ZAGREB - Mladi ubojice i nasilnici kojih sve više ima i u Hrvatskoj imaju veliku šansu da umru u četrdesetima ili da postanu invalidi zbog, primjerice, bolesti srca, moždanog udara ili raka. Zašto? Razlog se zasad ne zna, ali najnovija studija objavljena u Journal of Public Health kaže da su muškarci koji su u ranoj mladosti bili delinkventi i ponašali se asocijalno gotovo sedam puta zdravstveno ugroženiji od onih koji u svojoj biografiji nemaju delinkvenciju.
Kraći životni vijek
Znanstvenici tvrde da bi, primjerice, oni koji su na smrt pretkuli svog vršnjaka mogli platiti nedjelo ne samo zatvorskom kaznom nego i zdravljem. Naime, asocijalno ponašanje u najranijoj mladosti, što se manifestira kroz odnos prema vršnjacima, roditeljima, profesorima, ugrožava zdravlje zlostavljača. Jedan od njih šest živjet će kraće i manje kvalitetno u odnosu na vršnjake koji nemaju delinkventnu prošlost. Naime, među onima koji žive u istim socioekonomskim sredinama, ali nisu imali delinkventnu prošlost povećana opasnost od prerane smrti javlja se kod samo jednog od 40 mladića.
Pogubni stres
Prof. dr. Jonathan Shepard, direktor istraživanja o nasilju u društvu sa Sveučilišta u Cardiffu, naglašava da su kod takvih osoba češće prerana smrt i invalidnost zbog cijelog niza bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar, bolesti dišnog sustav ili rak.
- U ovom trenutku ne znamo zašto delinkvencija povećava rizik za zdravlje u srednjim godinama, ali čini se da impulzivnost, odnosno nedostatak samokontrole u djetinjstvu i adolescenciji ipak ima značajan učinak na kasniji zdravstveni status, odnosno moglo bi se raditi o dokazu da kronični stres značajno utječe na naše zdravlje - tvrdi prof. dr. Shepard.
Ovi najnoviji rezultati dopunjavaju dugogodišnju studiju Chambridge Study in Delinquent Development koja je počela 1961. na 411 dječaka u dobi od 8 do 12 godina koji su praćeni po grupama, i to u dobi od 16 do 18 , pa zatim u dobi od 27 do 32 i na kraju u dobi od 43 do 48 godina. U studiji je još uvijek 389 osoba, 17 je umrlo do 48. godine, a 17 su postali invalidi, dok se kod 21 također bilježi utjecaj ranijeg ponašanja na zdravlje, ali u nešto manjem opsegu.
Šansa za raniju smrt
Asocijalno ponašanje u dobi od 10 godina trostruko je povećalo šansu za ranu smrt ili invalidnost. Tri puta povećao se isti rizik kod dječaka koji su osuđeni za zločin u dobi od 10 do 18 godina, kao i onih koji su osuđivani do 40. Isti je rizik i kod onih koji su u dobi od 10 godina bili odvojeni od roditelja ili su imali loš roditeljski nadzor.
Kod onih koji su u ranim tridesetima uhićivani zbog provale, krađe, nasilja ili vandalizma više je od četiri puta povećan rizik od smrtnosti i invalidnosti do 48. godine. Svi ti podaci, kaže Shepard, snažno govore u prilog značaju rane prevencije impulzivnosti kod mladih, te poboljšanja roditeljske skrbi u najranijem djetinjstvu, po potrebi i uz pomoć društva. Tako dugoročno poboljšavamo njihovo zdravlje i smanjujemo troškove za zdravstvenu skrb a, što je najvažnije, spašavamo živote kako žrtava, tako i samih prijestupnika, naglašava Shepard.
Maloljetni ubojice i žrtve
Siječanj 1998.
- 17-godišnji Srđan Mlađan ubio je 16-godišnju Elizabetu Šubić
Veljača 1998.
- 15-godišnji D. L. ubio je 64-godišnjeg taksista
Listopad 2006.
- L. P. (19) i Krešimir Šarić (18) udarcima ubili Stipu Dajaka (67) u njegovoj kući u Dućama
Studeni 2006.
- 17-godišnjak ubio svog zlostavljača Damira Petrica
Rujan 2007.
- Luku Marinca (19) na smrt su pretukli maloljetnici u dobi od 16 i 17 godina
Lipanj 2008.
- Od ozljeda koje su mu nanijeli maloljetnicu umro je Luka Ritz
Listopad 2008.
- Jedanaest mladića tuče 16-godišnjeg Josipa Klasnića koji je umro od ozljeda poslije nekoliko dana
Prosinac 2009.
- Ubijen Aleksandar Abramov (23), ubojice imaju od 21 do 24 godine