ZADAR - S Polančecom sam razgovarao i rekao sam mu da sam s direktorom SMS-a imao kontakt tek kada je kredit od 65 milijuna kuna realiziran. To nesretni bivši potpredsjednik Vlade zna, a sada se ulovio za pogrešnu slamku, izjavio je predsjednik Stjepan Mesić u Zadru i dodao da on na raspolaganju nema instrumente preko kojih bi mogao utjecati na nekoga da nekome drugome dade kredit. Polančec je takve instrumente imao - rekao je predsjednik Stjepan Mesić koji je u subotu bio u Zadru kao pokrovitelj skupa posvećenog 65. obljetnici oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu kojega je organizirala Udruga antifašističkih boraca.
Na prijemu kod gradonačelnika Zvonimira Vrančića, Mesić se dotakao i sporazuma sa Slovenijom kojega podržava jer je njime definirano da će granica biti utvrđena temeljem mešunarodnog prava.
Govoreći o stanju u BiH, Mesić je rekao da da Hrvatska ne može pristati na referendum i izdvajanje Republike Srpske i zapitao se je li politika Beograda prema BiH iskrena ako se podržava opciju koja razara BiH i Dodika koji dočekuje osuđenu zločinku Biljanu Plavšić.
- Da su svi Hrvati bili ustaše, Drugi svjetski rat bi završio kako je završio, ali bi Hrvati nestali. Sudjelovanjem u antifašističkoj borbi dobili smo prvu naznaku hrvatske države i odluku da se ona ostvari, a svrstavanje na stranu pobjednika omogućilo nam je da se danas nalazimo u slobodnoj zemlji. Da Milošević nije odlučio širiti granice i etnički očistiti prostor za Veliku Srbiju, temeljem Ustava iz 1974. bismo lakše ostvarili hrvatsku državu nego Česi i Slovaci, izjavio je predsjednik Stjepan Mesić.
Mesić je bio pokrovitelj obilježavanja ove obljetnice koju je organizirala zadarska Udruga antifašističkih boraca i antifašista, a po prvi su se put na proslavi partizanskog oslobođenja grada pojavili i predstavnici lokalne vlasti predvođeni gradonačelnikom Zvonimirom Vrančićem i županom Stipom Zrilićem. Svjestan toga, Mesić je poručio da „povijesni kontekst treba ostaviti povijesti“ i okrenuti se budućnosti.
- Notorna je činjenica da su malobrojni, ali dobro organizirani komunisti organizirali općenarodni ustanak u kojemu je izvojevana pobjeda i koji je pomogao da dobijemo svoju državu. Toga se ne treba sramiti, to su najsvijetlije stranice hrvatske povijesti - rekao je Mesić smatrajući da se danas ne bismo smjeli svrstavati po ideologijama iz Drugog svjetskog rata jer su te ideologije nepomirljive. Predsjednik Mesić je istakao da su nacizam i fašizam i po svojoj ideji i po izvedbi predstavljali zločin, te da je antifašistička borba bila čista, ali je u njoj bilo i zločina pojedinaca i grupa koje valja osuditi kao i svaki zločin.
- Naš Domovinski rat je i po ideji i po izvedbi bio čist, ali je također bilo slučajeva zločina. No, pitam se je li pošteno, uz veličanstvenu pobjedu Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, izdvajati Varivode ili zločine u nekim drugim mjestima. Mislim da stvari treba gledati u globalu i u njihovoj suštini, izjavio je Mesić poručujući Zadranima da se okrenu aktualnim problemima i poboljšanju kvalitete života bez razdvajanja koja su se dogodila u povijesti.
Desetak nezapaženih prosvjednika
Nakon susreta s gradonačelnikom Vrančićem i županom Zrilićem u gradskoj vijećnici, Mesić je sa svojim domaćinima i pratnjom prošao Narodnim trgom i ne primijetivši skupinu na južnoj strani trga udaljenu 30-ak metara. Desetak ljudi, među njima i članovi Udruge Hrvatski domobran, okupilo se na trgu držeći transparente s natpisima „Partizani i komunisti = zločinci“, „Gdje su ratni zarobljenici od 31.10.1944?“. (P.O./EPEHA)
Spomenik s petokrakom - bez Vrančićeva vijenca
Mesić je na Gradskom groblju položio vijence pod Središnji križ i odao počasti poginulima u Domovinskom ratu, a prethodno je vijenac položio i pod spomen obilježje osloboditeljima iz 1944. godine. Vijence su polagali i predstavnici antifašista, te SDP-a, HNS-a i HSLS-a, a gradonačelnik Vrančić ni ovog puta nije položio vijenac pod spomenik s petokrakom.
U svom govoru na antifašističkom skupu Vrančić je odao priznanje domoljubima iz Drugog svjetskog rata i počast žrtvama antifašističke borbe. Zadarski partizanski odred je 31. listopada 1944. ušao u Zadar nakon čega je Zadar postao hrvatski odnosno jugoslavenski grad, rekao je Vrančić i dodao da je u Zadru postojala građanska jezgra hrvatskog duha koja je čuvala nadu u suverenu i samostalnu hrvatsku državu koja je jedina domovina koju je Zadar ikada imao. (P.O./EPEHA)