Od prodaje državnih udjela u poduzećima, Ministarstvo financija planira u 2013. godini prikupiti tri milijarde kuna. Pored prodaje HPB-a i Croatia osiguranja, ministar financija Slavko Linić najavljuje i prodaju udjela u 200 poduzeća. O kojim je poduzećima riječ, bit će poznato za tjedan dana kada planira objaviti njihov popis.
Na pitanje hoće li to biti tvrtke u kojima država ima manjinski ili većinski udjel, Linić je kazao da to nije bitno, važno je da su spremni za prodaju. Ubrzanje privatizacije on smatra nužnim, kako zbog samih poduzeća, tako i zbog prihoda koji su državi neophodni za financiranje deficita.
Guši nas javni dug
-Javni dug je premašio granicu od 55 posto BDP-a i ozbiljno ugrožava javne financije. U 2014. godini imat ćemo proračunski deficit od 10,1 milijardu kuna, a više od tog iznosa morat ćemo platiti za kamate, kazao je Linić na predavanju “Perspektive hrvatske gospodarske i financijske politike u svjetlu predstojećeg pristupa EU” koje je održao na poziv veleposlanstava Njemačke, Austrije i Švicarske.
Država je još uvijek većinski vlasnik u čak 71 poduzeću, među kojima su brojna hotelska poduzeća, dok udjel ispod 50 posto ima u 600 tvrtki. Poduzeća koja se već godinama spominju kao ‘spremna za prodaju” su Petrokemija (51 posto), Končar (25 posto), Podravka (21 posto).. .No, od 671 tvrtke u kojima država ima udjele mnoge su u teškoćama i kupcima baš nisu zanimljive.
Strategija upravljanja
Državni ured za upravljanje državnom imovinom uskoro će završiti strategiju upravljanja državnom imovinom i očekuje da će je Vlada usvojiti iduće godine. Prijedlog te institucije je da se privatizacija obavi postupno, u roku od dvije godine. Namjera je da se sadašnji broj trgovačkih društava od strateškog interesa smanji sa 63 na pedesetak, što zanči da bi 13 tvrtke s liste moglo, također, u prodaju.
Osim popisa tvrtki koje idu u prodaju, javnost bi ovih dana trebala saznati i detalje o porezu na nekretnine. Ministar Linić još je jednom ponovio da svi oni koji imaju nekretnine “u funkciji” neće biti više porezno opterećeni nego što je komunalna naknada. Ali svi oni koji imaju neiskorištene nekretnine, bez obzira je li riječ o privatnim osobama, ministarstvima, lokalnim jedinicama, vlasnicima građevinskog zemljišta i nekretninskim fondovima, “plaćat će puni iznos na procijenjenu vrijednost”.
Oslobodite se stanova
-Oslobodite se nekrenina za koje ne znate što da radite s njima, bilo za plaćanje dugova ili ulaganje, i neće plaćati porez, poručio je Linić koji smatra da je pretjerano ulaganje u nekretnine i dovelo do velike nesolventnosti i nelikvidnosti. No, zahvaljući Zakonu o financijskom poslovanju i postupcima predstečajne nagodbe ministar financija vjeruje da će mnoga poduzeća, osobito u građevinarstvu, biti opet kreditno sposobna i spremna za ulaganja.
Problem dugovanja u zdravstvu od oko četiri milijarde kuna riješit će se do kraja siječnja na način da će država kreditno zadužiti. Ljekarnama i drugim vjerovnicima plati će u gotovini i ministar Linić za to očekuje popust, barem za iznos kamata. Duboko je uvjeren da je poduzetnicima osigurao lojalnu utakmicu i učinio ih konkurentnijim. Zato od njih očekuje da se uključe u investicijske planove javnog sekora i osiguraju rast od 1,8 posto kojeg je zacrtala država.
Zgroženi ministar
- Neki misle da je to nedostižno. Mi smo optimisti i mislimo da imamo sposobne ljude koji to mogu postići, kazao je Linić. Svjestan je da poticaj rastu ne može očekivati od potrošnje građana jer su oni ‘žrtvovani’ da bi se rasteretilo gospodarstvo. Na prigovore brojnih ekonomista da velika porezna presija guši rast ekonomije, Linić kaže da je “zgrožen znanstvenicima koji se zalažu za financijsku nedisciplinu”.
Stopa za desetljeće
Kada je riječ o građanima, pred njima je dug put žrtvovanja. U idućih deset godinama, kazao je Linić, sigurno ćemo zadržati stopu PDV-a od 25 posto jer je to način da pokrijemo veliki deficit mirovinskog sustava. Na prigovor jednog institucionalnog investitora, pak, kako nema spremnih projekta u koje bi mogli uložiti novac, Linić je kazao da projekta ima i da u tome nije problem, već je pitanje “jesmo li sposobni za to”.
Šef je rekao Ministrima: Vi nećete, ali ja zato hoću
“Okej, ako vi nećete, onda ću to ja napraviti. Kao premijer moram preuzeti odgovornost, i to ću i napraviti, bez obzira sviđa li se to nekome.” Tim je riječima premijer Zoran Milanović zaključio javnosti nenajavljen sastanak koji se u sjedištu SDP-a održao u subotu, 10. studenog.
Večer na trgu
Tog prijepodneva u stranačkom sjedištu na Iblerovu trgu okupio se vrh Vlade i najjače stranke, a povod je bio dogovor o državnom proračunu za 2013. godinu. Zoran Milanović je od svojih ministara (visokorangiranih SDP-ovih dužnosnika) zahtijevao samo jedno: da svaki od njih iznese plan ušteda u svojem sektoru kako bi se rasteretio proračun. Svi su znali zašto su pozvani, kao i što predsjednik Vlade očekuje da naprave.
Situacija se, međutim, razvila u drugom smjeru, potvrdila su dvojica sudionika ovog sastanka u razgovoru za Jutarnji list.
SDP-ovi ministri nisu odgovorili kako je očekivao Milanović. Nekolicina je podržala njegov zahtjev, ali većina je ili šutjela ili pokušala objasniti kako nisu u stanju još više stegnuti remen u svojim resorima. Čini se da premijer nije to očekivao te je odlučio osobno riješiti situaciju.
“Kada je tako, ja i Slavko Linić odlučit ćemo koliko će koje ministarstvo dobiti u idućoj godini. To znači da nas dvojica odlučujemo koliki su rezovi u svakom pojedinačnom ministarstvu”, presjekao je Milanović raspravu.
Dug sastanak
Bio je to završetak višesatnog sastanka na kojem je definitivno formuliran budžet u 2013. Prvi put otkako je formirana Vlada, dio ministara koji nisu zadovoljni zahtjevom da moraju još štedjeti pokazao je otpor. Uz objašnjenje da to ne bi bilo fer prema kolegama, sudionici sastanka u sjedištu SDP-a s kojima smo razgovarali nisu željeli reći koji su ministri bili protiv Milanovićeva zahtjeva, no ukazali su o kome bi se moglo raditi: “Pogledajte kome je smanjen proračun i sve će vam biti jasno”. (Robert Bajruši)