Dugo je već u trgovinama praktički nemoguće kupiti nešto na čemu vidljivo nije istaknuto kako je bogato proteinima.
Tortilje.
Sirevi.
Kruh.
Čak i Čokolino.
No, prošli sam tjedan naletila na novi level ove ludosti.
U jednu kvartovsku trgovinu stigli su kolačići s kolagenom, i doslovno su preko noći zamalo nestali s polica.
Uspjela sam se jedva dočepati dva komada po šokantnoj cijeni – svaki keks, dakle govorimo o jednom keksu od 60 grama, koštao je 2,20 eura, a proizvođač je na njemu istaknuo da ću s tom jednom porcijom u tijelo unijeti čak osam grama kolagena, što bi valjda trebalo opravdati cijenu.
Nisu ti keksi, naravno, prvi takvi – već se neko vrijeme u domaćim trgovinama može kupiti i voda s kolagenom, našla sam i jedan proteinski napitak također s dodanim kolagenom, a vjerojatno ih ima i puno više koji su mi promaknuli.
Ideja u pozadini je, naravno, marketinška – poznato je kako tijelo prirodno sadrži kolagen kojeg polako počinje gubiti nakon 20. godine, a kako je kolagen bitan za naše kosti, kožu i zglobove, ideja je dostatno ga suplementirati kako bismo što dulje izgledali mladoliko i bili vitalni.
Tragom toga, a posebno uz svijest da se na društvenim mrežama danas može prodati sve, prehrambena je industrija u svakodnevne proizvode počela dodavati kolagen i vidljivo ga isticati na ambalaži kako bi nas uvjerila da ćemo tako nadoknaditi prirodni gubitak ovog proteina, no u stvarnosti riječ je samo o reklami, i to reklami koja dosta košta.
Kako pojašnjava nutricionist Sebastijan Orlić, znanost se još uvijek ne slaže oko benefita suplementacije kolagena, i to je trenutačno prilično sporna tema kad je u pitanju industrija dodataka prehrani.
„Neka ranije provedena istraživanja pokazivala su da suplementi kolagena pomažu koži, primjerice hidrataciji i elastičnosti. Velika analiza objavljena 2025. u uglednom časopisu American Journal of Medicine obuhvatila je 23 studije na temu kolagena. Kad su se sagledale sve zajedno, kolagen je izgledao koristan suplement za kožu, no taj je učinak zapravo nestao kad su se gledale samo kvalitetno dizajnirane studije ili one koje nije financirala industrija koja ga istovremeno i proizvodi. Prozvana industrija je na taj zaključak očekivano odgovorila kritikama, ali sama činjenica da pozitivni rezultati uglavnom dolaze iz studija koje plaćaju proizvođači zapravo nam dovoljno govori”, pojašnjava Orlić.
Za zdravlje i funkciju zglobova, nastavlja, postoje skromni pozitivni rezultati dobiveni istraživanjima, uglavnom u kontekstu ublažavanja boli kod artroze. Za kosti i tetive dobrih je istraživanja pak premalo da bi se izvukli čvrsti zaključci, a za mišićnu masu i snagu kolagen nema apsolutno nikakvu prednost pred "običnim" kvalitetnim proteinima.
„Dapače, za našu kožu i zglobove i dalje najviše pomažu dobre, stare, provjerene stvari: dovoljno proteina i energije iz hrane, voće i povrće bogato vitaminom C, adekvatno izlaganje, ali i zaštita od sunca, nepušenje te dovoljno sna”, upozorava naš sugovornik.
Pomogao nam je analizirati i što se točno nalazi u proizvodima koje smo odabrali u trgovini.
U sva tri nalazi se goveđi hidrolizirani kolagen, što znači da je on već usitnjen kako bismo ga lakše konzumirali i probavili, no različita je njegova količina.
Voda ga tako ima najmanje – samo 2,5 grama, u jednom keksu imamo osam grama kolagena, a u proteinskom napitku 11 grama, s time da je riječ o dvije porcije pa je u svakoj porciji zapravo 5,5 grama kolagena.
Same količine kolagena već dovoljno govore o tome koliki benefit ovi proizvodi mogu imati na potrošača.
„U znanstvenim istraživanjima dobre kvalitete ispitanicima su se najčešće davale doze od 2,5 do 10 grama dnevno. Proteinski napitak i keks proizvodi su u tom rasponu, a voda je vrlo niskog sadržaja. No, ključno je naglasiti da su ljudi u tim studijama kolagen uzimali svaki dan u trajanju dva do tri mjeseca ili dulje. Jedna boca ili jedan keks tu i tamo izgledno nemaju nikakav učinak. Osoba koja bi htjela ponoviti uvjete iz studija morala bi svaki dan piti ovakvu bocu vode, koja onda još ima i 14 grama dodanog šećera, ili pojesti keks od gotovo 240 kalorija. Sve navedeno treba uzeti u obzir”, kaže Orlić.
Razotkriva nam i trik kojeg su proizvođači stavili na ambalažu.
„Na vodi i proteinskom napitku stoji tvrdnja da proizvod doprinosi normalnom stvaranju kolagena. No, ta se tvrdnja zapravo odnosi na vitamin C, a ne na dodani kolagen. Za sam kolagen Europska agencija za sigurnost hrane nije odobrila nijednu zdravstvenu tvrdnju, pa se proizvođači zapravo u ovim slučajevima “naslanjaju” na vitamin C. Kupac pritom na žalost lako pomisli da etiketa ‘hvali‘ učinke kolagena”, saznajemo od ovog nutricionista.
Na prvu doista tako i djeluje, iako je detaljnim isčitavanjem moguće razaznati na što se odnosi ova tvrdnja.
No, industrija računa da potrošač to neće činiti, i očito je u pravu.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....