Ministar financija Zdravko Marić komentirao je nakon sastanka Vlade s predsjednicima uprava banaka situaciju s nedopuštenim minusima.
- Na stolu se iskristaliziralo nekoliko dobrih prijedloga, idu u smjeru ispunjavanja načela socijalne osjetljivosti koje je temeljno i načela pravičnosti. Mi smo dobili puno novih informacija da uklopimo što je dovelo do ovakve situacije. Mi imamo prepoznata dva instituta, dopušteno i prešutno, no što je od 2018. na ovamo dovelo do toga da je prešutno postalo dominantan oblik. Gotovo 95 posto svih prekoračenja se svelo na prešutno, prijedlozi se svode na to da se usmjerimo na segment dopuštenog koji bi trebao biti dominantan. Ne manje važno je i načelo administriranja cijene toga, da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja, što je trošak i klijentu i banci. Ovo su osnovni principi i načela kojima smo se vodili.
- Nije namjera niti bismo mi podržali prijedlog koji bi doveo do drastičnog ili još goreg prijedloga koji bi značio ukidanje prekoračenja i uvođenje dodatnih pritisaka na život i egzistenciju potrošača. Na sastanku je prepoznata podrška ovakvom principu i siguran sam da ćemo pronaći brzo rješenje na korist svih potrošača - kazao je.
Potom se javnosti obratio guverner HNB-a Boris Vujčić.
- Europska regulativa za usklađivanjem efektivne kamatne stope je dovela do migracije prema prešutnom prekoračenju. To moramo urediti i osigurati jednaku vrstu regulacije prešutnog prekoračenja kao i dopuštenog prekoračenja, da se omogući ljudima otplata potraživanja u najmanje 12 rata, a kod većih dugovanja bit će potreban i duži rok otplate. Uvjeren sam da će se naći dobro rješenje i da ćemo imati zaštitu potrošača u smislu regulacije bilo nominalne ili efektivne stope.
Zdenko Adrović iz HUB-a objasnio je Vladi kako se to radi u drugim zemljama.
- Iznijeli smo kamatne stope koje prevladavaju u drugim zemljama, nemaju ograničavajuću efektivnu kamatnu stopu.
Marić je kazao kako se nadaju brzom rješenju, no nije definirao koji će to biti rok.
- Prema građanima s nižim primanjima treba biti jasan i nedvosmislen. Dobar dio naših promišljanja usmjeren je prema njima. Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu. Ovako govoreći rješenje možemo naći samo kroz promjenu koja je u ingerenciji HNB-a. I sam zakon o potrošačkom kreditiranju predviđen je za izmjene i u okviru ulaska Hrvatske u eurozonu. Spremni smo ukoliko bude potreba ići i sa zakonskim izmjenama - rekao je Marić.
- Odluka o obračunu EKS-a je transponiranje europske regulative, a budući da smo mi jedina zemlja koja EKS ima kao ograničenje na dopuštene minuse, onda transponiranjem minus na malim iznosima pojede kamatna stopa. Ako ne riješimo ovo, dio ljudi će ispasti iz mogućnosti dobivanja minusa - dodao je Vujčić i kazao da je suština da se prešutni minusi vrate pod istu regulativu kao dopušteni minusi, a da dio ljudi s najmanjim primanjima ne izgubi mogućnosti dobivanja minusa.
- Prvo se trebamo dogovoriti na koji ćemo način adresirati to pitanje. Od strane banaka je predložena nominalna kamatna stopa, druga opcija je da ostajemo na EKS-u. Kad se to dogovorimo znat ćemo kojim instrumentima da to riješimo - kazao je.
- Minus od 1500 kuna je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje. Prekoračenje treba biti malo i trajati relativno kratko vremena, to je zaštita potrošača, da se ne prezaduže. Naš je prijedlog da se sadašnja prešutna prekoračenja zadrže i da se regulativa dopuštenih prebace na njih.
Adrović je kazao kako je sve bilo napravljeno u skladu sa zakonom.
- Ni u jednom zakonu ne stoji da je to iznimka. Kod drugog nije bilo obveze izračuna kreditne sposobnosti. Vidjet ćemo tehnički kako ćemo to organizirati da ljudi ne moraju dolaziti fizički u banke - kazao je.
Vujčić je kazao da su reagirali čim su dobili prve indikacije odnosno prigovore od Ureda za potrošače, a to je bilo 2020. godine.
- Mi smo već u petom mjesecu proveli anketu banaka i vidjeli da je došlo do značajne migracije klijenata. Banke su to radile zbog promjene gdje se naknada uključuje u izračun efektivne kamatne stope. Kad smo ustanovili da je to poprimilo veće razmjere, shvatili smo da to moramo regulirati. Reakcija je bila vrlo brza.
Marić je zaključio na kraju kako moraju biti brzi, a ne brzopleti.
- Fokus Vlade je zaštita potrošača, da se vidi kako postojeće stanje ispraviti i prevenirati takav razvoj stanja u budućnosti. Govorimo o danima, a kad ulazimo u zakonsku proceduru o tjednima, ne govorimo o mjesecima. Ova problematika je ukazala da koje god rješenje bude, da bude na najbolji mogući način i najtransparentnije iskomunicirana prema potrošačima. Jedan od predstavnika manjih banaka je spomenuo da moramo razvijati financijsku pismenost.