ČEKA SE ODLUKA SUDA

'MOJ SIN (11) NIKAD NIJE IŠAO U ŠKOLU' Hipi roditelji 7 godina putovali po Europi i sami podučavali djecu, otac ne želi da se upišu u redovnu školu

    AUTOR:
    • Matej Devčić

  • OBJAVLJENO:
  • 31.10.2019. u 15:14

Damir KrajaČ / CROPIX

 

Troje djece iz okolice Zagreba u dobi od 7, 9 i 11 godina, koja bi trebala pohađati prvi, treći i šesti razred osnovne škole, nikada do sada nisu pohađala redovnu nastavu jer su s roditeljima u kombiju putovali Europom. Sada, kada ih majka konačno želi upisati u školu, to nije moguće jer otac, s kojim majka i djeca više ne žive, nije dao suglasnost da se djeca upišu.

- Bila sam u Centru za socijalnu skrb, Uredu državne uprave, Obiteljskom centru, kod pravobraniteljice za djecu, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu demografije. Ne znam više kome bih se obratila, osim medijima. Jer, u svim institucijama rekli su mi isto: oni ne mogu ništa dok ne dobiju odluku suda. Odluke nema, vrijeme prolazi, a moja djeca i dalje ne idu u školu - kaže majka T. B.

S bivšim je partnerom, kaže, bila u izvanbračnoj vezi 12 godina tijekom kojih su dobili četvero djece - najmanje je predškolske dobi. Partner se, priča, nije htio zaposliti, iako je završio fakultet, te su preživljavali od dječjeg doplatka i porodiljne naknade.

- S obzirom na to da moj bivši partner živi životom hipija, na njegovo smo inzistiranje posljednjih sedam godina putovali po Europi u kombiju, spavali bilo gdje, ilegalno, na svakakvim mjestima. Djecu sam prala kako sam stigla, na nekom potoku ili špini koju bismo našli na putu. Često nismo imali što jesti... Kad nismo putovali, živjeli smo u kući njegove majke i svi smo spavali u jednoj sobi. Život koji smo vodili nije bio nimalo adekvatan za djecu - priča T. B.

Učila ih kod kuće

Dječji doplatak i rodiljne naknade, priča, bili su im jedini prihodi.

- On je inzistirao da djeca ne trebaju ići u školu te ih zbog toga nismo upisali. Ja sam se tada s tim slagala jer sam bila pod njegovim utjecajem, iako sam željela da djeca idu u školu. Učila sam ih kod kuće koliko sam god mogla. Čak smo završili na sudu jer smo okrivljeni da ne šaljemo djecu u školu, što je naša obveza, te smo dobili novčane kazne - kaže majka.

No, ni tada djecu nisu poslali u školu. Sud je, kaže, presudu o kažnjavanju donio 2018. te su morali platiti minimalnu kaznu u iznosu od 333 kune jer oboje nisu bili zaposleni.

- Sud je nakon donošenja kazne rekao da djecu trebamo upisati u školu. No, u tom je razdoblju bivši partner otišao u Njemačku s djecom - tvrdi te dodaje da djeca nakon kazne nisu bila upisana u školu u Hrvatskoj.

Prošle godine su, naime, raskinuli vezu te je njezin izvanbračni partner otišao u Njemačku. Rekao joj je da bi za djecu bilo najbolje da odu s njim.

- Kada se taj razgovor odvijao, mi smo živjeli kod njegove majke, a s obzirom na našu situaciju, ja sam praktički ostala na ulici jer nisam imala ni posao, ni kuću. Nažalost, dala sam mu pisanu suglasnost da se slažem s tim jer mi se to činilo najboljom opcijom. Imali smo i usmeni dogovor, ali ga, nažalost, nikad nismo stavili na papir, da će mi nakon što nađem posao i ponovno stanem na noge dati djecu - ističe.

S djecom je otišao u Njemačku, a tamo je, tvrdi, nakon nekog vremena uspio dobiti 1000 eura dječjeg doplatka te se nije htio vratiti u Hrvatsku.

- Bez djece sam bila od kraja desetog mjeseca pa sve do osmog ove godine - tvrdi.

U kolovozu je otišla po djecu u Njemačku. Kaže kako ih je njezin bivši partner trebao dovesti u Hrvatsku, ali mu se, kaže, nije dalo.

- Kad sam došla, on mi je dao njihove putovnice, posjela sam ih u automobil i dovezla u Hrvatsku - priča.

Mjesto stanovanja

Napominje kako je djecu nakon toga htjela upisati u školu u mjestu u kojem živi, ali nije mogla jer nema suglasnost bivšeg partnera.

- S odvjetnicom sam zatražila privremenu mjeru da se odredi s kim će djeca živjeti, no sud je donio odluku da neće donositi nikakvo rješenje dok se u ‘posebnom postupku’ ne utvrdi da se djeca neće vraćati u Njemačku - priča.

