SUPROTSTAVLJENE STRANE

MINISTARSTVO NE PLANIRA ODUSTATI OD ODSTRELA LISICA I ČAGLJEVA Udruge upozoravaju: 'Bezumno trošite državni novac i usmrćujete životinje'

Zoretici, Grobnik, 020212.
Strvina lisice na livadi na rubu sume u mjestu Zoretici. Ilustracija za bjesnocu.
Foto: Tea Cimas / Cropix
Tea Cimas / Ilustracija / CROPIX

Najava Ministarstva poljoprivrede da će dati milijun kuna lovcima kako bi odstrelom smanjili broj lisica i čagljeva u šumama izazvao je burne reakcije među ljubiteljima životinja. Vijest se poput požara proširila društvenim mrežama, a brojne su udruge pozvale svoje simpatizere da pošalju mailove ministarstvu, moleći ih da odustanu od akcije.

- Odluka o usmrćivanju životinja donesena je zbog velike štete koju trpe stanovnici ruralnih područja od ovih životinja - rekao je ministar Tomislav Tolušić, pojašnjavajući odluku ministarstva na čijem je čelu. Ono će lovcima plaćati 600 kuna po svakom lešu koji donesu u veterinarsku stanicu, odnosno 700 kuna, ako ga predaju Lovačkom savezu na ocjenjivanje.

Lisice i čagljevi mogu se loviti tijekom cijele godine, samo se ne smije pucati na ženke koje su skotne ili imaju mladunce. To znači da će se prve puške angažirane oko ove akcije uskoro moći čuti u šumama diljem zemlje. Odluka o odstrelu donesena je na temelju studije Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koje je za ministarstvo 2015. godine izradilo stručnu podlogu. U njoj se vrlo jasno ističe kako je nužno držati populaciju u "prihvatljivim okvirima kako bi se spriječio negativan utjecaj kako na ostale vrste divljači tako i na sve ostale životinjske vrste i stoku".

- Zbog čestih i dugogodišnjih prijava građana Republike Hrvatske da trpe štetu od lisica i čagljeva, Ministarstvo u skladu s donesenim akcijskim planom već treću godinu za redom provodi sufinanciranje smanjivanja brojnog stanja divljači - predatora lisice i čaglja. Činjenica je da je brojno stanje ovih predatora u porastu, kao i širenje areala čaglja kao dominantne vrste. U nekoliko je navrata više općina od Ministarstva poljoprivrede tražilo rješavanje ove problematike - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Leševe ustrijeljenih životinja lovci će donijeti u veterinarske stanice, koje su zadužene za njihovo sigurno uklanjanje. Kontrolu odstrela će, kažu, kao i uvijek, provoditi Lovna inspekcija Ministarstva poljoprivrede. S obzirom na negativan odjek natječaja, zanimalo nas je planiraju li u ministarstvu odustati od ove mjere. Ne, kažu nam, jer im je glavni cilj "očuvati populaciju lisica i čagljeva u optimalnom broju u lovištima te njihovo istovremeno odvraćanje od urbanih i ruralnih sredina".

- Smanjivanjem populacije lisica i čagljeva na područjima na kojima je lov dopušten, a u skladu s propisom važećih lovnogospodarskih osnova u kojima je temelj brojno stanje svih vrsta divljači, pa tako i lisice i čaglja, koje žive u lovištu, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama, otvorit će se slobodni prostor za migraciju navedenih vrsta iz urbanih i ruralnih područja te će se tako smanjiti pritisak navedenih predatora na domaće životinje, kao i izloženost stanovništva mogućim zoonozama - kažu u ministarstvu te dodaju kako lisica u ruralnim i urbanim područjima nanosi veliku štetu, posebice na peradi i manjoj stoci, glavni je prijenosnik bjesnoće te sve više i šuge.

Čagalj kao vrsta izuzetno je dobro prilagodljiv staništu, a kako je oportunist u prehrani, tako nanosi i štetu na divljači i domaćim životinjama, a također je prijenosnik bjesnoće i šuge. Od obje navedene bolesti može oboljeti i čovjek.
Među brojnim udrugama koje su osudile ovaj potez ministarstva je i Udruga za zaštitu divljih životinja AWAP. Tvrde kako ta odluka zapravo služi zastrašivanju stanovništva, kako bi se stekao dojam da se radi o opasnim zvijerima.

- Također, zanima nas koliko je u stvari i kojih zoonoza ustanovljeno kod lisica i čagljeva, u kojem broju ili postotku, te koliko je službeno zabilježeno oboljelih ljudi - broj i postotak u odnosu na cjelokupnu populaciju - te također koliko su bolesti prenijeli na divljač ili ostale životinje - pitaju se iz AWAP-a.

Spominju i studiju "Stručna podloga za utvrđivanje osnovnih odrednica obitavanja, statusa i smjernica gospodarenja čagljem u Republici Hrvatskoj" koju su napisali stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. U studiji se navodi da: "... u Hrvatskoj... nema sigurnih dokaza da čagljevi love domaće životinje kako u naseljima, tako i oko njih. U područjima s relativno velikom gustoćom populacije čagljeva nije zabilježena niti jedna prijava o napadu na stoku". Analiza sadržaja želuca potvrdila je da čagljevi jedu glodavce, gmazove, vodozemce, ribe, kukce, puževe, otpad od domaćih životinja i divljači (djeluju kao strvinari, počiste ono što ljudi odbace) i biljnu hranu (npr. žitarice i voće), a ptice su im teško dostupne, osim kada pronađu lešinu. Kao težina čaglja u studiji navodi se podatak od 10 kg, ističu u udruzi, pa je teško pretpostaviti kakav napad i na koga bi takva životinja mogla izvesti.

- Dakle, postavlja se pitanje postoji li neka nova studija koja bi opravdala odstrel lisica i čagljeva. Ili možda Ministarstvo ovakvom odlukom prihvaća 'lovačke priče' kao podlogu za trošenje državnog novca? - pitaju se u AWAP-u i dodaju kako je oralna vakcinacija kod nas dobro provedena te će naša zemlja biti proglašena "zemljom slobodnom od bjesnoće za 2018. godinu". Iznose i neke zanimljive podatke.

- Što u ovoj akciji stoji 700 kuna po životinji, jer se ne radi o zbrinjavanju životinje nego o čistom ubijanju? Metak košta pet kuna, ako se ne varamo, a neškodljivo uklanjanje stoji po kg 3,80 kuna + PDV. Prosječna težina ovih životinja je oko tri (lisica), maksimalnih 10 kilograma (čagalj), pa nije teško izračunati da operativna vrijednost troškova po ubijenoj jedinci iznosi maksimalno 50 kuna. Ostatak novca je nagrada za trud ili poticanje za odstreljivanje ovih životinja ili nešto treće. Kako to opravdavate? - pitaju AWAP-ovci ministarstvo.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo