Sveučilište u Zagrebu i predstavnici vodećih hrvatskih kompanija i institucija okupljenih u Gospodarskom savjetu Sveučilišta potpisali su danas Memorandum o razumijevanju o uspostavi istraživačko-inovacijskih i inkubacijskih centara u okviru projekta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. Vijest je važna jer označava konkretan korak prema stvaranju snažnijeg nacionalnog istraživačkog, inovacijskog i poduzetničkog ekosustava, u kojem bi se znanje sa sveučilišta brže prenosilo u gospodarstvo, nove tehnologije i tržišno održive projekte.
Memorandum je potpisan u Vodnjanu, u sjedištu globalne cloud komunikacijske platforme Infobip, gdje je održana 4. sjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Sjednica je okupila predstavnike vodećih hrvatskih kompanija i institucija, članova Savjeta, s ciljem daljnjeg jačanja suradnje akademske zajednice i gospodarstva, posebno u području inovacija, transfera tehnologije i poticanja akademskog poduzetništva.
U okviru sjednice predstavljen je i prijedlog osnivanja radnog tijela za izradu Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu. Strategija bi se prvi put izrađivala kroz model mješovite radne skupine, u kojoj bi sudjelovali predstavnici akademske zajednice i gospodarstva. Članovima Savjeta predstavljena je i inicijativa za osnivanje zaklade usmjerene poticanju akademskog poduzetništva, s ciljem dodatnog razvoja start-up i spin-off projekata te poduzetničkih inicijativa koje proizlaze iz znanstveno-istraživačkog rada.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić poručio je kako je riječ o smjeru koji se, kako je rekao, čekao gotovo četiri godine, od početka mandata sadašnje uprave Sveučilišta. Naglasio je da se projekt Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj ne tiče samo Sveučilišta u Zagrebu, nego i dugoročnog razvoja Republike Hrvatske.
„To je jedan smjer koji smo čekali gotovo četiri godine. Pokušavali smo približiti koliko je znanstveno-učilišni kampus važan ne samo za Sveučilište u Zagrebu, nego i za Republiku Hrvatsku. On je strateški projekt Republike Hrvatske jer omogućuje najbolje povezivanje akademske zajednice, znanja, rezultata i istraživanja s onima koji su ključni za razvoj države i našega gospodarstva. Upravo u toj simbiozi rezultati koje postižemo mogu doći do tvrtki koje su spremne preuzeti naša rješenja, proizvode, nove tehnologije i inovacije te ih uvesti u svoje proizvodne procese“, rekao je Lakušić.
Dodao je kako se upravo kroz takvu suradnju stvaraju preduvjeti za konkurentnije gospodarstvo, nova radna mjesta i jaču budućnost Hrvatske. Prema njegovim riječima, sveučilišni kampus treba postati prostor u kojem se istraživanja i inovacije povezuju s realnim potrebama industrije.
„Na ovakav način osiguravamo ne samo snažnije tvrtke, nego i nova radna mjesta. Kada zajedno surađujemo na onome što je gospodarstvu ključno – na novim procesima, novim tehnologijama i novim projektima koji su znanstveno potkrijepljeni – tada radimo ono što rade velika sveučilišta. Za snažniju i konkurentniju budućnost neke države najvažnije je povezivanje akademske zajednice i gospodarstva. Zato današnji dan zovemo povijesnim danom, jer su najsnažnije tvrtke našega gospodarstva prepoznale da nam treba znanstveno-učilišni kampus“, dodao je rektor.
Govoreći o financiranju i daljnjim koracima, Lakušić je istaknuo kako je novac važan, ali da je znanje još važnije, jer se upravo na sveučilištima stvaraju temelji razvoja. Podsjetio je i da je projekt Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj već predstavljen predsjedniku Vlade, koji je, prema njegovim riječima, zaključio da to nije projekt jednoga ministarstva, nego projekt cijele Vlade.
„Novac je uvijek važan i bitan, ali ono što je još važnije jest znanje. Znanje nastaje na sveučilištima, a obrazovanje je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u svakoj državi, pa tako i u Hrvatskoj. Ovakvim zajedničkim pristupom vjerujemo da će i oni koji su vezani uz sustav visokog obrazovanja i znanosti prepoznati koliko je ulaganje u ovaj projekt ključno. Već imamo gotove građevinske projekte za određeni broj centara koji bi se realizirali u kampusu Borongaj“, rekao je.
Rektor je naglasio i da bi kampus trebao obuhvatiti centre vezane uz istraživanje, inovacije i inkubaciju mladih ljudi koji tijekom studija i istraživačkog rada razvijaju znanja, ideje i projekte. Takvo središte, smatra, potrebno je ne samo Hrvatskoj nego i širem dijelu Europe, osobito s obzirom na položaj Hrvatske kao članice Europske unije.
„To je središte koje je potrebno Hrvatskoj, ali i ovom dijelu Europe. Sveučilište u Zagrebu može biti privlačno mjesto za stjecanje znanja, ali i za suradnju gospodarstva. Ovaj kampus omogućit će nam da budemo još snažniji i prodorniji te da osiguramo kvalitetnu i snažnu budućnost Republike Hrvatske“, poručio je rektor Lakušić.
Predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle dr. sc. Siniša Krajnović naglasio je kako je Savjet platforma suradnje akademske zajednice i gospodarstva. U njemu, kako je rekao, sudjeluje 12 velikih hrvatskih kompanija i institucija koje sa Sveučilištem u Zagrebu surađuju na obostranu korist.
„Danas imamo redovitu sjednicu Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Gospodarski savjet jedna je platforma suradnje između akademske zajednice i gospodarstva. Čini ga 12 velikih hrvatskih tvrtki i institucija, a mi vrlo blisko surađujemo s akademijom, u ovom slučaju sa Sveučilištem u Zagrebu, na obostranu korist. Mislimo da je to iznimno važno i za gospodarske subjekte i za znanost u hrvatskom gospodarstvu“, rekao je Krajnović.
Dodao je da je takvo povezivanje ključno za konkurentnost, ne samo pojedinih kompanija nego i cijele zemlje.
„To je jednako tako važno za konkurentnost svakoga od nas pojedinačno, ali i Republike Hrvatske. Veselimo se razgovorima, veselimo se suradnji i veselimo se snažnijoj Hrvatskoj“, dodao je Krajnović.
Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva iz Infobipa naglasio je da Hrvatska i Europa moraju snažnije raditi na pretvaranju akademskog znanja i istraživanja u komercijalne rezultate. Kao primjer je naveo Sjedinjene Američke Države, koje su još 1980-ih, prema njegovim riječima, zakonski uredile pitanje patentnih prava sveučilišta i time snažno potaknule inovacije.
„Amerika jako dobro radi komercijalizaciju patentnih istraživanja. Još 1980-ih donijeli su zakon kojim su sveučilišta mogla imati patentna prava i od tada se pokrenulo mnogo aktivnosti oko inovacija i istraživanja koja se pretaču u industriju. Europa u tome donekle zaostaje i nadam se da će ovaj Gospodarski savjet potaknuti promjene. Važno je da se znanje koje imamo u akademskoj zajednici pretače u komercijalne aktivnosti naših industrija“, rekao je Prusac.
Govoreći o očekivanjima nakon potpisivanja Memoranduma, Prusac je istaknuo da bi projekt trebao pomoći razvoju start-upova i šireg inovacijskog ekosustava.
„Od današnjeg memoranduma očekujemo uspostavu sveučilišnog, odnosno nacionalnog centra koji bi hrvatskim start-upovima, ali i onima iz šire regije, omogućio izlazak na tržište. Takav centar trebao bi im omogućiti kapitalizaciju njihovih ideja i pomoći im da s vremenom prerastu u nešto što je Infobip danas – globalni scale-up. Zbog toga smo danas ovdje, zajedno s vodećim hrvatskim kompanijama“, dodao je Prusac.
Domaćin sjednice bio je Infobip, a članovi Gospodarskog savjeta obišli su kampus Pangea te sudjelovali na Infobipovoj prezentaciji. Suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić pozdravio je suradnju akademske zajednice i gospodarstva, istaknuvši važnost inovacija, znanja i globalne perspektive za uspjeh na međunarodnom tržištu.
„Povezivanje akademske zajednice i realnog sektora ključ je stvaranja globalno konkurentnih inovacija. U Infobipu smo od samih početaka svjesni da su znanje, hrabrost i globalna perspektiva preduvjeti za uspjeh na tržištu. Susret s članovima Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu bio je prilika za razgovor o jačanju domaćeg inovacijskog ekosustava. Upravo kroz ovakvu suradnju možemo potaknuti novu generaciju akademskih poduzetnika koji će iz Hrvatske djelovati globalno“, istaknuo je Kutić.
Potpisivanje Memoranduma uklapa se u širi plan razvoja Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj kao prostora u kojem bi se razvijale nove tehnologije, transfer znanja i akademsko poduzetništvo. Cilj je uspostaviti istraživačko-inovacijski ekosustav koji bi povezivao sveučilišne istraživače, studente, poduzetnike, start-upove, velike kompanije i javni sektor.
Na sjednici je najavljen i drugi Gospodarski forum Sveučilišta u Zagrebu, koji će se održati u sklopu Tjedna Sveučilišta u studenom u Zagrebu. Forum bi trebao nastaviti razvijati platformu za dijalog između znanosti, gospodarstva i javnog sektora o ključnim razvojnim temama.
Podsjetimo, Infobip, u čijem je sjedištu održana sjednica, globalna je cloud platforma koja tvrtkama omogućuje izgradnju povezanog korisničkog iskustva kroz različite faze odnosa s korisnicima, uz umjetnu inteligenciju kao jedan od ključnih pokretača inovacija. Tvrtka je osnovana 2006. godine, a njezina tehnologija ima doseg do više od sedam milijardi mobilnih uređaja na šest kontinenata, uz više od 10.000 komunikacijskih veza, od čega više od 800 izravnih veza s mobilnim operatorima.
