ZAGREB - Premijer Zoran Milanović sljedećeg će mjeseca otići na samit NATO-a u Chicago, potvrdio nam je visoki izvor iz Vlade. Prethodno će popuniti obrazac DS -160 za američku vizu te odgovoriti na pitanja namjerava li se u SAD-u baviti terorističkim aktivnostima, sabotažama i krijumčarenjem, je li terorist, da li je kao državni dužnosnik na težak način kršio vjerske slobode i slično.
Stupanj sigurnosti
Iako će premijer odgovoriti na sva ta pitanja i otići u Chicago, u Vladi i nadalje smatraju kako je tretman SAD-a prema premijeru koji odlazi na NATO samit ponižavajući. U Vladi su, očito, zaključili kako ne treba zaoštravati odnose sa Sjedinjenim Državama, ali i da treba poslati jasnu poruku kako je riječ o neprimjerenom ponašanju prema visokom državnom dužnosniku.
Dok Milanović kod NATO-a ima najviši stupanj sigurnosnog odobrenja i može pristupiti najpovjerljivijim dokumentima, SAD ga postavljajući ova pitanja tretiraju kao potencijalnog terorista.
I Linić odgovarao
U Banskim dvorima smatraju kako je to loš tretman prema premijeru i samoj Vladi. James Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj, s druge strane ne vidi ništa sporno oko ovih pitanja. On je jučer tijekom boravka u Vukovaru rekao da svaki predsjednik ili premijer koji dolazi na NATO summit zahtijeva službenu vizu. Radi se o redovnoj proceduri koju prolaze svi, ne radi se ni o čemu spornom i da ne bi želio da netko pomisli da je to povezano s napretkom oko ukidanja vize za SAD, naglasio je Foley. Po njemu ova formalnost ne bi trebala izazvati širu raspravu. Redovitu proceduru za američku vizu ovih je dana prošao i ministar financija Slavko Linić i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Prije godinu dana na ista je pitanja prilikom odlaska u SAD odgovarao i predsjednik Ivo Josipović. Od visokih hrvatskih dužnosnika dosad je jedino Zlatko Tomčić 2003. odbio odgovoriti na pitanja iz formulara te nije otputovao u SAD. Tomčić je tada odbio odgovoriti na pitanje vezana uz sudjelovanje u ratu.
Znatno ublažen režim
SAD traže od svih građana Hrvatske da bez obzira na položaj odgovore na ista pitanja. Kanada, dok nije ukinula vize za Hrvatsku, i Australija su nakon više skandala zbog odbijanja viza, za dužnosnike ukinuli pitanja o sudjelovanju u ratnim zbivanjima zbog kojih su im vize odbijene. Australija je prije godinu dana znatno pojednostavila upitnik za vize pa su ta pitanja ukinuta za sve podnositelje viza.
Hrvatskim političkim i vojnim dužnosnicima u nekoliko su navrata odbijene vize za Australiju i Kanadu. Andriji Hebrangu je tako prije nekoliko godina odbijen za htjev za vizu u obje zemlje. Australske su vlasti 2001. Hebrangu odbile vizu, a tamošnji je nadležni ministar pojasnio kako ne može dopustiti da “mogući ratni zločinac uđe u Australiju”. Bez australske vize ostali su i Davor Domazet Lošo, Miroslav Tuđman, Ante Kotromanović ali i general Mladen Kruljac.
Potonji je trebao ići na prijateljski boksački meč Australije i Hrvatske, ali mu nije izdana viza jer ga j u Haagu u iskazima spominjao Slobodan Milošević, a navodilo ga se i u kontekstu ubojstava u Bosanskoj Posavini. Hebrang je, pak, bez kanadske vize ostao jer je u upitniku napisao da je bio ratni ministar zdravstva. Kanada je u međuvremenu ukinula vize Hrvatskoj, a Australija je znatno ublažila režim hrvatskim državljanima izdavanje ulaznog dokumenta.
Fleksibilni Kinezi i Rusi
Strogi kreteriji još su na snazi na Novom Zelandu. Tražite li vizu za tu zemlju potrebno je odgovoriti na oko dvadeset stranica pitanja. Ona uključuju i detaljna pitanja o sudjelovanju u ratu, korištenju naoružanja, postrojbama u kojima ste boravili i slično. Rusiju i Kinu, primjerice, takva pitanja ne zanimaju. U njihovim upitnicima za izdavanje viza standardna su pitanja o vremenskom razdoblju i mjestu boravka, da li ste ranije boravili u njihovoj zemlji. U kineskom su upitniku i pitanja imate li kriminalni dosje i bolujete li od mentalnih bolesti ili tuberkuloze.