Vlada je ovaj tjedan na sjednici donijela odluku kojom se ukida zabrana zapošljavanja u javnom sektoru pripravnika u obrazovanju, zdravstvu, socijali i kulturi nakon što je Jutarnji list otkrio da je ta mjera zapela i da se u prvom kvartalu ove godine u javnom sektoru nije angažirao nijedan pripravnik, a u privatnom samo 47 njih. Zašto je to tako u intervjuu za Magazin pojašnjava ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
●Zašto niste ranije donijeli odluku o ukidanju zabrane zapošljavanja u javnom sektoru pripravnika u resorima zdravstva, obrazovanja, socijale i kulture, nego tek na prošloj sjednici Vlade, jer podaci govore da u javnom sektoru nije zaposlen nijedan pripravnik u prvom kvartalu ove godine?
- Pripravništvo je samo jedna od devet mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja još treba u potpunosti zaživjeti, ali su zaživjele mnoge druge, što je utjecalo na to da imamo promjene na tržištu rada koje su usmjerene upravo na to da ih povećano koristi privatni sektor, gdje nam nedostaje kvalificirane radne snage. Mi sada imamo jedan od najvećih padova nezaposlenosti u EU - na današnji dan imamo 165.000 nezaposlenih, što je više od 40.000 ljudi manje nego prije godinu dana. Istodobno, imamo porast zapošljavanja; prema podacima Eurostata, 60.000 više zaposlenih bilo je u zadnjem kvartalu 2017. u usporedbi s godinom prije. Kao Vlada smo svjesni da imamo veliko iseljavanje mladih, no kao što je premijer istaknuo, poduzeli smo jako puno i radom niza resora nastojimo stvoriti preduvjete za demografski oporavak zemlje, a pozitivne promjene pokazuju da je zbog porezne reforme i odgovornog upravljanja proračunom Vlade Andreja Plenkovića ostvaren suficit i Hrvatska je prvi put u 2017. godini više zaradila nego potrošila. Ono što je sada evidentno jest da se takvi pozitivni učinci prelijevaju i na rast gospodarstva te na tržište rada i povećanu zaposlenost. Treba znati da je to proces koji su prošle sve novopridošle države članice EU.
Mi želimo privremeno zapošljavanje većinom u javnom sektoru zamijeniti trajnim zapošljavanjem u privatnom sektoru. Tu je pitanje SOR-a, koji se stalno smanjuje, od 15.000 takvih osoba, koliko smo ih imali 2016., pa 10.000 njih 2017., a očekujemo da će ih ove godine biti 6000. Već sada u prva tri mjeseca ove godine broj prijava za SOR pao je za 40 posto. S druge strane, za 22 posto raste broj prijava za potpore za zapošljavanje. Mjere za samozapošljavanje posebno vesele jer smo broj zahtjeva više nego udvostručili. Sljedeća faza je jačanje pripravništva. Tu smo gledali koje su sve mogućnosti i ne smatram da kasnimo jer su se i od početka godine te mjere mogle koristiti, s time da je postojalo ograničenje o zabrani zapošljavanja (dva za jedan) i sada smo to riješili i omogućili pripravništvo našim mladim liječnicima, profesorima te mladima u kulturi i socijali. Htjeli smo najprije napraviti analize, kontaktirali smo sva ministarstva kako bismo vidjeli koje su potrebe i nakon analiza smo Vladi predložili odluku jer želim odgovorno pristupati prema proračunskim i sredstvima EU.
● Kažete da su se mogli zapošljavati, ali zašto onda nisu?
- U javnom je sektoru postojala mogućnost da se za dvije umirovljene osobe zaposli jedan pripravnik i dok je postojala zabrana. No, mi idemo prema tome da plaće rastu i da mladi više ne rade za minimalnu plaću; u javnom sektoru, to je 75 posto ulazne plaće. Bitno je da tih godinu dana mladi imaju sva prava kao u radnom odnosu, a isto tako dobar dio njih će ostati u sustavu. Zato smo uveli da resorni ministar i ministar financija moraju odobriti zapošljavanje jer nakon godinu dana ti će pripravnici biti na teret proračuna, a mi se želimo odgovorno ponašati. S druge strane, ovo je mjera kojom mlade koji u godinu dana moraju položiti stručni ispit želimo zadržati u Hrvatskoj.
