U idućoj godini hrvatski BDP će rasti po stopi od 2,8 posto, procjenjuje MMF, što je malo sporije od ovogodišnje dinamike kada je povećan 3,1 posto. Postoji mogućnost da rast bude i brži, zahvaljujući privatnoj potrošnji, turizmu i boljem izvoznom okruženju, ali prema ocjeni MMF-a, ipak prevladavaju negativni rizici, a na prvome je mjestu onaj vezan uz Agrokor.
- Sreća je da se kriza s tom najvećom privatnom kompanijom dogodila u trenutku kada su drugi sektori rasli, ali još je moguće da se pojave negativni rizici, kao što su problemi s dobavljačima te rast nezaposlenosti i loših bankarskih kredita. Zato je ključno da se brzo pronađe rješenje za Agrokor - rekao je Khaled Sakr, voditelj misije MMF-a koja je završila službeni posjet Hrvatskoj, ističući kako to uključuje i komunikaciju tih rješenja prema javnosti "na vrijeme i transparentno". Svejedno, ekonomski rast je daleko od poželjnog i uglavnom ga predvodi potrošnja i turizam, dok investicije i dalje zaostaju.
- Ako se ne provedu ključne strukturne reforme, očekujemo da će rast u srednjem roku, do 2022. godine, usporiti prema potencijalnoj stopi rasta od dva posto, što je ispod rasta usporedivih zemalja - napominje Sakr. Još je jednom ponovio set mjera koje bi Vlada trebala provesti želi li popraviti ekonomske izglede i povećati zaposlenost, kao što su administrativna reforma i promjene na tržištu rada, bolje ciljanje socijalnih naknada i povećanje učinkovitosti javnih poduzeća. Kada je riječ o fiskalnoj politici, premda ostvarene rezultate ocjenjuje pohvalnim, MMF smatra da bi Vlada također trebala biti ambicioznija i preporuča joj da iskoristiti svaku priliku za racionalizaciju rashoda u preostalom dijelu godine.
U idućoj godini proračunski deficit trebao bi iznositi 0,8 posto BDP-a, slično kao i ove godine, a do 2022. godine javni dug bi se mogao smanjiti na približno 65 posto BDP-a. Međutim, s obzirom na pozitivan ciklus i rizike koji postoje, MMF smatra da bi javni dug u tom razdoblju trebao pasti ispod 60 posto BDP-a.
Preporuke MMF-a
1. Uvođenje poreza na nekretnine kako bi se omogućilo smanjenje drugih poreza (dohodak, parafiskalni nameti)
2. Ograničenje rasta mase plaća i reforma državne uprave da bi se smanjio broj zaposlenih i nagrađivalo prema učinku
3. Povećanje doprinosa i ukidanje izuzeća za dopunsko zdravstveno osiguranje, vraćanje HZZO-a u državnu riznicu
4. Povećanje dobi za umirovljenje i smanjenje poticaja za prijevremeno umirovljenje