Vladu prijavili Europskoj komisiji radi povrede prava iz Ugovora o EU.

- Plaće sudaca nisu propisane sukladno općeprihvaćenim europskim i međunarodnim standardima i pravu Europske unije jer nisu utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima, nego ovise o samovolji/arbitrarnosti izvršne vlasti te su neprimjerene visine u odnosu na funkcije koje suci obavljaju - naveli su suci u prijavi Europskoj komisiji.

Suci stalno podsjećaju da se do 2000. osnovica za obračun plaće vezala na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini, što je objektivni kriterij, a potom je određena zakonom, što je, ističu, protivno Ugovoru o EU i Povelji EU o temeljnim pravima te preporukama relevantnih institucija EU i Vijeća Europe.

Zapisničari potplaćeni

U sklopu svojih zahtjeva suci traže i poboljšanje uvjeta rada sudskih službenika i namještenika jer se bez toga ne može osigurati regularno funkcioniranje sudbene vlasti. Zapisničari na sudu, podsjetimo, i u sklopu ove nove reforme bit će najmanje plaćeni državni službenici, iako se zbog njih nedavno i štrajkalo osam tjedana.

Njihove plaće bit će manje od vozača ministara, kao i od straže u Saboru.
Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec kaže da zasad još nema nikakve ponude resornog Ministarstva pravosuđa i uprave. O spekulacijama kako su suci spremni bojkotirati izbore jer ne bi sudjelovali u izbornim povjerenstvima kaže da takve odluke nema, niti je to uopće bila tema na tijelima Udruge hrvatskih sudaca. (Ivanka Toma)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. svibanj 2024 21:11