Kako je potražnja za radnicima velika, mnogi nezaposleni odlučuju pokrenuti vlastiti biznis koristeći potpore HZZ-a za samozapošljavanje: za neku od raspoloživih mjera lani su se odlučile 5434 osobe. Ipak, to je manje nego godinu ranije kad ih je bilo 6376, premda podaci upućuju da se broj korisnika, kao i iznosi koji se izdvajaju u te svrhe, značajno povećao od 2016., u kojoj su vlastiti posao pokrenule 2333 osobe.
Dok su se u 2022. godini provodile i potpore za proširenje poslovanja, namijenjene tvrtkama u slučaju novog zapošljavanja radnika, objašnjavaju u HZZ-u, ona je u prošloj godini "zamijenjena mogućnošću korištenja potpore za zapošljavanje ili pripravništvo za korisnike mjere samozapošljavanja nakon prve godine ugovorne obveze, uz uvjet izvršenja ugovornih obveza iz prve godine". No ta je potpora bila ionako malo tražena, u 2022. uzelo ju je samo 136 korisnika. Glavni razlog manjeg broja samozaposlenih u prošloj godini vjerojatno je u novcu, s obzirom na to da su lani osigurana i manja sredstava za te svrhe, 46,5 milijuna eura, dok je godinu ranije bio na raspolaganju 78,1 milijun eura. Namjera je bila više ojačati pokretanje zelenih i visoko digitalnih poslova, za koje se nude i najveće potpore, ali to je i dalje manji broj prilika.
Zelena radna mjesta
Dvogodišnja potpora za samozapošljavanje može iznositi 7000, 10.000 i najviše 15.000 eura, pri čemu se ova najveća dodjeljuje onima koji pokreću biznis u pojedinim sektorima prerađivačke industrije i građevinarstvu. Druga vrsta potpore odnosi se na zelena i digitalna radna mjesta, pri čemu korisnik više od 60 posto prihoda mora ostvarivati proizvodnjom zelenih proizvoda ili pružanjem zelenih usluga, a kreću se od 10.000 do 20.000 eura. Lani ju je u prosjeku koristilo manje od 10 posto korisnika potpora za samozapošljavanje.
Najveći broj nezaposlenih koji se odlučuje za pokretanje svog posla bavi se građevinarstvom, lani ih je bilo 1524 (od čega 69 zelena i digitalna tranzicija). Na drugom mjestu su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 866 potpora (182 zelene i digitalne). U toj kategoriji poslova prednjači računovodstvo, knjigovodstvo i porezno savjetovanje s 927 potpora, zatim inženjerstvo i s njim povezano tehničko savjetovanje, 844 potpore, te savjetovanje u poslovanju i upravljanju, 783 potpore. Ona obuhvaća i druge djelatnosti pogodne za samostalni rad, poput arhitektonskih, tehničkog ispitivanja i analize, znanstvenog istraživanja i razvoja, promidžbe, odnosa s javnošću, istraživanja tržišta, fotografskih djelatnosti... Stoga analitičari pretpostavljaju da je među njima dobar broj onih koji ostavljaju posao u tvrtkama, odlaze na burzu i s raspoloživom potporom pokreću vlastiti biznis.
U kategoriji "ostale uslužne djelatnosti" (članske organizacije, popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo) potporu je lani iskoristilo 806 osoba s burze, u prerađivačkoj industriji njih 559, u informacijama i komunikacijama 369, po 264 u obrazovanju te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima...
30 posto rasta za IT
Da je riječ o "propulzivnim" sektorima u kojima ima posla, upućuju i podaci HZMO-a o broju osiguranika, važnom indikatoru zaposlenosti. U siječnju je mirovinsko osiguranje uplaćivalo 42.377 osoba više nego godinu ranije, od čega ih četvrtina dolazi iz građevinarstva. U godinu dana njihov je broj porastao za 10.738 ili 8,2 posto. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima broj osiguranika je uvećan za 5866, a kad im se pribroje informacije i komunikacije te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, penje se na 12.344, s godišnjim rastom od 5,7 posto. To upućuje da se gotovo 30 posto godišnjeg rasta broja osiguranih osoba odnosi na IT sektor i poslovne usluge.
Rastu broja osiguranika uvelike su pridonijeli radnici iz trećih zemalja, u siječnju ih je bilo gotovo 70.000 ili 36 posto više nego u istom mjesecu lani, navode analitičari RBA, pozivajući se na statistiku HZMO-a.
"Očekujemo da će se prisutni trendovi nastaviti i u godini pred nama, odnosno nastavak rasta zaposlenosti i zadržavanje nezaposlenosti blizu rekordno niskih razina", piše Petar Bejuk, analitičar RBA. Dodaje da prigušene gospodarske aktivnosti u monetarnoj uniji zasad nisu imale primjetan utjecaj na zaposlenost.