Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, bivši ministar turizma te direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca HUP-a Ivan Bračić te predsjednik Udruženja tekstilaca HGK Stjepan Pezo u HRT-ovoj su emisiji Otvoreno raspravljali o tome može li prosječna plaća u Hrvatskoj biti 7.500 kuna.
Podsjećamo, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je rekla kako bi se mjesečna neto plaća morala povećati na upravo spomenuti iznos. "Daljnji populacijski pad trebamo zaustaviti poreznom politikom u korist investicije i povećanja plaća, smatra predsjednica. - Može li itko živjeti s minimalnih 3000 kuna? Moramo naći načina rasteretiti plaće, pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća bude oko 7500 kuna. To je minimum do kojeg sam došla u razgovoru s našim ljudima diljem Hrvatske", rekla je Grabar-Kitarović.
"Plaće svakako trebaju rasti. Ako se provede niz sinkroniziranih politika i mjera, to se onda može postići. Predsjednica nije rekla u kojem roku to treba napraviti. Ono što je meni u toj izjavi zapelo za oko, jest to da je predsjednica rekla da plaća treba biti 7,5 tisuća kuna, a ujedno kontradiktorno govori da je cijena rada previsoka. Pitanje je hoće li se poslodavci odreći profita ili će država smanjiti namete, o tome se može raspravljati", rekao je Ribić tijekom rasprave u Otvorenom.
"Pored mase za plaće, treba naći novac za investicije. Oni u koje se investira, pokazuju bolje rezultate na emitivnim tržištima. Neto plaće za tipična zanimanja u Austriji u turizmu su primjerice 98 posto više nego u Hrvatskoj", dodao je Ostojić.
Ministar Pavić rekao je da Vlada ne može dekretom odrediti kolika će biti prosječna plaća. "Kroz tri porezne reforme rasteretili smo gospodarstvo i fizičke osobe za oko 6 milijardi kuna. Sve to je dovelo do povećanja potrošnje i rasta plaća. U prve dvije godine mandata prosječna plaća je porasla 710 kuna. Imamo nikad manju nezaposlenost, koja je manja od zemalja eurozone. Raste nam i zaposlenost. Vidimo pozitivne trendove."
Na konstataciju voditelja Mislava Togonala da su u drugim državama zapadne Europe puno veće plaće i da se bolje živi, ministar Pavić je rekao da je živio u Velikoj Britaniji i da su tamo troškovi puno veći i da je bolje živio s 4.200 kuna u Zagrebu nego li s 12 tisuća kuna u Velikoj Britaniji. "Ne možete uspoređivati kruške i jabuke. Ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj do 40 godine života žive sa svojim cimerima", dodaje ministar.
Bračić, inače proizvođač meda, rekao je da je u njegovoj tvrtki prosječna plaća 5.100 kuna te bi ju mogao podići na 7.500 te kada bi država preko svojih institucija uredila tržište. "Veća je presija sive ekonomije, rada na crno, trženja proizvoda mimo sustava kontrole kvalitete. Kada bi tržište bilo regularno, plaće bi se mogle povećati", dodao je.
Pezo, direktor tvornice Galeb iz Omiša, rekao je da su plaće u tekstilnom sektoru među najnižima u državi. "Kada gledamo plaće za 2017. godinu prosječna plaća je bila 3.600 kuna. Generalna slika je da smo izgubili 10 tisuća radnika u 10 godina. S uvođenjem minimalne plaće gdje je ona propisana na mjesečnoj razini i u bruto iznosu, određeni dio poslodavaca se diskriminira. Ja bih bio najsretniji kada bi svakome mogao dati 7.500, ali mi smo na globalnom tržištu. Robe dolaze s tržišta na kojima ozakonjena nelojalnost u upravljanju radom, cijenama rada i ekološkim standardima", dodao je.
Ostojić je odluku o povećanju kvote za uvoz radne snage ocijenio dobrom, ali da je riječ o "vatrogasnim mjerama" te da je krajnji cilj imati domaće ljudi koji će raditi u turističkom sektoru. Bračić je dodao da bi PDV u turizmu trebao iznositi 10 posto te ustvrdio da bi takav trebao biti i u segmentu hrane. "Smanjili bi sivu ekonomiju, podigli plaće te bi proračun mogli puniti na drugi način", pojasnio je.
"Bitno je povećati i produktivnost. Najavljujem da će se HZZO od sada baviti i zaposlenima. Napravit ćemo pilot projekt edukacije zaposlenih ljudi, a na tome ćemo graditi nekoliko milijardi kuna vrijednu shemu 2021. i to iz Europskog socijalnog fonda. Jedan od načina da pomognemo gospodarstvu je povećanje produktivnosti kroz njihovo obrazovanje", zaključio je Pavić.