BRIEFING

‘Mnogo je onih koji su državljanstvo dobili, a da nikad nisu nogom kročili na hrvatsko tlo‘

‘Kada dođu u Zagreb stalno se okreću dok hodaju što im je navika iz svojih zemalja‘, kaže počasni konzul Ekvadora u Hrvatskoj

Zoran Miočinović

 Screenshot/Jutarnji list

Nakon ovog Svjetskog prvenstva malo će tko iz Latinske Amerike moći reći da nije čuo za Hrvatsku. Procjenjuje se da tamo živi oko 600.000 ljudi hrvatskog porijekla među kojima je sve više onih koji koriste svoje pravo da dobiju hrvatsko državljanstvo.

Cijelu epizodu Briefinga pogledajte na kraju teksta

- Ljubav prema nogometu Latinoamerikanci su naslijedili od Španjolaca, ali i Talijana koji su u velikom broju naseli najviše Argentinu - kaže u Briefingu počasni konzul Ekvadora u Hrvatskoj, sudski tumač za španjolski jezik i odvjetnik Zoran Miočinović koji zastupa brojne potomke Hrvata iz Latinske Amerike koji na temelju svog porijekla pokušavaju postati državljani Hrvatske.

Prema njegovim riječima više od 99 njih ne govori hrvatski jezik, no od 2020. kada je izmijenjen Zakon o državljanstvu poznavanje jezika i kulture im nije niti uvjet da postanu hrvatski državljani nego samo moraju dokazati da su potomci osoba koje su iselile iz Hrvatske. Također je ukinuto i generacijsko ograničenje što znači da hrvatsku putovnicu može dobiti i osoba čiji je predak Hrvatsku napustio još 60-ih godina 19. stoljeća kada su prvi Hrvati zbog siromaštva u većem broju krenuli prema Južnoj Americi, najviše iz Dalmacije.

Zahvaljujući olakšanoj proceduri je, ističe Miočinović, krenula lavina novih zahtjeva za državljanstvo iz cijele Latinske Amerike pa on ima klijente iz Meksika, Gvatemale, Salvadora, Ekvadora, Paragvaja, Urugvaja... Hrvatska zajednica najbrojnija je u Argentini, a potom u Čileu. Zadnji veliki iseljenički val iz Hrvatske je tamo stigao neposredno nakon Drugog svjetskog rata i to su pretežno bili politički migranti među kojima je, kaže Miočinović, bilo i podosta obrazovanih ljudi.

- Krvno srodstvo najlakše je dokazati rodnim listovima na kojima pišu imena roditelja. Tražitelji državljanstva moraju priložiti rodne listove koji sežu do pretka koji je emigrirao iz Hrvatske. Kada dobiju državljanstvo, mogu ga dobiti i njihovi bračni drugovi. Najčešće traže cijele obitelji. Osim navedenih dokumenta moraju priložiti i potvrdu o nekažnjavanju. Od 2020. zahtjeve mogu podnijeti isključivo u državama svog prebivališta, a cijelu Južnu Ameriku pokrivaju samo tri hrvatska veleposlanstva u Santiago de Čileu, Buenos Airesu i Braziliji u kojima su veliki redovi - govori Miočinović. Tražitelji su, otkriva nama, dobivali termine čak tri godine unaprijed, a sada je davanje termina za podnošenje zahtjeva u hrvatskim ambasadama zaustavljeno jer je interes ogroman. Dodaje kako neki, da ne bi čekali godinama, dolaze u Hrvatsku gdje lako mogu dobiti pravo boravka, a onda na temelju toga traže državljanstvo. No, mnogo je onih koji su državljanstvo dobili, a da nikad nisu nogom kročili na hrvatsko tlo.

- Razni su im motivi za traženje hrvatskog državljanstva. To im olakšava putovanje što je mnogima važno iz poslovnih razloga. Građanima nekih država poput Bolivije i Ekvadora treba šengenska viza da bi ušli u EU. Većinom su to pripadnici barem srednje klase, a dosta je i poduzetnika. Dobro su informirani o događajima u svijetu. Drugi motiv je sigurnosna situacija u Južnoj Americi koja se značajno pogoršala u zadnjih 15-ak godina i mnogo je gradova, pogotovo velikih, u kojima nije poželjno navečer sam šetati. Kada dođu u Zagreb stalno se okreću dok hodaju što im je navika iz svojih zemalja u kojima je život je stvarno jako jeftin. Danas je najteža situacija u Venezueli koja ma oko 35 milijuna stanovnika, a u zadnjih desetak godina je emigriralo pet milijuna. Caracas je jedan od najopasnijih gradova na svijetu. Stopa ubojstava je vrlo visoka. Ljudi traže bolji život. Latinoameričke države imaju nestabilne demokracije i državne institucije, velike su socijalne razlike, neoliberalistički gospodarski modeli stvaraju velik broj siromašnih. Uz to ljudi su socijalno osjetljivi i nezadovoljstvo iskazuju izlaskom na ulice, snažna je tradicija bunta - naglašava Miočinović kojem njegovi južnoamerički klijenti pričaju kako su u Hrvatskoj pronašli rodbinu i ti su susreti uglavnom veoma srdačni. No, jedan iz Bolivije se neugodno iznenadio kada u potragu za svojim korijenima došao u Podgoru gdje su svi su bježali od njega jer su mislili da je došao po nasljedstvo od pradjeda.

- Dio onih koji dobiju državljanstvo se i doseli u Hrvatsku, uglavnom mlađi ljudi. Uče hrvatski, većinom su se dobro snašli i kažu da su zadovoljni. Neki su otvorili svoje tvrtke. Podjednako je muškaraca i žena - kaže Miočinović.

Ispod pogledajte cijelu emisiju Briefing

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. prosinac 2022 19:28