Vladin paket poreznih izmjena, koji je u drugom čitanju usvojen u Saboru 28. rujna, u dijelu koji se tiče doprinosa, zbog povećanja minimalne plaće od 1. siječnja iduće godine, ipak neće biti u toj mjeri izdašan kao što se najavljivalo.
Naime, izmjenama Zakona o doprinosima, koje obuhvaćaju umanjenje osnovice za obračun doprinosa, čime se onima s najnižim primanjima povećava plaća, predviđena je donja granica za ovu povlasticu od 700 eura bruto, a gornja od 1300 eura. Maksimalnu olakšicu, odnosno umanjenje od 300 eura trebali su dobiti svi oni koji imaju plaću do 700 eura. To je iznos minimalca u Hrvatskoj koji vrijedi u ovoj godini i trenutno ga prima 21.000 radnika.
Za manje od minimalca
No kako je najavljeno, od iduće godine minimalac raste na 800 eura bruto, što znači da tu maksimalnu olakšicu od 300 eura neće dobiti gotovo nitko ili, bolje reći, rijetki oni koji rade na pola radnog vremena i primaju plaću manju od minimalca. A plaću do 800 eura bruto u ovom trenutku u Hrvatskoj prima 96.650 zaposlenika, no nitko od njih neće dobiti maksimalnu olakšicu, nego 50 eura manje.
Ministarstvo financija odredilo je da je iznos umanjenja od 300 eura fiksni, i to samo za te plaće do 700 eura bruto, a za one od 700,1 euro do 1300 eura umanjenje se računa tako da se koeficijent od 0,5 pomnoži s razlikom najvišeg iznosa bruto mjesečne plaće na koji se primjenjuje umanjenje i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec.
Primjerice, ako netko ima plaću od 800 eura bruto, njegovo umanjenje će iznositi 250 eura, a ako ima 900 eura, umanjenje je 200 eura.
Ovaj dio poreznog paketa odnosi se na čak 1,52 milijuna ljudi, odnosno 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne plaćaju porez na dohodak, a i najizdašniji je za državni proračun jer je trebao koštati 330 milijuna eura svake od iduće tri godine.
Vlada je čak i u prezentaciji ove mjere navodila primjer porasta plaće za one koji sad primaju do 700 eura bruto. Pa je tako izračunala da će samac u Bjelovaru, gdje se ne plaća prirez, na plaći od 700 eura bruto uz maksimalno umanjenje osnovice za doprinose za 300 eura i uz povećanje osnovnog osobnog odbitka dobiti plaću veću za 41,82 eura. Prosječno povećanje plaća do 700 eura bruto trebalo je iznositi 42,90 eura, no kako tih plaća više neće biti, prosječno će povećanje za plaće do 900 eura biti 34,30 eura.
Primjedba HOK
I Hrvatska obrtnička komora (HOK) je na e-savjetovanju upozorila na nelogičnost ove odredbe, no Ministarstvo financija nije prihvatilo primjedbu.
U HOK-u su predložili da se mjesečna osnovica uvijek veže uz iznos propisane minimalne plaće, uvećane za eventualne obvezne dodatke iz kolektivnih ugovora.
"Vjerujemo u dobru nakanu predlagatelja, ali kako iznos minimalne plaće raste posljednjih godina, moguće je da već od 1. siječnja 2024. nitko u Hrvatskoj neće moći koristiti pravo da se osnovica bruto plaće od 700 eura umanjuje za planiranih 300 eura. Već sad ugostitelji i graditeljstvo nisu u mogućnosti koristiti ovu opciju, jer ispunjavanjem minimalne obveze iz kolektivnih ugovora o dodatku na staž, nemaju zakonsku mogućnost imati djelatnike s bruto plaćom od 700 eura te time iskoristiti i planiranu reformu", upozorili su iz HOK-a.
Smanjuju olakšice
Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a i "Šaptačica poduzetnicima", kaže da oni pohvaljuju ovu ideju jer predstavlja dobar iskorak prema radnicima i poduzetnicima, ali da je pitanje koga se stimulira kad plaću od 700 eura bruto od 1. siječnja neće imati gotovo nitko.
- Zato smo predlagali da se za dobar efekt ovog dijela poreznog paketa taj najniži prag veže uz iznos minimalne plaće, a da se onda poveća i taj najviši prag na, primjerice, 1400 eura jer će se efekt reforme kontinuirano smanjivati kako bude rasla minimalna plaća, a ideja je bila da se taj teret makne s radnika - upozorava Mostarčić.
Dodaje kako su postojali jasni signali da će se minimalna plaća povećavati, novi kolektivni ugovor za graditeljstvo već je postavio bio granicu od 780 eura, a dodatno od 1. ožujka na 820 eura, a sad se olakšice smanjuju u paketu reforme.
- Jako se puno mijenja u načinu obračuna plaće, što će i koštati poduzetnike, a efekt će u konačnici biti malen na rasterećenje plaća - kaže Mostarčić. Napominje da je reforma dobro zamišljena, ali treba je prilagoditi trenutnom stanju, gdje nitko neće imati plaću do 700 eura osim onih koji rade na pola radnog vremena.