Vojska funkcionira po principu subordinacije i jednog čelništva, naglasio je predsjednik Zoran Milanović u utorak novinarima, nakon što su izbile napetosti između Pantovčaka i Banskih dvora radi slanja hrvatskih vojnika na mimohod u Pariz, dodavši da se načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga neće "šutati" i potjerati s dužnosti.
Hrvatski predsjednik je poručio da su jučerašnji događaji "uznemirujući i skoro pa neviđeni". Milanović je rekao da se Kundid nalazi u Slunju, gdje priprema završnu vježbu Hrvatske vojske koja će se održati u srijedu i na kojoj će predsjednik prisustvovati. Preneseno mu je da je Kundidu jučer rečeno da danas bude u vladi u 8:30 sati.
Milanović je rekao da je Kundida nazvao Zvonimir Frka-Petešić, "osoba za sve i ništa Andreja Plenkovića i osoba koja nema veze sa sustavom zapovijedanja i ne predstavlja baš ništa".
"I priprijetio se Kundidu, prema Kundidovim rIječima, da ako se ne pojavi danas u 8:30 na pranju na kojem će doći pola kartela i pola HDZ-a, da će ga smijeniti i umiroviti. To je ono što mi je rečeno i potpuno vjerujem", rekao je Milanović, naglasivši da se "Kundida neće šutati".
Predsjednik je dodao da za premijera "ne može reći da ne predstavlja baš ništa", ali da se u članku 70. Zakona o obrani samo još ministra obrane spominje u kontekstu zapovijedanja vojskom, uz ograničenja.
Predsjednik ističe da "vojska funkcionira po principu subordinacije, i još važnije - jednog čelništva". "To znači da u datoj situaciji konačnu odluku može donositi samo jedna osoba, a to je vrhovni zapovjednik. Naglašavam, kada se radi o raspolaganju oružanim snagama. To je jedan dio posla u ovom sustavu. Ogroman dio posla su tehničke, materijalne stvari, provijanti. Tu ministar donosi masu odluka, ja to samo promatram i u to se u pravilu nikada ne uplićem, dok ne odlučim da nešto ne može", rekao je Milanović.
"Ovo što se jučer dogodilo u režiji Plenkovićevog suradnika je nevjerojatno. Volio bih očitovanje o tome. Da je to barem napravio Plenković osobno, da se udostojio nazvati načelnika Glavnog stožera. Ti prijetiš preko svojih paša i subaša, preko svojeg doglavnika, prijetiš nezakonitim metodama, de facto se unosiš u lice. Pokušavaš slomiti čovjeka koji provodi ono što mu je rekao vrhovni zapovjednik, a to što mu je rekao vrhovni zapovjednik je ustavno, logično, moralno, jedino moguće. U protivnom imat ćemo dva zapovjednika, imat ćemo situacije u kojima odlučuje ministar, a predsjednik sa strane", smatra Milanović.
Milanović je dodao da ovo nije potpuno neviđena situacija jer je svojedobno nekadašnji ministar obrane Mario Banožić tražio smjenu tadašnjeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja.
Uoči predsjednikove izjave za medije, premijer Andrej Plenković je na sjednici vlade ponovio da od načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomira Kundida očekuje ostavku ako ne provede odluku ministra obrane Ivana Anušića o slanju vojske na mimohod u Pariz.
"Očekujemo od načelnika Glavnog stožera da poštuje zakon i provede odluku ministra u djelo", naglasio je Plenković.
"Pozvani su i predstavnici na političkoj razini, predsjednik Macron uputio mi je pismo da dođem, ja sam taj poziv prihvatio. (...) Danas smo dobili potvrdu s francuske strane da su sve članice EU-a prihvatile poziv i da će uputiti svoje postrojbe, 20ak ljudi, dakle simbolična prisutnost", rekao je Plenković u utorak.
Plenković je ranijih dana već istaknuo da protokolarno ceremonijalni boravci hrvatskih vojnika nisu u nadležnosti hrvatskog predsjednika, nego su u nadležnosti ministra obrane sukladno Zakonu o obrani.
