Europski parlament i države članice u srijedu su odlučili da će sjedište budućeg Carinskog tijela Europske unije biti u Lilleu, gradu na sjeveru Francuske, samo pola sata vožnje brzim vlakom od Bruxellesa ili sat vremena autom.
Zagreb je izgubio iako je imao sjajnu kandidaturu i dobre argumente. Međutim, koji god od devet gradova kandidata da je dobio, našlo bi se bezbroj argumenata kojima bi se dokazivalo da je baš taj grad bio najbolji.
Među devet kandidata bio je i Zagreb koji je, prema brojnim EU diplomatima, imao jako dobru prezentaciju i ispunio potrebne kriterije. No u ovakvim slučajevima kvaliteta kandidature manje je važna od političke trgovine, i u Europskom parlamentu i među zemljama članicama. U Parlamentu obično prednost imaju kandidati iz većih država jer one imaju i veći broj zastupnika. Ovog puta očito je isto bilo i u Vijeću. Nije bilo slučajno da su Lille i Rim dobili najviše glasova i u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću.
Smanjenje gubitaka
Oba tijela EU-a odvojeno su trebala odabrati svako po dva favorita. Nakon toga išlo se na zajedničku sjednicu, gdje su uspoređivali liste. Prema unaprijed dogovorenom postupku, da je ime jednog grada kandidata bilo na oba popisa, taj bi grad automatski bio izabran bez daljnjeg glasovanja. No dogodilo se da su dva ista grada bila na obje liste pa se pristupilo glasovanju, na kojem je na kraju pobijedio Lille.
Europska carinska unija bit će nova agencija koju će EU osnovati kako bi koordinirala analizu rizika, razmjenu podataka i IT sustave između država članica. Sve to s ciljem smanjenja gubitaka koje EU ima zbog slabe kontrole carina.
Osim Zagreba, kandidaturu su predali i Varšava, Malaga, Lille, Haag, Bukurešt, Rim, Liège i Porto.
U svojoj prezentaciji Hrvatska je navela prednosti koje Zagreb ima, poput činjenice da je postotak kriminala najniži u EU-u, da je Zagreb dobro pozicioniran za povezivanje s drugim glavnim gradovima EU-a koji su dostupni za dva do tri sata leta, da su građani dobro obrazovani i govore strane jezike, da postoji dobra ponuda zdravstvenih usluga te pristupačna cijena stanovanja u odnosu na druge europske glavne gradove. Od zgrade koja se kandidira za sjedište do zračne luke samo je 15 minuta vožnje. Zagreb, s više od 800 tisuća stanovnika, predstavlja se i kao gostoljubiv grad s bogatom tradicijom.
Čista trgovina
Bilo je za očekivati da će u Parlamentu prednost imati kandidati iz većih država članica, koje imaju i veći broj zastupnika. Iako se ranije govorilo da je Zagreb među favoritima, sliku koju su stvarali neki hrvatski zastupnici, očigledno bez pokrića, postojala je nada da će Zagreb biti na popisu Vijeća. Ali, očito su i među zemljama članicama uspješniji u lobiranju bili Francuzi i Talijani. I u Vijeću je veličina zemlje bitna jer takvima manje države članice pružaju potporu kako bi u nekim drugim prilikama od njih nešto dobile zauzvrat. To je čista trgovina i nikakvi objektivni kriteriji ne vrijede. I Europska komisija, koja je morala ocjenjivati kandidate, umjesto nekog objektivnog vrjednovanja samo je napravila sažetak što koja zemlja nudi, bez davanja ocjene o kvaliteti ponude.
Rim je bio u finalu s Lilleom, što dokazuje da su Talijani u lobiranju nenadmašni, ali na kraju se pokazalo da su za dlaku uspješniji bili Francuzi.
Dvaput izgubila
Ovo je drugi put da Hrvatska gubi bitku za sjedište neke EU agencije. Prije je Zagreb bio kandidat za sjedište Europske agencije za lijekove, kada se ona zbog Brexita trebala preseliti iz Londona u neku zemlju EU-a. Izabran je Amsterdam. Tada se među diplomatima kao problem Zagreba spominjao manjak tolerancije prema osobama iz LGBTIQ+ zajednice, iako je to ipak bilo samo opravdanje. Tada je Amsterdam dobio, iako se u Nizozemskoj, u Haagu, nalaze neke druge agencije. I ovog puta dobila je Francuska, gdje, osim što je jedno od sjedišta Europskog parlamenta, već postoje neke druge EU agencije.
Iako je Hrvatska već dvaput izgubila utrku, trebala bi se nastaviti kandidirati na svaku sljedeću priliku za neku buduću agenciju koju će EU osnovati. Iz oba neuspješna slučaja Hrvatska bi trebala naučiti lekciju i snažnije lobirati jer je jasno da kvaliteta ponude, iako jako bitna, nije presudna. Danas nije teško nekom gradu zadovoljiti formalne kriterije – imati pristupačne ceste, zračnu luku i škole za djecu – što se najčešće traži. Za uspjeh je potrebno više od toga. Ali i činjenia da je Hrvatska dvaput izgubila može biti dodatni argument u sljedećoj prilici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....