Prema nedavnim izmjenama Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima donesenim prošlog mjeseca, pravo na uređaj kojim se dijabetičaru 24 sata na dan mjeri šećer u tkivu imaju djeca od 4. do 18. godine, trudnice, slijepe osobe i oboljeli od šećerne bolesti tipa 1.
Također, uređaj mogu propisati samo liječnici u četiri KBC-a, u KB Dubrava te u Sveučilišnoj klinici “Vuk Vrhovac” KB Merkur. Problem je nastao kada se utvrdilo da bi podaci pacijenata trebali završiti na privatnoj domeni e-Medikus tvrtke Dedal komunikacija. Liječnici su na njoj trebali upisivati podatke o dijabetičarima koje liječe i ishode liječenja.
Pacijenti se pitaju tko će s njihovim podacima i u koju svrhu raspolagati i s kim će ih dijeliti s obzirom na to da bi liječnici “trebali ispunjavati obrazac i slati ga na privatnu adresu”. U Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) kažu kako je to u koliziji s GDPR-om, odnosno zaštitom osobnih podatak, jer nije predviđen ni pristanak pacijenta za upis njegovih podataka na privatne mrežne stranice.
Formular
“Čekamo odgovor Agencije za zaštitu osobnih podatak na naš upit, ali smatramo da podaci o pacijentima i ishodima njihova liječenje ne mogu biti dostupni privatnim tvrtkama”, kaže Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.
Da sve bude upitnije, dokument koji ispunjava liječnik dokaz je da je osiguranik registriran na toj novoj domeni za praćenje ishoda liječenja. To bi, drugim riječima, moglo značiti da ako pacijent uskrati dati podatke za “formular”, ne bi mogao dobiti uređaj premda, po medicinskim kriterijima iz pravilnika, na njega ima pravo.
Naime, u tom “formularu” bolnički specijalist koji je dao preporuku za uređaj provodi evaluaciju njegove primjene, i to prvi put od početka korištenje pomagala, a zatim mjesec dana poslije pa onda nakon tri i šest mjeseci te nakon godinu dana. Da bi se pacijent dijabetičar mogao i dalje koristiti pomagalom, nužno se mora priložiti medicinska dokumentacija koja dokazuje uspješnost liječenja, a liječnici kažu kako imaju naputak da to čine na mrežnoj stranici http://dijabetes.net/libre/.
No pokazalo se da o ovom rješenju “privatnog” vođenja registra očito ima previše pitanja i rupa, a potvrda je i jučerašnji sastanak u Ministarstvu zdravstva upravo na tu temu. Kako saznajemo, “do izlaza iz ove situacije neispunjavanje formulara i neslanje podataka u bazu privatne domene neće utjecati na pravo pacijenta da dobije uređaj ako liječnici zaključe da na njega ima pravo”.
Potvrdio nam je to i član povjerenstva doc. dr. Dario Rahelić, koji ističe da je stari registar CroDiab bio nedostatan za praćenje ishoda liječenja dijabetičara. Čak nije bio ni dovoljno precizan da bi iz njega bilo vidljivo koliko dijabetičara ima u Hrvatskoj. Zadnji podatak iz HZZO-ova Ceziha govori da imamo čak 305.000 registriranih dijabetičara.
Odgovor tvrtke
U prozvanim Dedal komunikacijama o čijoj se web-stranici radi pak kažu kako im nije bila namjera “preuzeti” podatke o pacijentima, nego da je ovo bio period tzv. testne faze razvijanja softvera za Ministarstvo zdravstva, a da bi se vidjeli mogući nedostaci, tražilo se od liječnika ispunjavanje formulara. Tvrde da bi uskoro sve to trebalo biti preseljeno na stranice Ministarstva zdravstva, za koje su razvili formular koji je još na njihovoj poddomeni.
“Mi nećemo imati uvid u podatke pacijenta i radili smo samo posao za Ministarstvo odnosno pretvorili smo obrazac u Excelu u onaj koji se može ispunjavati on line”, kaže direktor Dedal komunikacija Zoran Milas.
U udrugama pacijenata pitaju se pak zašto je taj posao dan tvrtki koja inače organizira trajnu medicinsku edukaciju i multi-channel marketinške kampanje, a čiji su sponzori farmaceutske tvrtke kojima je svaki podatak o “stanju na tržištu” dragocjen. Među poslovima ove tvrtke su i e-kongresi koji se primjerice odnose na endokrinologiju i dijabetologiju pa neki drže da bi se moglo govoriti i o sukobu interesa. U tvrtki pak ustraju da će Ministarstvu ‘”prebaciti kompletni softver i da nema nikakve opasnosti po podatke pacijenata”.