ZAGREB - Vlada je danas odlučila privremeno suspendirati vizni režim za državljane Rusije, Ukrajine, Kazahstana i Azerbajdžana, ali donošenje te odluke izazvalo je pravu polemiku među članovima Vlade.
Sve je krenulo kada je premijer Zoran Milanović, kod jedne od posljednjih točaka dnevnog reda današnje sjednice, ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić pitao po kojim se to kriterijima uvodi i ukida vizni režim, tim više što je pitanje viza ponajprije sigurnosno pitanje. Hrvati su, podsjetio je Milanović, i u vrijeme rata u većinu članica Europske Unije putovali bez viza, što znači da ih europske zemlje nisu smatrale opasnima po svoju sigurnost.
„Na temelju kojih to kriterija uvodimo i ukidamo vize, po kojim su to kriterijima državljani neke zemlje pola godine opasni, a pola godine nisu?!“, pitao je Milanović šeficu hrvatske diplomacije.
„Ni meni ti kriteriji nisu potpuno jasni“, iskreno mu je odgovorila Pusić, dodavši kako je od svojih pomoćnika, HGK i HUP-a zatražila da se izradi katalog o viznom režimu, budući da su vize i prepreka ulaganjima u Hrvatsku.
„Procjena kod viza je prije svega sigurnosna. Ako netko pola godine može slobodno ulaziti u Hrvatsku, postavlja se pitanje zašto drugih pola godine ne može. Tu ćemo kao Vlada morati imati jasnije kriterije“, poručio je Milanović, dodavši kako će se pitanje viznoga režima u velikoj mjeri riješiti ulaskom Hrvatske u EU.
Povod toj raspravi bila je odluka Vlade da u razdoblju od 1. travnja do kraja listopada suspendira vizni režim za državljane Rusije, Ukrajine, Kazahstana i Azerbajdžana. Riječ je o odluci koju su donosile i ranije Vlade, ponajprije zbog velikog broja turista koji nam dolaze iz tih postsovjetskih republika . Razlika je jedino u tome što je Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu sada pridodan i Azerbajdžan. Zanimljivo je i da Milanovićeve primjedbe na tu odluku dolaze nakon što je na Vladi već bilo nekoliko sukoba oko propisa koji prethodno nisu bili usklađeni među ministarstvima, pa je premijer nedavno upozorio kako tako nešto više neće tolerirati.
Banski su dvori danas usvojili i na saborske klupe poslali izmjene Zakona o državnim službenicima. Time se, istakao je Milanović, omogućuje ministrima da za potrebe rada u svojim kabinetima zaposle manji broj ljudi, i to na već sistematiziranim radnim mjestima. Radi se, primejrice, o šefovima kabineta i glasnogovornicima.
„Ovaj model je transparentan. On neće dodatno opteretiti državni proračun i na tragu je prakse u drugim zemljama, a ljudi koji dolaze s ministrom, s njim će i otići“, opisao je Milanović novu Vladinu kadrovsku politiku „vrata koja se okreću“.
Kadrovske promjene po ministarstvima razlog su i 25. po redu izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi . Zbog čestih izmjena te uredbe, vrijeme je, kaže ministar uprave Arsen Bauk, da se pristupi izradi potpuno nove uredbe o koeficijentima. Dodao je i kako je broj rukovodećih pozicija smanjen otprilike za petinu.
Nakon što je Vlada 19. siječnja najavila da će angažirati usluge konzultanata koji bi trebali procijeniti pravo stanje financija u nizu ministarstava, agencija, izvanproračunskih fondova i javnih poduzeća, ministri su danas usvojili zaključak o „clean startu“. Cijeli bi taj projekt porezne obveznike trebao stajati nešto manje od 3,9 milijuna kuna, a provodit će se po načelima javne nabave. U Banskim dvorima rezultate analize očekuju do kraja kolovoza.
Među ostalim odlukama s današnje sjednice, izdvojimo i da se Vlada bavila izmjenama Zakona o grobljima, kao i da je u hrvatsko zakonodavstvo odlučila implementirati odluke EU o deterdžentima.
Vlada usvojila Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 23.
Vlada je danas usvojila Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 23. za razdoblje od 5. rujna prošle do 29. veljače ove godine. Radi se, tvrdi ministrica Pusić, o pripremi za sveobuhvatni monitoring o ispunjavanju obveza u tom poglavlju pravne stečevine EU, izvješće o kojem se očekuje u listopadu.
„To izvješće će u velikoj mjeri odlučiti ulazimo li u EU 1. srpnja 2013.“, zaključila je Pusić.
Jovanović: Briga o hrvatskom jeziku svakodnevna, nema protrebe za dodatnim zakonima
Vlada je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika, koji su predložili Hrvatski laburisti – Stranka rada. Naime, ministar znanosti Željko Jovanovnić ustvrdio je da je briga o hrvatskom jeziku svakodnevna i da se ona osigurava poštivanjem Ustava i zakona. Podsjetio je i da će hrvatski jezik postati 23. službeni jezik EU.