Ne zapošljavamo administraciju, nego mlade liječnike, profesore, mlade u kulturi i socijali koji trebaju položiti državni ili stručni ispit. Također, iz Europskog socijalnog fonda financiramo sa 200 milijuna kuna plaće i specijalizacije za 200 mladih liječnika, čime želimo pridonijeti njihovu ostanku u Hrvatskoj.
● Za pripravnike država financira 50 posto bruto plaće, a za SOR-ovce 100 posto. Dakle, sa SOR-om poslodavac dobiva besplatno radnika na godinu dana. Kako mislite motivirati privatni sektor za pripravništvo jer vidimo da nisu zainteresirani, samo 47 pripravnika uzeto je u prva tri mjeseca ove godine?
- Privatnicima to jest zanimljiva mjera jer i sada uzimaju potpore kojima financiramo 50 posto plaće. Trend pokazuje da poslodavci više ne mogu tražiti ljude koji će raditi za minimalnu plaću. Pripravništvo će dodatno zaživjeti, jer što će biti izazovnije naći radnika, poslodavci će se sve više truditi dobiti kvalitetnog radnika i platiti ga. Tržište se oporavlja i nedostatak je kvalificirane radne snage. Zato smo oprezni i s kvotama, jer želimo da plaće rastu i da se zapošljavaju domaći ljudi.
● Kako ćete onda potaknuti poslodavce da zapošljavaju pripravnike? Spominjali ste kampanju s HGK?
- U pripremi smo cjelovite kampanje, ali prvenstveno imamo novu paradigmu rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) da bude proaktivan i to smo testirali u prvom mjesecu, kada smo doveli tada svih 190.000 nezaposlenih i anketirali ih žele li raditi u sezoni. Njih 24.000 izrazilo je želju za rad u sezoni i tako smo osigurali dobar dio radne snage za sezonu. Sličan proaktivan pristup imat ćemo i za ostale sektore. Te mjere bit će sve atraktivnije kako će poslodavci teže nalaziti radnike. Sada imamo pad broja prijava za SOR od 40 posto.
● Ali, kada pogledamo prvi kvartal ove godine i prošle, onda je broj novih korisnika SOR-a narastao sa 1025 na 1469, odnosno za 40 posto. Zašto?
- Zbog toga što su mjere krenule prošle godine od 1. ožujka, ove je godine veći broj u prvom kvartalu. Jer ako tih 1400 pomnožite s četiri, doći ćete do računice od 6000 SOR-ovaca ove godine, kako je i bilo planirano.
● Treba li SOR ograničiti na regulirane profesije, što su i sindikati tražili, jer bi se onda možda u privatnom sektoru više tražili pripravnici?
- Prirodno se ide prema tome, ali mi smo tu bili pažljivi. SOR je 2016. činio polovicu svih mjera i da smo ga naprasno ukinuli kao što su tražili sindikati, ne bismo imali zamjenskih mjera za mlade i zato smo se odlučili za razumniji pristup, gdje SOR lagano gasimo u javnom sektoru, a da ga u privatnom samo tržište regulira. Zato smo sada išli na ukidanje ove zabrane, kako bi se na pripravništvo mogli uzeti liječnici, medicinske sestre, djelatnici u socijali i kulturi.
● Kvote za strance su značajno povećane u ovoj godini, a većim dijelom zasad nisu iskorištene. Zbog čega?
- Od 22.000 novih kvota, iskorišteno je 6200 dozvola, što je malo više od četvrtine. Razlog je to što očito proaktivnost HZZ-a daje rezultate jer poslodavci radije zapošljavaju domaću radnu snagu kada je mogu pronaći. U građevini je sad iskorištena trećina kvota, a u turizmu će se vjerojatno sve iskoristiti jer još nije završeno sezonsko zapošljavanje. Poslodavci imaju izazov pronaći radnike i zbog toga je bio važan moj posjet Ukrajini, gdje smo potpisali memorandum o suradnji, a idemo i prema sklapanju međudržavnog sporazuma, slično kao što imaju s Izraelom u sektoru građevine. Po uzoru na to krenut ćemo u pregovore. Intencija je da se poslodavac, ako, primjerice, ako želi tesara iz Ukrajine, obrati HZZ-u, koji će mu pomoći. Ideja je da se osigura pristup tamošnjem tržištu rada, ali zasad se uspijeva naći dovoljno radnika u Hrvatskoj i kvote nisu u potpunosti iskorištene, što nam je drago jer želimo aktivirati domaću radnu snagu.
● Hoćete li ih onda sljedeće godine smanjivati?
- Vidjet ćemo. Kvote se usklađuju, pratimo njihovo korištenje iz tjedna u tjedan, Vlada donosi odluku i nije toliko poanta u broju tih dozvola, nego da probamo maksimalno aktivirati domaću radnu snagu, a ako je nema dovoljno, da je osiguramo iz trećih zemalja kako se ne bi ugrozile investicije.
● Razmišlja li se o promjeni tog modela, da se ne donose odluke svake godine, nego po potrebi?
- Ima više varijanti o kojima se razmišlja. Ići će se vrlo vjerojatno u izmjene Zakona o strancima, koji regulira područje njihova zapošljavanja. Postoji i slovenski model, ali ono što smo vidjeli jest da nije toliki problem broj dozvola poslodavcima, nego što im je teško doprijeti do tih tržišta radne snage. Zato moramo osigurati pristup tim tržištima, što i radimo.
● Kako riješiti problem dugotrajno nezaposlenih osoba, od kojih velik broj ne traži posao? Treba li ih brisati s burze?
- Mi već sada imamo regulirano da se osobu, ako tri puta odbije posao, prekvalifikaciju ili mjeru, briše iz registra na tri mjeseca. No, razmišljamo o tome da razdvojimo registre. Riječ je o dugotrajno nezaposlenima s kojima treba raditi. Upravo zbog toga smo HZZ-u osigurali dovoljno sredstava za obrazovanje dugotrajno nezaposlenih kako bismo ih aktivirali na tržištu rada.
● Ušli smo u drugo tromjesečje 2018., za koje ste najavili donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Što možemo očekivati od te najavljene mirovinske reforme?
- Cijelu reformu želimo prvo sa socijalnim partnerima iskomunicirati i sada smo u procesu formiranja radnih skupina. Rok je idući tjedan i nakon toga se kreće s radom. Na GSV-u smo predložili dinamiku i za dva mjeseca ćemo imati prijedloge, odnosno do ljetne stanke, nakon čega upućujemo paket u Vladinu proceduru, a zakone u Saboru očekujemo u rujnu. Ići će kroz dva čitanja - dakle, ništa ne radimo ishitreno - kako bi stupili na snagu sa 1. siječnja 2019.
● Hoćete li jačati drugi stup?
- Prijedlog koji ću ja uputiti bit će da se ide na jačanje drugog, ali i trećeg stupa.
● Kako bi se jačao treći stup? Nekim dodatnim poticajima za poslodavce?
- Razmotrit ćemo kako poticati treći stup. Treći mirovinski stup već je dobro potican, jer država daje 750 kuna godišnje, i to je najbolja kamata na štednju u državi. Moguće je da ne trebaju dodatni poticaji, nego veća informiranost građana. Također, čak 96 posto ljudi koji su ulazili u drugi stup nisu odabrali fond unutar šest mjeseci, nego su po sili zakona stavljeni u jedan od stupova. Moram priznati da sam i sam bio među njima jer tada, kao mladi znanstvenik, nisam na to mislio. Cilj je da se treći stup ojača. Razmislit ćemo o različitim modelima i o tome da se dodatno potiče poslodavce da uplaćuju svojim radnicima novac u treći stup, a gledamo i na plaće koje se daju iz fondova EU, da se treći stup prizna kao trošak, i to provjeravamo s Europskom komisijom.
● Kako će se jačati drugi stup?
- Imamo različite modele, ali još o njima raspravljamo sa socijalnim partnerima pa ne možemo s time još istupati.
● Svakako je najosjetljivije pitanje pitanje dodatka od 27 posto. Što planirate s tim dodatkom?
- Nitko neće biti oštećen, od 1. siječnja 2019. riješit ćemo i to pitanje, a trenutačno je samo 17 ljudi koji su oštećeni tim dodatkom, koji, po meni, nisu ni trebali ići u drugi mirovinski stup. Pobrinut ćemo se i za njih.
● Hoće li se ići na varijantu da se svima ukida dodatak, a da će se ići na novu formulu za izračun mirovina, ili će se uvesti neki manji dodatak za one koji su rođeni nakon 1962. i koji će u mirovinu ići iz drugog stupa?
- Imamo rješenja, ali želimo ih prvo raspraviti sa socijalnim partnerima. Izjednačit ćemo mirovine na individualnoj razini, tako da svi budu zadovoljni rješenjem. Nitko neće imati manje mirovine jer nije stigao kapitalizirati sredstva u drugom stupu.