U Parizu će se promovirati koalicija voljnih
Milanović je također rekao da poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona datira od 7. svibnja.
"Od tada do prekjučer Plenković nije imao potrebu sa mnom kao vrhovnim zapovjednikom Hrvatske vojske, izabranim direktno od građana, velikom većinom na jasnom mandatu, o tome prozboriti niti riječi", rekao je Milanović.
Milanović je rekao i da će se na mimohodu u Parizu promovirati "jedna političko-vojna koncepcija u kojoj Hrvatska ne sudjeluje - koalicija voljnih" te da "NATO-a nema nigdje".
Neformalni naziv ‘koalicija voljnih‘ odnosi se na skupinu europskih zemalja, uz Australiju, Kanadu i Novi Zeland, koje zagovaraju slanje mirovnih snaga na istok Ukrajine kao sigurnosnu garanciju nakon postizanja mira između Kijeva i Moskve.
Milanović je ponovio da će u srijedu otputovati u Slunj i da će tamo biti hrvatska vojska koja "svoju vježbu koordinira i usklađuje prvenstveno sa potrebama ovog krila NATO saveza". "NATO, toga u Parizu nema, što NATO više ne postoji?", nastavio je predsjednik.
Kao glavne razloge za svoju odluku da ne šalje hrvatske vojnike u Pariz, predsjednik je ponovio izostanak Francuske s prošlogodišnjeg mimohoda u Zagrebu te francusku prodaju borbenih zrakoplova Rafala Srbiji.
"Ovo je situacija u kojoj sam odlučio reći, ljudi, to tako ne može. Francuska nas je izignorirala, to je nekorektno ponašanje. Prodali su istu, prodali napredniju robu našim susjedima, koji su navodno moskovski saveznik. Kako je to savezništvo? Kakav je to strateški partner?", rekao je Milanović.
TEKSTUALNI PRIJENOS UŽIVO
Obraća se Anušić
„Temeljem Zakona o obrani i članka 69. stavka 5. jasno je definirano tko upućuje Oružane snage Republike Hrvatske na takva događanja, a to je ministar obrane.
U skladu s tim, ja sam kao ministar obrane donio odluku i uputio je načelniku Glavnog stožera. Očekujem da načelnik Glavnog stožera postupi sukladno toj odluci i uputi pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske na mjesto koje je određeno.
Na taj se način poštuje zakon Republike Hrvatske. Sve drugo nije poštivanje zakona, odnosno predstavlja njegovo kršenje.
E sad, idemo dalje – što predsjednik kaže da se navodno događalo i da su se iznosile prijetnje.“
„Potez načelnika Glavnog stožera koji ne bi poštovao zakon i odredbe koje jasno propisuje članak 69. stavak 5. Zakona o obrani značio bi kršenje zakona.
Što ako predsjednik Republike kaže da se vojska ne šalje na takvo događanje? Može li on to?
Ako bi to bilo protivno zakonu, onda bi i on postupao suprotno zakonu. Nije bitno tko je u kojoj funkciji – može biti vrhovni zapovjednik, to nitko ne dovodi u pitanje, ali i vrhovni zapovjednik mora poštivati zakone Republike Hrvatske, kao što ih poštujem ja i kao što ih poštujete vi.
Glavni stožer, dok je zakon takav kakav jest, dužan ga je poštovati. Kad se zakon promijeni, tada će biti i drugačije ovlasti i odgovornosti.
Ako načelnik Glavnog stožera ne postupi po odluci, on ne postupa po zakonu Republike Hrvatske. Ja sam tu odluku donio upravo temeljem tog zakona i uputio je njemu.
Ako dođe do toga, vidjet ćemo koje će daljnje korake Vlada poduzeti.“
„Ima dovoljno vremena da se provede odluka koja je danas dostavljena načelniku Glavnog stožera. Ako je ne provede, sasvim sigurno će izgubiti povjerenje predsjednika Vlade i Vlade Republike Hrvatske.
