U četvrtak, na dan prosvjeda, bio sam u trgovini. Prišla mi je jedna gospođa, prepoznavši me, i rekla mi kako svih ovih godina nije bila potpuno svjesna problema s kojima živimo, a onda je shvatila da je njezino dijete rođeno upravo 2009. i da ono niti jedan dan svojega života nije udisalo čisti zrak u Slavonskom Brodu - priča nam Mladen Sudar, ekološki aktivist iz Slavonskog Broda, jedan od organizatora i inicijatora velikog prosvjeda “Nema predaje - Brođani za Brod”, što je u četvrtak na gradskom Korzu okupio više od 3000 ljudi koji su još jednom poslali poruku da im je dosta trovanja i zagađenog zraka s kojim žive punih osam godina.
Sportskim rječnikom rečeno, prošla su već dva olimpijska ciklusa u kojima se rješenje problema zagađenog zraka u Slavonskom Brodu i okolnim mjestima nije pomjerilo s mrtve točke. Promijenilo se otada tko zna koliko hrvatskih vlada, ali ni jedna nije našla za shodno ozbiljno se uhvatiti u koštac s velikim problemom koji životno ugrožava desetke tisuća ljudi. Brođani su jasni. Uzrok problema po njima leži 3,5 km južno od njihova grada. Na drugoj strani mosta preko rijeke Save. U Bosanskom Brodu, odnosno tamošnjoj Rafineriji nafte u vlasništvu ruske kompanije Zarubezhneft.
- U četvrtak je bilo punih osam godina otkako je Rafinerija otvorena. Već u travnju 2009. tadašnji aktivisti skupili su 17.800 potpisa na peticiju kojom se od Vlade tražilo da se nešto poduzme po pitanju emisije štetnih plinova koji su nam svakodnevno preko Save stizali u naš grad. Od tada smo imali nebrojene akcije, performanse, prosvjede... Pokušavali smo djelovati i institucionalno, u prosvjedima nikad nismo prešli granicu koja dijeli mirni prosvjed od građanskog neposluha, no sada nam je dogorjelo, što se kaže, do noktiju i tražimo hitna i konkretna rješenja - kaže Sudar, inače 46-godišnji inženjer strojarstva, aktivist Građanske inicijative “Za čisti zrak“ i predsjednik Udruge za razvoj ICT tehnologija koja okuplja oko 150 djece i uči ih programiranju. Zbog te djece, ali i svoje tri kćeri, ovaj Brođanin ne kani odstupiti.
Međunarodni sastanak
Rokovi su počeli teći u četvrtak navečer. Prvi zahtjev je da najkasnije u roku deset dana u Slavonskom Brodu bude održan hitan sastanak Vlade s predstavnicima Grada i Županije te civilnog sektora na kojem će se dogovoriti sljedeći koraci i rokovi. Od toga sve počinje. Nakon toga mora se održati međunarodni sastanak s predstavnicima Rafinerije, ali i vlasti BiH i Republike Srpske, pri čemu rezultat mora biti modernizacija i plinofikacija Rafinerije. Nadalje, Vlada mora imenovati čovjeka iz Ministarstva zaštite okoliša koji će biti zaposlen u Slavonskom Brodu i koji će brinuti o izvršavanju aktivnosti za smanjenje onečišćenja zraka, potom, Slavonski Brod treba proglasiti gradom od posebne državne skrbi, a dobit Janafa usmjeriti u zakladu koju ova tvrtka mora otvoriti za djecu oboljelu od malignih bolesti i bolesti respiratornog sustava te profit ostvaren distribucijom nafte u Rafineriju Brod preusmjeriti u zakladu. Sve to mora biti odrađeno zaključno s ožujkom 2017. godine. Ukoliko, pak, ne dođe do ispunjenja navedenih zahtjeva, od Vlade RH traži se da zatvori ventil na naftovodu kojim sirova nafta iz Hrvatske odlazi u Rafineriju Brod.
- Prije dva tjedna bili smo na razgovoru s ministrom Slavenom Dobrovićem i njegovom pomoćnicom Marijom Šćulac-Domac. Pokazali su empatiju i razumijevanje, svjesni su problema, ali konkretne odgovore nisu imali, pa smo prosvjedom odlučili sve to malo pogurati. Ovo je zadnji put da ovako prosvjedujemo, nakon ovoga više nema smisla, nego treba drugačije djelovati, pa ako treba i zatvoriti granični prijelaz - rekao je Sudar.