No, stvari su se počele komplicirati. Bivši partner prijavljuje ju za otmicu djece.

- On mi je predao djecu, a sada tvrdi da sam ih otela! No, kako me optužio za otmicu, sud nije mogao donijeti privremenu mjeru s kim će djeca živjeti. Djeca su kod mene i sada se čeka poseban postupak koji bi mogao potrajati i godinu dana - ističe. Znači li to da djeca cijelo to vrijeme neće ići u školu, pita se.

- Radi se o osnovnoj školi, a osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj je obavezno - upozorava na apsurdnost situacije u kojoj su se djeca našla.

Dodatni problem je, ističe, što je njezin bivši partner upisao djecu u školu u Njemačkoj gdje radi na pola radnog vremena kao domar. Kada je pitala djecu što su radili u toj školi, rekli su joj da su se samo igrali, a i svjedodžbe koje nam pokazuje nemaju ocjene, nego na njima samo piše da su djeca otvorena i zainteresirana te da znaju puno malih i velikih slova te napisati neke riječi.

Nije posve jasno ni koji bi razred djeca sad upisala: kako nam kažu, za dvoje starije djece trebala bi se provesti procjena reazine znanja te će se u skaldu s tim djeca i upisati. No, sasvim je izvjesno da će sva djeca biti upuisana u niže razrede.

- Kada sam pitala u Ministarstvu obrazovanja zašto moja djeca ne mogu tu upisati školu, rekli su mi da su upisana u školu u Njemačkoj. Kada sam zvala tu školu, rekli su da se djeci, ako se upišu u neku drugu školu, prekida upis u školi u kojoj su trenutačno. Još uvijek se vode kao da su upisani u Njemačkoj, a nitko mi ne zna dati informaciju kako riješiti taj problem - govori.

Povučeni zahtjevi

Priča kako njezin bivši partner želi da se djeca vrate k njemu.

- Dobila sam rješenje njemačkog suda, jer je i on tamo pokrenuo određene sudske postupke. Njegova odvjetnica u Njemačkoj je tražila da se netko ovlasti da mi se oduzmu djeca i da ih se preda njemu te da to netko može napraviti uz primjenu sile ili tražiti pomoć policije. Sud u Njemačkoj je te zahtjeve odbio te obrazložio da je to neprihvatljivo, a njegova odvjetnica je sve zahtjeve povukla - tvrdi.

Kaže i kako su je zvali iz Centra za socijalnu skrb u Njemačkoj kako bi provjerili jesu li djeca kod nje ili kod oca.

- Poslala sam im svu dokumentaciju da im potvrdim da su djeca kod mene, a gospođa s kojom sam razgovarala rekla je da će moj bivši partner onda prestati dobivati dječji doplatak - kaže.

TUMAČENJE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB: “Kad se roditelji ne sporazume, o tome žurno mora odlučiti sud”

Sudeći prema odgovorima nadležnih institucija, rješenje za ovu djecu nije na vidiku: majka djecu ne može upisati u školu bez suglasnosti drugog roditelja. Tu suglasnost može nadomjestiti sudska odluka, no sud u ovom slučaju ne donosi takvu odluku jer čeka ishod drugog postupka, koji se vodi zbog otmice djece.

Kako su nam objasnili u Centru za socijalnu skrb Zagreb, kad roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Ako, zbog konflikta, dogovor roditelja nije moguć, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

Zastupanje u vezi s bitnim pravima djeteta - a to je i izbor škole koju će djeca pohađati - valjano je, objašnjavaju u Centru, samo ako roditelj koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja.

Kada se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi s odlukama koje su bitne za dijete, sud će u izvanparničnom postupku, tumače u Centru, odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.

Postupci na sudu u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta su žurni, pa se tako prvo ročište mora održati u roku od 15 dana od dana pokretanja postupka. Odluka o postupcima o privremenim mjerama mora se donijet i otpremiti u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka.

Međutim, u zagrebačkom Centru za socijalnu skrb ne odgovaraju što učiniti kad se takva odluka u zadanim rokovima ne donese.

Druga strana: Otac djece prijeti medijima tužbom

Otac djece, kojeg smo u više navrata pokušali kontaktirati, javio se putem odvjetnice te poručio da je “izjava majke činjenično netočna” te zatražio da se ništa o tome ne iznosi u medijima jer, prema njegovu mišljenju, “iznošenje u javnosti činjenica o ovom slučaju, bilo točnih ili netočnih, nikako ne može biti u najboljem interesu maloljetne djece”. Iako je majka obila vrata mnogih institucija ne bi li upisala djecu u školu te se, ne postigavši cilj redovnim putem, odlučila i za posljednju opciju - izlazak u javnost, otac nije odgovorio kako ispravno ostvariti djetetovo pravo na školovanje već je zaprijetio tužbom ako se išta objavi.

“Ako se izjava majke ipak objavi, bit ćemo prisiljeni ustati tužbom”, poručila je njegova odvjetnica.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo