SUKOB U VLADI

Marić protiv poskupljenja alkoholnih pića i cigareta za 50%

Zagreb, 110618.
Hotel Sheraton.
Dodjela nagrada Zlatna bilanca hrvatskim poduzetnicima za 2017 godinu.
Na fotografiji: Zdravko Maric.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Ministarstvo financija, kako doznajemo, negativno se očitovalo o prijedlogu Zakona o zdravstvenom osiguranju Ministarstva zdravstva u kojem se predviđa povećanjem cijena cigareta i alkohola za čak 50 posto ne bi li se smanjili gubici zdravstvenog sustava, o čemu je Jutarnji list pisao jučer.

Na tragu je to i ranijih stavova ministra financija da dugove u zdravstvu ne treba rješavati samo na prihodovnoj, nego i na rashodovnoj strani, odnosno uštedama, a ne dizanjem poreza, pa premda se radilo o porezu na cigarete i alkohol. Stoga, nije neobično da ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar financija Zdravko Marić i ovoga puta zastupaju potpuno različite stavove u Vladi.

Bolja varijanta

Protiv prijedloga očekivano je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u kojoj smatraju da ta mjera neće imati utjecaja na zdravlje, ali hoće na državni proračun.

“To bi potaknulo šverc i sivu ekonomiju, ali i dovelo u pitanje radna mjesta”, smatra Milka Kosanović iz HUP-a.

Međutim, Kujundžić ima podršku liječnika, kao i udruga pacijenata koje su svjesne nevolja u zdravstvenom proračunu.

“Podržavamo poskupljenje cigareta i žestokih pića kako bi bilo više sredstava za zdravstvenu zaštitu svima. Znam da se to mnogim građanima neće svidjeti, ali to je u svakom slučaju bolja varijanta od one da svim građanima poskupi, primjerice, dopunsko zdravstveno osiguranje. Oni koji žive rizično platit će više, ali ta bi mjera mogla konačno smanjiti i broj pušača u Hrvatskoj, što znači da bi imala preventivni učinak na mlade da ne postanu ovisnici o cigaretama”, kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Posljedice

Dodaje da je KUZ već prije dvije godine predlagao sličan koncept dodatnog financiranja zdravstva. Naglašava da je nedvojbeno dokazano koliko je štetan duhanski dim, a u Hrvatskoj se i postojeći dobri zakoni koji bi mogli smanjiti pušenje ne primjenjuju, posebno u kafićima u kojima je i dalje dozvoljeno pušenje, pa onda ne čudi da je smrtnost od raka tako velika.

“Nedvojbena je povezanost pušenja i raka pluća, srčanog udara i KOPB-a. Čak 95 posto umrlih od raka pluća su pušači. Godišnje se na posljedice pušenja u Hrvatskoj potroši oko 2 milijarde zdravstvenog proračuna, ali o tome se ne govori”, kaže Belina.

Skupo liječenje

O tome da je nužno više ulagati u prevenciju govore podaci prema kojima nam je smrtnost od raka među najvišima u EU. Svake godine od raka pluća i bronha umre oko 3000 osoba.

Onkolozi kažu kako je istina da sve više starimo pa nije iznenađenje da ima sve više slučajeva raka, ali ih zabrinjava prevelika smrtnost. Uvjereni su da bi dodatna sredstva dijelom mogla poslužiti i za bolju organizaciju ne samo prevencije, nego i dijagnostike i liječenja zloćudnih bolesti.

“Da, u svakom slučaju suglasan sam s time da svoj povećani rizik plaćam više. Ako pušim, velike su šanse da ću za liječenje trošiti više od nepušača pa je onda logično i da plaćam više. Osim toga, terapije baš za te bolesti koje su posljedica rizičnog života sve su skuplje. Mislim da ne stoji objašnjenje kako su plaće u Hrvatskoj male pa onda i cigarete moraju biti jeftinije. Naime, samo ako smanjimo broj pušača, možemo u budućnosti računati na manju smrtnost i dulje preživljavanje oboljelih od raka”, smatra prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za Onkologiju KBC-a Zagreb.

O tome koliko je u posljednjih desetak godina poskupjelo liječenje od zloćudnih bolesti govori podatak da liječenje raka pluća vrlo učinkovitom imunoterapijom stoji više od 100.000 eura, a pametnim lijekovima oko 240.000 kuna godišnje. Sve to mora platiti zdravstveni proračun koji je sve više prenapregnut pa je nužno tražiti i dodatne izvore financiranja kao što se to predlaže s dodatnim kunama za zdravstvo od svake kutije cigareta i boce žestokog alkoholnog pića.

“Više od deset godina struka predlaže da se dio kuna od prodaje cigareta i alkohola uplaćuje za zdravstvo. Naime, prvih pet ‘ubojica’ u Hrvatskoj vezuje se uz pušenje od kardiovaskularnih i cerebralnih bolesti, KOPB-a, upala pluća do zloćudnih bolesti”, objašnjava akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za pulmologiju KBC-a Zagreb. Naglašava da se upravo završava nacionalni program protiv zloćudnih bolesti kojem bi dodatna sredstva osigurala da se brže provede. Međutim, upozorava na to da je najveći dobitak značajnijeg povećanja cijena cigareta prevencija, a to znači smanjenje pušenja među mladima.

Šteta za sve

“Međutim, da bi se to postiglo, bit će potrebno dvadesetak godina, kao i u drugim zemljama koje već bilježe pozitivne rezultate. Dok se to ne dogodi, imali bismo dovoljno novca za rano otkrivanje zloćudnih bolesti i, dakako, liječenje”, naglašava akademik Samaržija. Dodaje da nijednoj zemlji nije isplativo pušenje, kako se to nastoji opravdati, jer je šteta za sve, pa onda i za proračun, veća od navodne koristi.

“Cijena cigareta treba biti destimulirajuća i za pušače, a poglavito za one koji to namjeravaju postati, a zasad je ona u Hrvatskoj vrlo stimulirajuća, s obzirom na to da je među najnižima u zemljama EU-a”, zaključuje akademik Samaržija.


Promo

Izdvajamo