Kampanja koju su pokrenuli preko društvenih mreža bila je i više nego efektna i učinkovita. Postigli su sinergiju s građanima, a odoljeti zovu podrške nisu mogli ni mnogi poznati Hrvati. Lavinu je pokrenuo najpoznatiji Brođanin u svijetu, napadač Juventusa i hrvatske nogometne reprezentacije Mario Mandžukić, a onda su uslijedile i poruke podrške Zorana Vakule, Ivana Dečaka, Generala Wooa, Luke Nižetića... Vidjevši da je vrag odnio šalu, priključili su se i političari. Kako oni koji su danas na vlasti predvođeni premijerom Andrejem Plenkovićem, tako i oni koji su bili proteklih godina.
- Nama je drago što su oni prihvatili taj izazov i poslali nam povratnu informaciju da nas razumiju i da su spremni nešto napraviti. Načelnu podršku smo imali i do sada, ali ovaj put očekujemo konkretne poteze. Naši zahtjevi i rokovi su potpuno realni i izvedivi. Do sada je glavni problem bio što nitko nije sve koordinirao i nismo imali zadane korake i rokove. Ovaj put to imamo i pokušat ćemo prenijeti na Vladu, na sve ljude koji su iskazali empatiju. Sada očekujemo da to počnu rješavati - kaže Sudar.
Podršku su im dali i aktivisti iz BiH, konkretno Banja Luke i Tuzle, ali ne i Bosanskog Broda, jer tamo civilni aktivizam ovog tipa zapravo i ne postoji.
KAKO SE TRUJU GRAĐANI SLAVONSKOG BRODA
- Zrak je svake godine zagađen lebdećim česticama i sumporovodikom
- Izmjerene PM 10 su krupnije lebdeće čestice, a od 2012. mjere i PM 2,5, sitnije čestice koje ulaze duboko u pluća i bronhe i tamo i ostaju
- U 2016. bilježe se strahovito visoke koncentracije PM 2,5. Oko 300 puta mjerili su koncentraciju veću od 100 µg/m3
- Granična vrijednost koncentracije sumporvodika je 28 prekoračenja u jednoj godini, a Slavonski Brod ih ima više od 200
- Plinofikacija Rafinerije, koja bi za najmanje 50% smanjila onečišćenja u zraku, nikad se nije provela
- Zrak u Slavonskom Brodu je već niz godina 2. kategorije, dakle onečišćen za niz parametara poput lebdećih čestica i sumporovodika
- Povišene vrijednosti lebdećih čestica stvaraju stres i umanjuju kvalitetu života
- Svjetska zdravstvena organizacija istaknula je da povišene vrijednosti lebdećih čestica utječu na povećan kardiovaskularni i morbiditet i mortalitet
- U Slavonskom Brodu i županiji je dobno standardizirana stopa mortaliteta od ukupnog karcinoma, ishemične bolesti srca, karcinoma traheje bronha i pluća iznad prosjeka RH
- Brodska je županija iznad hrvatskog prosjeka i po incidenciji za ukupni rak, prema biltenu HZJZ-a i registra za rak u 2014. dobno standardizirane stope incidencije za ukupni rak kod muškaraca svrstavaju Slavonsko-brodsku županiju na prvo mjesto u Hrvatskoj
Brojni pokušaji
- Situaciju u Bosanskom Brodu najbolje opisuje izjava bivšeg načelnika tamošnje Općine iz 2009., koji je tada rekao: ‘Vama naša Rafinerija smrdi puno, a nama malo manje!’, pokazujući prstima šuškanje novcem. Oni su u situaciji da im je to najveća tvrtka i ovisni su o novcu koji se tamo zarađuje, pri čemu će prešutjeti činjenicu da je tamo katastrofalno stanje. Bosanski Brod je jedan od pet najzagađenijih gradova u BiH, a BiH jedna od četiri najzagađenije zemlje u svijetu kada je u pitanju zagađenje lebdećim česticama. Mi smo u kontaktu s udrugama iz Banje Luke i Tuzle, pa ćemo preko njih pokušati podignuti svijest građana Bosanskog Broda da je to što i oni i mi udišemo opasno za zdravlje njih i njihove djece, kao i nas i naše djece - istaknuo je Sudar.
Nije im cilj zatvaranje Rafinerije, već naprotiv, žele da se u nju investira na način da postigne svjetske standarde kada je u pitanju zaštita okoliša. - Neka oni rade, a da mi udišemo čisti zrak - poručio je Sudar.
Peter Tot-Đerđ jedan je od veterana brodske borbe za čišći zrak. Od prvoga je dana, još od 2009., aktivno uključen u sve akcije koje su se u tom smislu poduzimale, a danas je na čelu udruge Eko-integral.
- Nema što nismo pokušavali. Prosvjedi, sastanci, okrugli stolovi... Već godinama tražimo rješenje, analizirali smo i mogućnost tužbe. Nismo od toga odustali, ali nismo je ni podnijeli. Zapravo ni ne znamo koga bi trebali tužiti, jer po svemu ispada da bi to moglo ići na više adresa – Rafineriju, privoljeti našu Vladu da tuži BiH, pojedinačne tužbe, a mogli bi u konačnici Brođani tužiti i našu Vladu - kaže ovaj matematičar i informatičar koji je sve slobodno vrijeme posvetio borbi za brodski čišći zrak.
- Mi više ne možemo i ne želimo čekati. Navršeno je osam godina otkako je Rafinerija počela raditi, a 6. prosinca je novi kritičan datum, jer im tada ističe okolišna dozvola izdana 2012. Sigurno će dobiti novu ekološku dozvolu koja stoji pripremljena u ladici Ministarstva Republike Srpske - kaže Tot-Đerđ.
Prema mjerenjima kvalitete zraka u Slavonskom Brodu koja u ovom gradu traju od 2010., zrak je u ovom gradu svake godine zagađen na lebdeće čestice i sumporovodik.
- Jedno vrijeme mjerene su nam PM 10, to su krupnije lebdeće čestice, a od 2012. mjerimo i PM 2,5. To su sitnije koje ulaze duboko u pluća i bronhe i tamo i ostaju. One su trajno pohranjene u našim organizmima te time i trajna opasnost za ljude, naročito alergičarima i ljudi narušenog imuniteta. Granične vrijednosti su više puta prekoračene. Već smo zaboravili kada smo obilježili jubilarno 200. prekoračenje satne koncentracije sumporovodika. Granična vrijednost je 28 prekoračenja u jednoj godini, a mi smo mjerili i više od 200. Kažu da on nije opasan za zdravlje, no neki stručnjaci tvrde da dugoročno prekoračenje može biti opasno za zdravlje - istaknuo je Tot-Đerđ.
Veliki stres
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije već se godinama bavi pitanjima utjecaja onečišćenog zraka na zdravlje stanovnika.
- Zrak u Slavonskom Brodu je već niz godina 2. kategorije, dakle onečišćen za niz parametara poput lebdećih čestica i sumporovodika. Istraživanja koja su rađena proteklih godina svrstala su nas i u 2. kategoriju za vrijednost benzo a pirena. Svih ovih godina sumporovodik kontinuirano stvara probleme stanovnicima, posebno u blizini Rafinerije. Stvara stres i umanjuje kvalitetu života - kaže doc. dr. Ante Cvitković, ravnatelj županijskog ZZJZ-a. Brodska je županija iznad hrvatskog prosjeka i po incidenciji za ukupni rak.
Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara u potpunosti podržava sve aktivnosti svojih sugrađana i njihovu borbu, koju doživljava i svojom. Pritom, prvenstveno prst upire prema Markovu trgu i našim državnim institucijama.
- Još 2010. podnijeli smo kaznenu prijavu, a do danas nemamo nikakav odgovor od DORH-a. Radili smo akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka, poslali smo više od 300 dopisa raznim institucijama RH, BiH i EU, organizirali smo sastanak predsjednika Hrvatske i RS s vlasnicima Rafinerije. Ništa nije pomoglo. Na žalost, zagađivač je u drugoj državi i očekujemo od naše Vlade da energičnije krene u rješavanje problema. Do sada smo slušali smo obećanja - kaže Duspara, koji zagovara i radikalne poteze.
- Tvrtka koja opskrbljuje Rafineriju je u vlasništvu RH - i nije istina da se zagađenje ne može smanjiti. Smanjite im dotok nafte i problem se riješi, jer po Ustavu svi imamo pravo na zdrav život osim, čini se, građana Slavonskog Broda. Na žalost, pokušavamo tumačiti da profit nije ispred zdravlja građana, ali ispada da nije tako - smatra Duspara.