BRUXELLES - Lideri Europske Unije u Bruxellesu su na summitu na kojemu će pokušati približiti stavove o budućem sedmogodišnjem proračunskom okviru, od 2014. do 2020. Kako je to prvi višegodišnji proračunski okvir u koji će Hrvatska uplaćivati, ali iz njega i izvlačiti novac, taj je summit i za nas veoma važan, premda nemamo pravo glasa jer još nismo članica.
Summit je počeo u teškoj atmosferi, a sam ishod u čevrtak navečer bio je nepredvidiv. Na jednoj su strani nove države članice koje inzistiraju na tome da se ne režu sredstva za kohezijske fondove, jer upravo ti fondovi pomažu u smanjivanju razlika između bogatih i manje razvijenih država Unije. Na drugoj su pak one koje traže da se i EU prilagodi mjerama štednje koje uvode mnoge države članice.
- Mi smanjujemo plaće, otpuštamo ljude u našem javnom sektoru pa ne mogu jednostavno otići u Bruxelles i reći: Izvolite, vi u EU povećajte troškove, plaće, a mi ćemo to platiti - rekao je prije summita britanski premijer David Cameron koji je najavio i mogućnost britanskoga veta ako ne uspije “zaštititi britanski interes”. Britance mnogi smatraju euroskepticima, no London nije jedini koji prijeti vetom zbog proračuna.
Tu su i Talijani, koji misle da će morati plaćati previše, ali i Mađari, koji su izračunali da mogu izgubiti oko sedam milijardi eura. Veto nisu isključile ni Austrija, Danska, Francuska te neke druge države, sve zbog nekih svojih razloga. Pojedine države žele više štedjeti, a druge kažu da štednja nije rješenje kada se želi riješiti problem nezaposlenosti.
Francuzi, primjerice, ne žele smanjenje fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. Zaposlenici institucija EU dan prije prosvjedovali su pak protiv rezanja plaća.
Sasvim je moguće stoga da na ovom summitu uopće ne bude postignut dogovor te da se sve odgodi za početak sljedeće godine. Tu mogućnost najavila je i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Neki diplomati su upravo to što su uglavnom svi nezadovoljni pokušali vidjeti u dobrom svjetlu, odnosno kao priliku da se postigne kompromis jer kompromis je i kada su svi nezadovoljni pa se nitko nema pravo protiviti.
Kako bi se što bolje pripremio teren za ovaj summit, predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy pojedinačno je cijeli dan imao sastanke s predsjednicima vlada ili država EU - “ispovijedanja”. Primio je u četiri oka i hrvatskoga premijera Zorana Milanovića.
Nakon sastanka s Van Rompuyem, Milanović je novinarima rekao da će predsjednik Europskog vijeća dati novi prijedlog te da će se tada znati detalji.
- On je konzervativan, ipak se radi o velikom smanjenju kohezijskih sredstava. Kao država mi možemo biti zadovoljni jer ulazimo u EU i ono što ćemo dobivati mnogo je više od onoga što smo dobivali prije, neusporedivo više - izjavio je premijer Milanović.
- Ono što nas posebno zanima to smo ovdje i iznijeli: pravilo n+3, da imamo godinu dana više za trošenje novca za neke projekte prije nego što ga moramo vratiti. To nam je vrijeme potrebno dok se potpuno ne uhodamo, dok se stroj ne zagrije na radnu temperaturu. Šanse da to dobijemo postoje, ali ne želim ništa obećavati - rekao je premijer.
Milanović je dodao da je Hrvatska solidarna s drugim državama u skupini “Prijatelji kohezije”, ali naša uloga u vezi s tim nije toliko agresivna.
- Dobivamo priliku da iskoristimo jako puno novca, priliku da dobijemo dvostruko više nego što ćemo dati. To je dobro, to ovisi o nama, našim sposobnostima. Zato i tražimo godinu dana više za realizaciju projekata, da ne moramo raditi pod totalnim pritiskom, odnosno da radimo pod istim pritiskom pod kojim su prije radili Slovenci i Česi. Nije riječ ni o kakvom specijalnom zahtjevu, ne radi se o više novca, no s obzirom na klimu, ni u što ne možete biti sigurni - ustvrdio je premijer Milanović.
Nakon susreta s Van Rompuyem, premijer je sudjelovao i na sastanku lidera država EU iz skupine Europskih socijalista.