Riječ je o članku 69. stavku 5. Zakona o obrani koji jasno definira tko donosi odluku o upućivanju Oružanih snaga Republike Hrvatske na ovakva događanja. U tom zakonu nema nedoumica, nema ‘ali’ i nema ‘ako bi’.
Načelnik Glavnog stožera ima mogućnost tu odluku provesti ili ne provesti. Danas, sutra ili vrlo brzo bit će jasno hoće li odluka koja je zakonski utemeljena biti provedena.
Ako Vlada predloži njegovo razrješenje, na kraju tu odluku potvrđuje i predsjednik Republike. Ali pričekajmo prvo da načelnik donese odluku koju treba donijeti pa ćemo vidjeti sljedeće korake.
Ja bih želio da se poštuju zakoni i odluke koje su mu dostavljene. Sve ostalo ćemo vidjeti ako dođe do situacije da se odluke ne poštuju.“
"Mogli bismo i mi preletjeti iznad Champs-Élyséesa"
„Ja sutra idem na Slunj. Tamo će biti Hrvatska vojska, koja tu vježbu koordinira i usklađuje prvenstveno s potrebama ovog krila NATO-saveza. To je NATO. Toga u Parizu nema.
Sada imamo neko novo postrojavanje u Parizu. Ja sam u ovoj situaciji odlučio reći da to tako ne može.
Francuska je, po mom mišljenju, prema Hrvatskoj postupila nekorektno. Istodobno je napredniju vojnu opremu prodala našim susjedima, za koje se govori da su ruski saveznici. Pitam kakvo je to savezništvo i kakav je to strateški partner.
Na Slunju će, među našim saveznicima, biti i pripadnici 173. američke padobranske brigade iz Aviana. To je stvarna vojna suradnja. Bez obzira na političke razlike i neslaganja, hrvatsko-američka vojna suradnja postoji i funkcionira.
Kada netko kaže da su francuski avioni preletjeli iznad našeg vojnog salona, možda i jesu. Ali to je, po meni, razina odnosa koji Hrvatska danas ima. Mogli bismo i mi preletjeti iznad Champs-Élyséesa, kad smo već kupili njihove avione, ali poslati hrvatske vojnike da sudjeluju u mimohodu – to je nešto drugo.
Ovo nije trebalo izlaziti u javnost. O tome smo trebali razgovarati i riješiti stvar između sebe. Međutim, natjerani smo govoriti o stvarima koje nisu ugodne.
Da sam prije nekoliko godina, kada su se kupovali borbeni avioni, postavio pitanje planira li Francuska iste zrakoplove prodavati i drugim državama u regiji, primjerice Srbiji, moj bi odgovor bio da od takvog partnera ne želim kupovati. Ne želim da Hrvatska bude dio iste sigurnosne priče.
To je sigurnosni problem za Hrvatsku koji se sada pokazuje u punom svjetlu. Srbija se naoružava kineskim sustavima, Izrael joj integrira dio vojne opreme, a istodobno mi slušamo optužbe da sam ja navodno posvađao Hrvatsku sa Sjedinjenim Američkim Državama.“
Napad na integritet načelnika Glavnog stožera
„Predsjednik Republike koristi svoju ustavnu dužnost vrhovnog zapovjednika i predstavlja Hrvatsku vojsku u zemlji i inozemstvu. Što tu nije jasno? Zašto se o tome nije razgovaralo prije nego što se krenulo s prijetnjama?
U ovoj situaciji ministar obrane je polunezainteresirana strana. Postupit će kako mu kaže predsjednik Vlade. Ali to nije prvi put da se ovakve stvari događaju.
Sjetite se prije dvije godine kad je došao na ideju da se u turističkoj sezoni održi vojni desant u Kuparima. Tada sam rekao da to ne može i pitao zašto o tome prethodno nismo razgovarali. Mogli smo argumentirati svoje stavove, iako je malo vjerojatno da bih promijenio odluku. Umjesto toga, pokušalo se to napraviti iza mojih leđa.
I sada se ponovno pokušava postupiti na isti način. Moja poruka je jasna – tu sam i možemo razgovarati. Ovo je ozbiljna tema i svakome tko želi razumjeti stvari one su vrlo jasne.
I pitao sam ga: pa dobro, zašto mi to niste rekli? Zašto o tome nismo razgovarali? Pa da argumentirano dođemo do toga. Teško da bih ja promijenio odluku i stav, ali to si mi napravio iza leđa. Ovo mi radiš na prijevaru, iza leđa. Haračiš po državi kako god hoćeš, uhićuju ti državne inspektore koji pljačkaju stotine tisuća eura, koji su visoki stranački dužnosnici. Drugima držiš lekcije. Moja poruka: tu sam, možemo razgovarati", rekao je.
Dodao je da se ovdje "želi ugušiti i satrti svaki oblik intelektualnog i djelatnog otpora jednovlašću hrvatskog Aleksandra Vučića. Ništa drugo".
"Pritom je Aleksandar Vučić, znamo s kim imamo posla, autentični politički lider, takav kakav jest, autentičan kreator toga što je stvorio. To baš nije dobro. A Plenković nije ništa od toga. On je običan birokrat koji, zahvaljujući okolnostima, vlada, kupuje i manipulira. Smatrat ću običnim kognitivnim poremećajem ako Plenković ne objasni kako to misli da sam ja posvađao Hrvatsku sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pa oni su nam prijatelji. Naravno da se ne slažem sa svakom odlukom njihove administracije. Kritiziram, a to se mnogi ne usude", rekao je Milanović.
Ovo nije samo napad na načelnika Glavnog stožera. Formalno jest napad na njegov položaj, dužnost i osobni integritet, ali prije svega riječ je o napadu na mene kao vrhovnog zapovjednika.
Ovdje se želi ugušiti svaki oblik djelatnog otpora jednoj vlasti. To je, po mom mišljenju, suština cijelog slučaja.“
Razlozi ovakve odluke
„Ponovit ću još jednom svoje razloge za ovu odluku. Prije svega, Ustav je vrlo jasan. Zakon možda nije toliko, ali je dovoljno jasan. U Ustavu piše da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga i nitko drugi. Premijer se u tom dijelu uopće ne spominje.
U Zakonu o obrani stoji da predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik predstavlja Hrvatsku vojsku u zemlji i inozemstvu. Što tu nije jasno? Koje su onda ovlasti ministra? One postoje do trenutka kad se predsjednik kao vrhovni zapovjednik odluči uključiti. Tada, po načelu jednočelništva, odluku donosi jedna osoba.
HDZ je još 2018. godine, za mandata ministra Damira Krstičevića, izmjenama Zakona o obrani uveo odredbu prema kojoj ministar može donositi odluke o protokolarno-ceremonijalnim aktivnostima. Ja to ne tumačim kao isključenje predsjednika iz zapovjednog lanca običnim zakonom, nego kao odredbu koja može funkcionirati u uobičajenim okolnostima, dok se ne pojavi iznimka.
A iznimka se sada pojavila. Ovo nije obična protokolarna aktivnost, nego predstavljanje Hrvatske vojske u Parizu na vrlo visokoj razini, uz značajne političke poruke i posljedice.
O tome će odlučivati vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske, a to sam ja, izabran voljom hrvatskih građana.“
Prijetnja ostavkom
U članku 70. Zakona o obrani nigdje se ne spominje da ministar zapovijeda vojskom. Spominje se samo ministar, uz vrlo jasna ograničenja.
Prema riječima načelnika Glavnog stožera, premijer mu je zaprijetio da će ga, ako se ne pojavi danas u 8.30 na sastanku, smijeniti i umiroviti. To je ono što mi je preneseno i u to potpuno vjerujem.
Umiroviti ga ne može. Načelnika Glavnog stožera za vrijeme mandata nije moguće umiroviti. Takvim se prijetnjama prije nekoliko godina suočio i Robert Hranj, kada mu je tadašnji ministar Mario Banožić, uz podršku premijera, prijetio sličnim potezima. Ništa od toga nije se dogodilo.
Ovdje imamo čovjeka kojeg sam imenovao na mandat od četiri godine, koji nema 60 godina i koji će nakon isteka mandata otići u mirovinu, ali ga se neće šutati niti će se rušiti sustav jednočelništva u vojsci.
Vlada drži sve poluge vlasti i raspolaže milijardama eura, a od svih ljudi premijer je odlučio nazvati načelnika Glavnog stožera i prijetiti mu. To mi je preneseno.
Osim što je to po zakonu nemoguće, mogu zamisliti situaciju u kojoj bi se pokušalo izvršiti pritisak i na druge načine kako bi ga se natjeralo na neku nesmotrenu odluku. To je razaranje sustava.
To je opasno i predstavlja narušavanje obrambene moći države. U takvoj situaciji više nemamo jasno zapovijedanje. Činite sve da s položaja maknete osobu čiji je posao provoditi moje zapovijedi kao vrhovnog zapovjednika.
U najvećem broju slučajeva provode se ministrove odluke i ja se u to ne uplićem. Ali ministar, po stoti put, nije vrhovni zapovjednik. Kada je riječ o upravljanju Hrvatskom vojskom, vrhovni zapovjednik može biti samo jedan.“
Komentar na sastanak Kundida i Plenkovića
Jučer poslijepodne Kundid je dobio poruku i pozive od nekih ljudi iz Ministarstva obrane – tako to funkcionira – da se izvoli pojaviti u Vladi danas u 8.30.
Načelnik se čuo sa mnom i zaključili smo da se radi o izravnom zadiranju u sustav zapovijedanja jer ga premijer poziva na razgovor, i to tko zna u kakvom formatu, vjerojatno okružen sa sedam ili osam ljudi, dok je načelnik sam, o najdelikatnijem pitanju u vojsci – subordinaciji i jednočelništvu.
Vojska funkcionira po principu subordinacije i, još važnije, jednočelništva. To znači da u određenoj situaciji konačnu odluku može donijeti samo jedna osoba, a to je vrhovni zapovjednik, kada je riječ o raspolaganju Oružanim snagama.
Ogroman dio poslova odnosi se na tehnička, materijalna i logistička pitanja, gdje ministar donosi brojne odluke i u to se u pravilu ne uplićem. No, kada je riječ o zapovijedanju vojskom, onda je to moja ustavna ovlast.
Nakon toga načelnika je počela zvati osobna tajnica premijera, pet puta. Nakon toga ga je zvao i francuski državljanin Frka-Petešić, koji nema veze s vojskom. On je prijetio Kundidu da će ga smijeniti i umiroviti ako se ne pojavi danas.
Na kraju je rekao da ne može doći te da je predsjednik Republike poručio kako je riječ o pitanju o kojem premijer mora razgovarati s njim.
Na takvom razgovoru načelnik može biti prisutan, ali se o tome nikako ne može razgovarati bez mene. To ne dolazi u obzir.“
Obraća se Milanoviću
"Kao što dani za nas pokazuju, manje govorim. Međutim, u nekim situacijama moram govoriti. Ovo je jedna od tih situacija.
Čuli ste što je rekao premijer. Naravno, nije rekao sve. Rekao je ono što želi reći i to što je rekao ne stoji prijeteće, nasilno na neki način. Međutim, krenut ću od toga što se događalo jučer, da bismo shvatili dokle je stvar otišla.
Ovdje se više sad ne radi o samoj manifestaciji u Parizu, koja je promocija jedne političko-vojne koncepcije u kojoj Hrvatska ne sudjeluje, što jasno stoji i u pismu predsjednika Macrona od 7. svibnja. Plenković točno govori koja je intencija tog skupa i što on promovira. Koaliciju vojnih. Nema NATO-a nigdje.
Što sam rekao, 7. svibnja. Od tada do prekjučer Plenković nije imao potrebe sa mnom kao vrhovnim zapovjednikom Hrvatske vojske, izabranim izravno od građana velikom većinom, na jasnom mandatu, o tome prozboriti niti riječ.
Nego me vjerojatno utjerati u neki lijevak, jer vidi sebe, projicira se na nekom mjestu, u nekom formatu. To mogu i prihvatiti, mislim, politički. Mene to ne zanima. Međutim, tu se radi o reputaciji Hrvatske vojske, o bazičnom reciprocitetu, o opasnosti određenih inicijativa i izjava koje slušamo od vodećih vojnika zapadne Europe, što govori o slabosti političara koji su njihovi šefovi.
Ali da se vratim na jučerašnje događaje, koji su uznemirujući i u stvari skoro neviđeni. Naime, mi smo već vidjeli – ja sam šest i pol godina predsjednik – da je vlast, to je bio prethodni ministar Banožić, uz perfidnu, ali i jasnu podršku Plenkovića, koji je šutio i držao se sa strane, prijetila Robertu Hranju, koji mu se onda obratio javnim pismom zbog strateškog dostavljanja, da je umirovila na jedan vrlo podmukao i prljav način brigadira Burčula, kojem je istjeklo ovdje postavljenje; samo ga je potjerala u mirovinu i učinila sve da čovjek ne bude raspoređen."
Obratio se i Plenković
Premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade, uoči najavljene izjave predsjednika Republike, ponovno istaknuo da je provedba odluke o sudjelovanju hrvatskih oružanih snaga na vojnom mimohodu u Parizu u ingerenciji načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomira Kundida.
Plenković je istaknuo kako je poziv stigao na političkoj i vojnoj razini te da je riječ o inicijativi francuske strane, pri čemu su pozvane sve članice Europske unije i simbolični vojni kontingenti od oko dvadeset pripadnika oružanih snaga.
Dodao je kako je potvrđeno da su sve države članice EU prihvatile poziv i da će sudjelovati u defileu na Champs-Élyséesu, koji se tradicionalno održava u povodu francuskog nacionalnog praznika 14. srpnja.
Premijer je podsjetio i da hrvatska vojska već ima iskustvo sudjelovanja na toj paradi, uključujući 2013. godinu, kada je tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović donio odluku o većem kontingentu pripadnika Oružanih snaga RH.
Ove je godine predviđeno sudjelovanje oko dvadeset hrvatskih vojnika, a odluka je donesena u skladu sa Zakonom o obrani, na temelju članka 69. stavka 5., koji regulira protokolarno-ceremonijalne aktivnosti i prelazak državne granice u takvim slučajevima.
Plenković je naglasio da se ne radi ni o kakvoj vojnoj misiji ni operaciji, nego isključivo o protokolarno-ceremonijalnom sudjelovanju, dok će provedbu odluke operativno osigurati Glavni stožer Oružanih snaga RH, odnosno načelnik Kundid.
Predsjednik Republike Zoran Milanović danas će se u 11 sati obratiti javnosti i dati izjavu za medije, priopćeno je iz Ureda predsjednika.
Njegovo obraćanje dolazi dan nakon nove burne rasprave s premijerom Plenkovićem, u kojoj je ponovno u prvom planu bio spor oko sudjelovanja Hrvatske vojske na vojnom mimohodu u Parizu.
U fokusu sukoba su različita tumačenja nadležnosti oko odluke o angažmanu vojske, pri čemu Milanović tvrdi da kao vrhovni zapovjednik odlučuje o takvim pitanjima, dok iz Vlade poručuju da se radi o protokolarnom sudjelovanju u okviru međunarodne suradnje i strateškog partnerstva s Francuskom.
Očekuje se da će predsjednik u današnjoj izjavi dodatno pojasniti svoj stav o tom pitanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....