EKSKLUZIVNO

MEĐUNARODNI INVESTITORI POSLALI DRAMATIČNO PISMO RAMLJAKU 'Poništite jamstva koja su izdali Ledo i Jamnica da biste sačuvali reputaciju Hrvatske'

Željko Puhovski / Hanza Media

Sjedište Agrokora u Ciboninom tornju

Jutarnji list u posjedu je povjerljivog pisma koje je vrlo raznoliko internacionalno društvo investitora, predvođeno predstavnicima hrvatskih mirovinskih fondova, uputilo na samom kraju prošlog tjedna Vladinu povjereniku u Agrokoru Anti Ramljaku.

U tom pismu - koje su potpisali čelni ljudi društava za upravljanje mirovinskim fondovima Allianz ZB (Kristijan Buk, Mario Staroselčić), Raiffeisen obveznog i dobrovoljnog mirovinskog fond menadžmenta (Damir Grbavac), PBZ Croatia osiguranje (Dubravko Štimac), kao i portfolio menadžer LGM Investmentsa Dafydd Lewis, predsjednik Upravnog odbora KD-a Skladi Luka Podlogar te predsjednik Caravan Capital Managementa Ben Griffith i Clifford Quisenberry iz The Emerging Frontiers Masters Funda - upozoravaju da su kao dioničari 26,4 posto Leda i 2,2 posto Jamnice izrazito zabrinuti za budućnost svojih ulaganja, i to zbog garancija koje nad dionicama i imovinom Leda i Jamnice drže vlasnici obveznica i privatni kreditori. Istodobno, upozoravaju da su i neki od potpisnika pisma ujedno vlasnici Agrokorovih obveznica. Ključna poruka pisma, pojednostavljeno prepričano, glasi: oslobodite Jamnicu i Ledo jamstava jer je to dobro za nas, vas (državu), kreditore i sve ostale.

Tri razloga

Autori pisma Anti Ramljaku, čije sastavljanje su navodno predložili američki investitori dok su razradi značajno pridonijeli hrvatski mirovinci, upozorili su Vladina povjerenika da je jamstva koja su izdali Ledo i Jamnica za kredite Agrokora d.d. moguće pravno osporavati, i to iz tri razloga:

Prvo, ta jamstva nisu navedena u godišnjim i revizorskim izvješćima Leda i Jamnice, a za što potpisnici pisma tvrde da je kršenje IAS-a 37, odnosno jedne od odredbi Međunarodnog računovodstvenog standarda.

Drugo, ta jamstva nisu odobrili dioničari Leda i Jamnice na godišnjim skupštinama dioničara.

I treće; nije osigurana odgovarajuća mjerljiva korist za Ledo i Jamnicu u zamjenu za dana jamstva.

Stoga je, smatra dio hrvatskih mirovinaca, kao i međunarodnih investitora, upitna izvršivost izdanih jamstava i to, kako su napisali, ne samo po zakonima New Yorka, nego i sudova Hrvatske i EU.

Valja podsjetiti da je nakon zahtjeva manjinskih dioničara Uprava Leda priznala da je po raznim jamstvima izložena Agrokoru d. d. zapanjujućih 18,9 milijardi kuna, što višekratno premašuje realnu vrijednost cijele kompanije, a što je šokiralo čak i neke koji su relativno pažljivo pratili poslovanje hrvatskog sladoledara. U cijelom slučaju posebno je osjetljiva i pozicija hrvatskog regulatornog tijela, Hanfe, koja je de facto birokratski pratila Todorićeve igre s prezaduživanjem, jamstvima, faktoringom, mjenicama… bez odlučne reakcije.

U pismu Ramljaku investitori nadalje poručuju da nije u najboljem interesu niti dioničara, uključujući kreditore i hrvatsku vladu, iskoristiti ta jamstva na uštrb vrijednosti kapitala manjinskih dioničara. Tvrde da je u najboljem interesu da supsidijare Agrokora d.d. oslobode spornih jamstava kako bi se maksimalizirala obnovljiva vrijednost Agrokor Grupe prodajom pojedine imovine ili cijele Grupe.

Za taj prijedlog navode tri argumenta:

Ledo i Jamnica su značajni dobavljači Agrokora d.d. i njegov značajni kreditor dok je Jamnica čak i dioničar Agrokora d.d. te stoga treba korektno valorizirati ta ulaganja Leda i Jamnice u Agrokor d.d. i njegove druge tvrtke tijekom restrukturiranja.

Potpisnici pisma ističu nadalje da bi pokretanje parnice kako bi se izbjeglo izvršenje garancija moglo značajno odgoditi pa i onemogućiti oporavak vrijednosti Agrokor Grupe. U tom kontekstu tvrde da je najbolje rješenje u brzoj prodaji Leda, Jamnice ili nekih trećih supsidijara, a kako bi se platio dio obveza i smirilo tržište. Ako bi se pak išlo u prodaju cijele Agrokor Grupe ili u možebitnu inicijalnu javnu ponudu dionica Grupe, povijest nepravednog tretmana manjinskih dioničara, tvrde autori pisma, imala bi negativan utjecaj na potencijalnu tržišnu valuaciju kompanije.

Štete

Zaključno, u pismu naglašavaju kako bi svaki disproporcionalni tretman manjinskih dioničara u javno listanim kompanijama, poput Leda i Jamnice, dodatno naštetio reputaciji korporativnog upravljanja u hrvatskim kompanijama i općenito hrvatskom tržištu kapitala. Stoga hrvatska vlada treba biti zabrinuta, poručuju, zbog potencijalne financijske štete, ali i dugoročne reputacijske štete prouzročene oštećivanjem mirovinskih fondova, malih lokalnih ulagača i stranih investitora.

Grupa nezadovoljnih manjinskih dioničara Leda i Jamnice zatražila je da zbog lošeg korporativnog upravljanja Vladin povjerenik trenutačno smijeni članove Uprave i Nadzornog odbora Leda i Jamnice kako bi njihova mjesta zauzeli nezavisni direktori.

Ukratko, pritisak na Vladina povjerenika Ramljaka dramatično raste sa svih strana.

 

Izdvajamo