Novac koji eventualno ostane na računu nakon održavanja humanitarane akcije za neku oboljelu osobu morat će se upotrijebiti za liječenje neke druge osobe, a ne u privatne svrhe, predlaže Vlada Zakonom o humanitarnoj pomoći koji je u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru.
Preostali novac nakon humanitarne akcije neće se moći upotrijebiti za gradnju kuće ili neku drugu svrhu, nego upravo za ono za što je prikupljan, objašnjava ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić intenciju Vlade da onemogući maniplaciju novcem koji su građani prikupli za točno određenu svrhu i vratiti povjerenje građana u humanitarne akcije.
Neutrošeni novac iz neke od akcija njen organizator bit će, naime, dužan zadržati na računu te uplatiti na račun prve slijedeće humanitarne akcije iste vrste.
"Mislimo da je jako važno u ovom području uvesti reda kako bi ljudi točno znali kome daju novac i kamo on odlazi i da u tome budu apsolutno sigurni", naglasila je Opačić.
U Hrvatskoj je do sada bilo puno humanitarnih akcija koje pokazuju da postoji velika solidarnost ljudi prema bolesnima osobama, ali dolazilo je i do nepravilnosti, bilo je i zakonskih nedorečenosti zbog kojih su se događali i sudski procesi, kazala je.
Predloženim zakonom uvodi se tako obveza prijavljivanja akcije u uredima državne uprave, a Državno odvjetništvo dobiva mogućnost da zatraži povrat nenamjenski utrošenog novca.
DORH će, naime, moći pokrenuti postupak protiv onih koji su nenamjenski upotrijebili novac građana prikupljen za određenu svrhu.
"Zakon će neusmnjivo otkloniti svaku sumnju u bilo koju akciju, uvesti reda i onemogućiti da se oko eventualnog ostatka novca nakon humanitarne akcije vode sudski sporovi i da se tvrdi da taj novac mogu naslijediti privatne osobe", istaknula je ministrica Opačić.
Zakonski prijedlog predviđa razvrstavanje humanitarnih akcija s obzirom na svrhu njihova organiziranja te uvođenje pripadajućeg vizualnog identiteta humanitarnih akcija (logotipa).
Logotip bi značio da je organizator konkretne akcije ishodio potrebna rješenja, ali i da će se prikupljeni novac upotrijebiti upravo za svrhu za koju je prikupljan.
Inspekcijski nadzor, kada se radi o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, provodilo bi Ministarstvo socijalne politike i mladih, a nadzor nad humanitarnim akcijama provodilo bi nadležno ministarstvo u čiji djelokrug rada pripada akcija s obzirom na njenu svrhu.
Vlada je donijela i odluku kojom se Klinici za dječje bolesti (KDB) Zagreb omogućava zakup poslovnog prostora u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Sestre milosrdnice radi preseljenja Zavoda za hematologiju i onkologiju KDB Zagreb.
Zavod za hematologiju i onkologiju preselit će se tako u 1.194 metra četvorna u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, za cijenu od jedne kune mjesečno.
Vlada uređuje prava silovanih u Domovinskom ratu
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, javlja HRT.
Zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ izjavila je da se novim zakonom o žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu osigurava psihosocijalna i zdravstvena pomoć te novčana reparacija. Jednokratna naknada iznosi od 100 do 150 tisuća kuna. Postoji mogućnost da žrtve ostvare i mjesečnu naknadu. Fokus zakona je na žrtvi , naglasila je Nađ. Zakon bi na snagu trebao stupiti najvjerojatnije u svibnju.
Vlada je prihvatila Zakon o humanitarnoj pomoći kojim se želi onemogućiti manipuliranje prikupljenim novcem u humanitarne svrhe te vratiti povjerenje građana u humanitarne akcije i jamčiti im da će njihov donirani novac biti potrošen za namjenu koja ih nagnala na empatiju i humanost. Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izjavila je kako Hrvatska ima veliki broj humanitarnih akcija i kako je to bilo nužno zakonom urediti.
Predloženim zakonom osigurava se javnost evidencija o izdanim rješenjima o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći te odobrenim humanitarnim akcijama, a regulira se i postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenima u humanitarnim akcijama.
A ministre ispred Vlade dočekali su aktivisti ekoloških udruga s transparentom "94 posto birača protiv Plomina C na ugljen" kojim još jednom pozivaju Vladu da odustane od izgradnje termoelektrane na ugljen. Stanovnici Labinštine na savjetodavnom su referendumu u nedjelju poručili da ne žele termoelektranu Plomin C na ugljen. Izlaznost je bila oko 37 posto. 94,5 posto od onih koji su izišli, očitovalo se protiv ugljena kao glavnog energenta plominske termoelektrane. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 800 milijuna eura, prenosi HRT.