RAT DO ISTREBLJENJA

Lošinjani protiv divljih svinja: Pucat ćemo iz svih oružja, dolaze i specijalci

    AUTOR:
    • Nevenka Horvat

  • OBJAVLJENO:
  • 28.04.2010. u 13:18

Mario Todorić/CROPIX

Divlje svinje iz svojih šuma i šikara spuštaju se do naselja, pustoše stada lokalnih ovčara, a sada su ugrozili i najunosniju lošinjsku industriju - turizam

LOŠINJ - Lošinjski gradonačelnik Gari Capelli objavio je rat divljim svinjama i to do istrebljenja. Nema više tolerancije za divljač koja godinama pustoši stada lokalnih ovčara, a sada su ugrozili i najdohodovniju lošinjsku industriju - turizam.

Divlje svinje iz svojih šuma i šikara spustile su se i u naselja, do lošinjskih plaža. Susreću ih mještani a prijave o bliskim susretima stižu i od turista.

- Na otoku je izvanredno stanje , održali smo i sjednicu gradskog vijeća koja je u stvari vapaj za pomoć jer je situacija s tom divljači potpuno izmakla kontroli, došli smo do krajnje granice izdržljivosti. Poučeni iskustvom Cresa koji se s najezdom divljih svinja i jelena lopatara muči već godinama, još su 2004. donijeli konkretne mjere, no ništa se nije dogodilo, danas je situacija još puno gora i stoga mi želimo efikasno djelovati odmah - kaže gradonačelnik Lošinja Gari Capelli koji u svojoj odlučnosti ima punu podršku lokalnog stanovništva, ali i struke koja je pozvana u pomoć da razradi strategiju istrebljenja.

Nije, pojašnjava Capelli, problem u strahu da će ta divljač početi napadati i ljude, to se kaže do sada nije dogodilo, vjerojatno i ne bi, no stvari su izmakle kontroli jer ugroženo je zdravlje drugih životnija na otoku a time i stanovništva.

- Ne želimo da se i nama dogodi slučaj Cresa, zato i tražimo radikalne mjere i žešće metode koje će taj problem trajno riješiti, kaže Capelli.

Prvi korak već je napravljen. Od nadležnih ministarstava traže da donesu odluku kojim se divlje svinje i jelene lopatare proglašava štetočinama jer to, tvrdi Capelli one dokazano i jesu, ugrožavaju ljude, prirodu i gospodarstvo. Pogotovo na područjima poput otoka gdje nisu njihova prirodna staništa već su ih sedamdesetih godina naselile lokalne vlasti na inicijativu partijskih moćnika u lovačkim lobijima.

- Od nekoliko komada koje je tadašnje rukovodstvo općine Cres-Lošinj dovelo u cresko područje Tramontana i to isključivo za lov danas se njihov broj mjeri tisućama, procjene su od 5.000 do 8.000 jer zbog toplije klime i izostanka prirodnih neprijatelja svinje se kote dva puta godišnje i to po šest do sedam komada.

Naša je strategija slijedeća. Sva otočja lovišta koja su pod koncesijom otvoriti za izlov 24 sada dnevno slijedećih 6 mjeseci i to bez ikakve naknade. Moram reći da sam ovih dana dobio bezbroj poziva iz cijele Hrvatske gdje nam nude rješenja razna rješenja, od kaveza i klopki pa do organiziran dolaska naoružanih grupa, u pitanju su bivši specijalci koji su ujedno i lovci.

Spremni su doći odmah i krenuti u akciju, a mi smo svjesni da samo lokalni lovci tu ne mogu biti dovoljno učinkoviti - tumači Capelli.

Na pitanje ne strahuje li od ljudskih žrtava ukoliko se kako sam kaže na Lošinju počne pucati iz svih oružja, odgovara da se stvari ipak neće događati stihijski i bez kontrole. Kaže da se divlje svinje i inače ne love u hajkama nego uglavnom noću i to u unaprijed pripremljenim zasjedama gdje ih se prethodno namami hranom i vodom. Sada u ljetnim mjesecima to će biti i lakše jer tim životinjama voda postaje najveći problem, zato se i spuštaju sve do plaža.

Kroz tih šest mjeseci masovnog izlova povjerenstvo sastavljeno od lokalnih predstavnika i državne inspekcije svaki 15 dana kontrolirali bi efekte akcije. Ukoliko lovačka društva koja sada imaju koncesije na otočkim lovištima budu kočnica, Capelli im poručuje.

- Raskinut ćemo koncesije, uzeti ta lovišta pod našu ovlast a prostornim planovima temeljito ćemo korigirati zone lovnih područja. Lovni turizma i inače u našem ukupnom turističkom prihodu predstavlja minimlanu stavku, konkretne koristi od toga ima samo područje Punta Križe. Dakle, nema niti ekonomskog opravdanja da mi podržavamo opstanak divljih svinja na našem području - zaključuje lošinjski gradonačelnik.

Ako lovci u narednih 6 mjeseci na uspiju istrijebiti divlje svinje tada problem prepuštaju struci koja sugerira njihov uništavanje otrovima.

Tito nije lovio divlje svinje po Cresu

- Ne želim nikoga optuživati za ovu pošast s kojom smo danas suočeni jer vjerujem da tadašnje vlasti Lošinja nisu imale dovoljno informacija o posljedicama naseljavanja divljih svinja na otok. Vjerovali su da će ih zadržati žičana ograda, no već nakon nekoliko godina one su se prošile po cijelom Cresu, stigle i do Lošinja, a i susjednog Krka jer su očito i dobri plivači.

Siguran sam da je inicijativa došla od tadašnjih partijskih moćnika mđeu kojima je lov bio omiljeni hobi. No, koliko znam Josip Broz Tito najpoznatiji lovac tog vremena ovdje nikada nije dolazio radi svojih lovačkih strasti - kaže Capelli.

Izdvajamo