VEĆ ŠEST MJESECI

MAĐARSKA VODI TIHI DIPLOMATSKI RAT Orban EU komisiji: Hrvati nam blokiraju dovod plina

Mađarska traži postrojenje koje bi omogućilo dostavu plina i s hrvatske strane granice. Riječ je o projektu vrijednom oko 17 milijuna eura
Hungary's Prime minister Viktor Orban arrives for an European Council summit on March 19, 2015 at the Council of the European Union (EU) Justus Lipsius building in Brussels. European leaders meet for a two-day summit likely to be dominated by Greece's cash crunch and the question of whether to extend sanctions against Russia over the crisis in Ukraine. AFP PHOTO / THIERRY CHARLIER
 THIERRY CHARLIER / THIERRY CHARLIER

Mađarski premijer Viktor Orbán otvoreno je optužio Hrvatsku da blokira transfer plina prema njegovoj zemlji. Hrvatska i Mađarska su od 2011. godine povezane interkonekcijskim plinovodom radnog tlaka od 75 bara. Hrvatska je te godine pustila u pogon novosagrađeni plinovod Slobodnica - Donji Miholjac, a Mađari su sa svoje strane otvorili plinovod Dravaszerdahely - Bata - Városfold. Kapacitet plinovoda je do 6,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje te omogućava protok plina u oba smjera. Međutim, u ovom trenutku mogući je jedino protok plina iz Mađarske u Hrvatsku jer na hrvatskoj strani nisu stvoreni preduvjeti koji bi omogućili “guranje” plina u Mađarsku.

Mađarska strana već pola godine vrši snažan pritisak na hrvatsku stranu da krene u gradnju kompresorske stanice u istočnoj Slavoniji jer bi to Mađarima omogućilo povlačenje plina iz Hrvatske u Mađarsku. Cijena njene gradnje je oko 17 milijuna eura. Štoviše, pojedini naši sugovornici tvrde kako bi to mađarskome MOL-u omogućilo da se domogne jeftinog hrvatskog plina s Ininih polja.

No, kako saznajemo, ne opstruira Hrvatska gradnju te kompresorske stanice zbog straha od MOL-a, nego zato što su Mađari sami bili suglasni da se ta kompresorska stanica do daljnjeg ne gradi. Naime, kada su operateri plinskog sustava u Hrvatskoj i Mađarskoj, Plinacro i FGSZ, razgovarali o gradnji interkonekcijskog plinovoda, potpisan je aneks ugovoru u kojem se navodi da gradnja kompresorske stanice nije potrebna sve dok ne bude novog izvora plina u Hrvatskoj, odnosno dok se ne sagradi LNG terminal na Krku ili se Hrvatska ne priključi na neki novi dobavni pravac.

Štoviše, Hrvatska je bila spremna u sklopu projekta interkonekcije sagraditi i kompresorsku stanicu, ali su Mađari rekli da je to u tom trenutku neopravdano i potpuno neisplativo!

Prema njihovu pojašnjenju, nema dovoljnih količina plina koje bi se uvozile u Mađarsku. Nekoliko godina kasnije mađarska je strana promijenila priču. Kako saznajemo, Mađarska se već potužila Europskoj komisiji da Hrvatska ne ispunjava direktivu 994 koja propisuje da svaka interkonekcija između dviju članica EU mora biti dvosmjerna.

Osim spomenutog aneksa ugovora, hrvatska strana kao argument da mađarske tvrdnje nisu točne navodi i kompresorsku stanicu na interkonekcijskom plinovodu koja se nalazi u mjestu Bata u Mađarskoj. Naime, ta kompresorska stanica je izvan pogona, a kada bi je uključili, Mađari bi manje količine plina mogli povlačiti iz Hrvatske. Naš sugovornik tvrdi da su Mađari u nekoliko navrata predlagali da uključe tu kompresorsku stanicu, ali uz uvjet da trošak njezina korištenja plati Hrvatska, što je rezolutno odbijeno.

- Mađari traže da povlače plin iz Hrvatske za svoje potrebe, a da mi platimo trošak kompresorske stanice, što na godišnjoj razini iznosi oko milijun eura - ističe sugovornik Jutarnjeg lista koji je upoznat s ovim problemom.

No, hrvatska strana je predložila da će snositi sav trošak u slučaju potrebe za većim količinama plina za potrošače u Hrvatskoj i ako se za tu svrhu mora paliti kompresor u Mađarskoj, ali isto tako inzistira na reciprocitetu i ako za potrebe mađarskog tržišta treba paliti kompresor. U planovima Plinacroa prioritet uz novi interkonekcijski plinovod Rogatec - Zabok - Lučko je gradnja tri kompresorske stanice. Prva prema redoslijedu je gradnja kompresorske stanice na lokaciji Velika Ludina kod Kutine. Prošle je godine Plinacro potpisao ugovor s poljskom tvrtkom Gazoprojekt za izradu studije za tu stanicu. Vrijednost te kompresorske stanice je oko 18 milijuna eura i trebala bi biti puštena u rad do kraja 2017. godine.

Druga na redu je kompresorska stanica na području istočne Slavonije, a gradnjom treće kompresorske stanice na plinovodu Rogatec - Zabok - Lučko osigurat će se maksimalni kapacitet u oba smjera i prema Sloveniji i prema Mađarskoj. Riječ je o grupi projekata ukupne vrijednosti 115 milijuna eura koji su prijavljeni za financiranje iz EU fondova. Ako projekt ne bude financirala EU, Hrvatska ga sama neće financirati jer joj je neisplativ s obzirom na to da ona sama nema potrebe za dodatnim količinama plina. Pretpostavka za gradnju cjelokupnog sustava kompresorskih stanica je osiguranje novog izvora plina kao što je plin s LNG terminala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2024 07:11