Očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i uloga EU poljoprivrede i prehrambene industrije u održivoj globalnoj proizvodnji hrane, bila je središnja tema današnjeg neformalnog sastanka ministara poljoprivrede u Pragu.
Hrvatsku delegaciju predvodio je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koji je u svom govoru nakon izlaganja o stanju EU predsjednice Ursule von der Leyen, istaknuo privrženost Hrvatske ukrajinskom narodu u ovim teškim ratnim vremenima.
- U odgovoru na pitanje na koji način možemo postići veću globalnu prehrambenu sigurnost fokusirao bih se na aktivnosti u kojima mi, kao dužnosnici u sektoru poljoprivrede, možemo djelovati. Mislim da nas mora zabrinuti podatak da danas veći udio stanovništva živi u uvjetima gladi ili pothranjenosti nego prije par godina. Ali isto tako trebamo biti svjesni da se danas, prema podacima FAO-a, proizvodi hrane u vrijednosti od oko 3.000 kalorija dnevno po stanovniku. Trend rasta dostupnih kalorija po osobi povećava se konstantno već niz godina usprkos stalnom povećanju broja stanovnika. Uzimajući u obzir da su potrebe prosječnog odraslog čovjeka nešto više od 2000 kalorija, jasno je da se, što se tiče potrebnog energetskog unosa, danas globalno proizvodi i više nego dovoljno hrane, rekao je Majdak na početku govora.
Problem nije, nastavio je, "samo u produktivnosti poljoprivrede, već u siromaštvu i neodgovarajućim kanalima distribucije zbog kojih hrana ne završava tamo gdje bi trebala tako da se zadovolje barem osnovne prehrambene potrebe svakog čovjeka".
-Sukob u Ukrajini zaoštrio je taj problem i drago mi je da je, zahvaljujući naporima Europske unije i međunarodne zajednice, omogućen nastavak izvoza poljoprivrednih roba iz Ukrajine. Također, odluka da hrana ne bude predmetom političkih sankcija pokazuje visoku odgovornost naših čelnika. Ovom prilikom, želio bih posebno pozdraviti i našeg ukrajinskog kolegu, zahvaliti mu na uvodnom izlaganju te još jednom potvrditi privrženost Hrvatske davanju pune podrške ukrajinskom narodu, rekao je Majdak.
Prema njegovu mišljenju aktivnosti EU moraju prioritetno biti usmjerene na dostatnu opskrbu cjenovno pristupačne hrane, a ključ problema je nezabilježeni rast cijena energije i troškova proizvodnje na kojem treba djelovati brzo, učinkovito i koordinirano.
-Države članice u koordinaciji s EK, trebaju nastaviti s dosadašnjim naporima oko poboljšanja lanaca opskrbe hranom, unutar i izvan EU, počevši od bolje integracije malih proizvođača, unaprjeđenja logistike i smanjenja gubitaka te bacanja hrane. Poseban napor potrebno je uložiti kako bi se svi proizvedeni viškovi preusmjerili osobama u potrebi. Rješenje problema prehrambene sigurnosti ne treba nužno i isključivo tražiti u korištenju novih genomskih tehnika radi povećanja produktivnosti poljoprivrede, posebno ne u kratkom i srednjem roku.
Pri donošenju političkih odluka o tome moramo u obzir uzeti i stav javnosti i naših potrošača te i dalje omogućiti državama članicama samostalnost u odlučivanju po pitanju GMO-a. Važno je i pitanje adekvatnog označavanja tih proizvoda, istaknuo je državni tajnik.
Upozorio je kako "u rasprave treba uključiti sve dionike: poljoprivredne proizvođače, potrošače, znanstvenu zajednicu i predstavnike svih zainteresiranih sektora jer se odluke o novim genomskim tehnikama trebaju temeljiti na znanstvenim spoznajama i procjeni potencijalnih koristi, uz očuvanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, interesa društva u cjelini".
-Ključan je naravno i vremenski aspekt problema, jer za potencijalnu krizu sigurnosti hrane trebamo rješenja koja donose rezultate u najkraćem mogućem ili bar u srednjem roku, dok tehnologijama treba vremena za njihovo postizanje. Poboljšanje produktivnosti kroz jačanje kanala distribucije hrane, kao i kroz promicanje ponovnog korištenja resursa te općenito, cirkularnosti u sustavu imaju potencijal za relativno brzo pružanje potrebnih odgovora, ali uz adekvatnu razinu ulaganja u inovacije te istraživanje i razvoj. Uz funkcionalan AKIS sustav, podržan putem snažnih ali fleksibilnih strateških planova država članica, stvorili bismo preduvjete za snažniju otpornost cijelog prehrambenog sustava, zaključio je Majdak.