BRUXELLES - Šefovi država ili vlada EU (bez Velike Britanije i Češke) su danas u Bruxellesu bez velike svečanosti potpisali Ugovor o fiskalnoj stabilnosti. Taj Ugovor ima za cilj spriječiti države članice Europske Unije da upadnu u dužničku krizu u kakvoj je Grčka i koja prijeti i drugim državama. Njemačka kancelarka Angela Merkel je potpisivanje ovog Ugovora nazvala "prvim korakom prema stabilnosti stvaranju političke Unije" čime je dala i politički karaketr novom Ugovora.
Predsjednik Europskog Vijeća Herman van Rompuy je rekao da će mjere samoodricanja utjecati na povratak povjerenja među državama članicama i jačanje povjerenja u eurozonu. I on i predsjendik Europske komisije Jose Manuel Barroso se nadaju da će to pomoći i stabilizaciji gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta.
Medju glavnim karakteristikama novog Ugovora je postavljanje strogih uvjeta štednje kao što je ograničavanje deficita država na 3 posto BDP-a, uvodjenje mogućnosti sankcija za one koji krše pravila, mogućnost da mjere poduzme i Europski sud. Ugovor će stupiti na snagu čim ga ratificira 12 od 25 država potpisnica što znači da eventualni problemi tijekom ratifikacije u nekoj države neće dovesti u pitanje stupanje na snagu ovog Ugovora. Obveze iz ovog Ugovora se moraju ugraditi u domaće zakonodavstvo na razini Ustava ili sličnoj razini.
Milanović je rekao kako se Hrvatska u velikom sustavu kakva je Europska unija mora kao mala zemlja specijalizirati, odrediti prioritete i koncentrirati se kako bi izvukla najveću moguću korist iz predstojećeg članstva u Europskoj uniji.
"Hrvatska će se u Europskoj uniji kao svaka mala država morati specijalizirati, moramo odrediti ato nam je važno i imati prioritete kako se ne bi rasipali i trošili energiju i novac na stvari koje su nam manje bitne", rekao je on naglasivši posebno sposobnost za povlačenje fodnova iz EU.
"Posao ćemo raditi dobro i on će davati rezultate samo ako jasno odredimo prioritete, ako budemo efikasni i fokusirani, ako se ne raspravimo na previše stvari jer nemamo ni novaca ni ljudi, nema nas 50 milijuna. Trebamo vidjeti što su nam prioriteti u smislu povlačenja sredstava i ulaganja u prave stvari i na to se usredotočiti. Europskim novcem trebamo financirati nešto što će biti zamašnjak, multiplikator u razvoju Hrvatske, recimo željeznice, i onda malo više novca povući s te strane", rekao je Milanović.
Iako je jasno da će se Hrvatska priključiti novom Fiskalnom paktu EU kojin je jučer potpisao premijer Milanović nije mogao dati i konačan formalan pozitivan odgovor na to pitanje.
"Mogu reći da razgovaramo i analiziramo sve te stvari i onda ćemo vidjeti. Ne mogu zemlju obvezivati na neke stvari prije nego ih detaljno proučimo, to je minimum odgovornosti. Većina stvari ide u tom pravcu, ali konačni 'da' ne mogu sada reći", odgovorio je na pitanje on tome da li će se Hrvatska nakon stupanja u punopravno članstvo u EU priključiti ovom paktu. Ipak Milanović je rekao da Hrvatska ima stabilnu Vladu i nema unutar političkih komplikacija koje bi poslužile kao razlog za ostanak izvan ovog projekta kao što je to slučaj u Češkoj.
Medju važnim odlukama summita EU je i formalna odluka o davanju statusa kandidata Srbiji. Time je ova država postala službeno 5 kandidat za članstvo u EU (Uz Tursku, Island, Makedoniju i Crnu Goru) dok Hrvatska već ima status države pristupnice. Davanje datuma za otvaranje pregovora Srbije i EU će ovisiti od daljnjeg ispunjavanja uvjeta vezanih uz normalizaciju odnosa sa Kosovom.