OGLASILI SE MAĐARI

MOL o arbitraži: ‘Osim u Hrvatskoj, svi drugi su zaključili da nije bilo koruptivnih radnji. Hernadi je nevin‘

MOL je u arbitraži tražio odštetu veću od 1,1 milijardu dolara, no na kraju mu je presuđeno 184 milijuna dolara

Zsolt Hernadi

 Attila Kisbenedek/Afp

U srijedu navečer mađarska kompanija MOL oglasila se priopćenjem u kojem donose svoju interpretaciju arbitražne odluke kojom je na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) Hrvatska izgubila spor protiv MOL-a.

Odluku kojom je Hrvatskoj MOL-u presuđeno 184 milijuna dolara u odnosu na 1,1 milijardu dolara koliko su Mađari tražili, iz mađarske kompanije tumače tako da je ICSID potpuno stao na njihovu stranu. Konkretno, iz MOL-a kažu da se jednoglasno odlučilo kako su "tvrdnje o korupciji koje iznijela Hrvatska potpuno neosnovane i da je izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernadi nevin". Priopćenje ispod prenosimo u cijelosti.

- Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), arbitražni sud Svjetske banke sa sjedištem u Washingtonu, objavio je svoju odluku u postupku zaštite ulaganja između stranaka Republike Hrvatske i MOL Plc. Time je arbitražni predmet koji je započeo 2013. konačno završen.

U presudi se nedvosmisleno navodi da Hrvatska nije uspjela dokazati bilo koju od svojih tvrdnji o korupciji u Hrvatskoj u vezi s energetskom kompanijom INA, d.d. Tročlani tribunal jednoglasno je odlučilo da su tvrdnje o korupciji koje je Hrvatska iznijela nakon MOL-ovog stjecanja dionica u društvu INA, d.d. potpuno neosnovane. Presuda arbitražnog suda sa sjedištem u Washingtonu znači da je predsjednik i izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernádi nevin.

Tijekom postupka je provedena puna kriminalistička istraga svih dokaza izvedenih tijekom 9 godina suđenja. Saslušani su deseci svjedoka i predočeni deseci tisuća stranica sudskog spisa, uključujući i pravomoćnu presudu Vrhovnog suda Hrvatske kojom je predsjednik i izvršni direktor MOL-a osuđen na dvije godine zatvora. ICSID je svoju odluku donio na temelju svih navedenih svjedočanstava i dokumenata.

Arbitražni sud s sjedištem u Washingtonu je posebnu pažnju posvetio iskazima krunskog svjedoka Roberta Ježića. Identično ocjeni tribunala iz 2016. godine, osnovanog sukladno pravilima Komisije Ujedinjenih Naroda o Međunarodnom Trgovačkom Pravu (UNCITRAL), i arbitražni sud sa sjedištem u Washingtonu je narativ predstavljen od strane krunskog svjedoka Republike Hrvatske ocijenio neuvjerljivim i kontroverznim. Također je izrazio duboku sumnju u pouzdanost i vjerodostojnost ovog svjedoka tijekom arbitraže kao i tijekom kaznenog procesa u Zagrebu.

Ova odluka označava kraj dugotrajnog međunarodnog pravnog spora. Osim u Hrvatskoj, svi sudovi i tužiteljstva došli su do istog zaključka, a taj zaključak je da nije bilo koruptivnih radnji.

U prosincu 2016. UNCITRAL je presudio u korist MOL-a. Prema toj odluci, Hrvatska nije uspjela optužbe za korupciju potkrijepiti dokazima, dok je za krunskog svjedoka utvrđeno da je potpuno nevjerodostojan.

Ustavni sud Hrvatske utvrdio je teške povrede temeljnih prava tijekom vođenja sudskih postupaka u Hrvatskoj.

Kao posljedica utvrđivanja činjenice o nepostojanju koruptivnih radnji, ICSID je presudio i o odštetnim zahtjevima MOL-a. Odlukom ICSID-a utvrđeno je da Vlada RH nije preuzela plinsko poslovanje (Prirodni plin) društva INA, d.d. unatoč ugovornoj obvezi da to učini, čime je društvu INA, d.d., a time neizravno i MOL-u nanesena šteta od 167,84 milijuna dolara. Prema odluci, Hrvatska je nanijela dodatnu štetu MOL-u prisiljavanjem na prodaju uskladištenog plina društva Prirodni plin, za što je MOL-u dodijeljeno 16,1 milijun dolara. Odlukom je utvrđeno da Hrvatska MOL-u mora platiti kamate i nadoknaditi kompaniji značajan dio troškova arbitraže. Ukupna odšteta dodijeljena MOL-u iznosi 235,8 milijuna dolara.

ICSID se temelji na međunarodnom pravu i njegove su odluke obvezujuće. Stoga sve države potpisnice konvencije – pa tako i Hrvatska – moraju poštivati odluke ICSID-a i ugraditi ih u nacionalno zakonodavstvo.

MOL poštuje odluku ICSID-a i očekuje da Vlada Republike Hrvatske učini isto na osnovi svoje predanosti izvršavanju odluka ICSID-a temeljem prihvaćanja ICSID konvencije, poručili su iz MOL-a.

Podsjetimo, riječ je o postupku koji je pokrenuo MOL koncem 2013, godine i to zbog nepoštivanja obaveze o izdvajanju plinskog biznisa. Naime, MOL je tužio Vladu zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Taj ugovor bio je sklopljen u vrijeme kada je premijer bio Ivo Sanader, a po njemu se država obvezala otkupiti podzemno skladište plina Okoli.

Vlada je otkupila skladište, ali nije preuzela trgovinu plinom što je također bila njezina obveza prema ugovoru. Nakon Sanaderova odlaska iz Vlade nova premijerka Jadranka Kosor je krajem 2010. godine potpuno odustala od preuzimanja plinskog biznisa. Shvatilo se da je taj posao vrlo štetan za Hrvatsku jer se obvezala kupovati domaći plin od Ine po formuli koja se koristi za uvozni plin što bi stvorilo velike gubitke.

Hrvatska Vlada odluku ICSID-a protumačila je ističući da je odlučujući o biti zahtjeva MOL-a, Arbitražni sud velikim dijelom odlučio u hrvatsku korist. Kako kažu iz Vlade, ICSID je odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete i prihvatio tek njihov manji dio koji iznosi oko 184 milijuna dolara od ukupnih zahtjeva, koji su dosezali više od 1,1 milijardu dolara.

Nadalje, Vlada RH smatra da je pitanje kaznene odgovornosti bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija pitanje o kojem je konačno i pravomoćno odlučeno presudama isključivo nadležnih hrvatskih sudova pred kojima su stranke imale priliku iznijeti sve relevantne dokaze, što je uključivalo i saslušanje svih relevantnih svjedoka.

- Slijedom presuda hrvatskih sudova Vlada je 2014. godine pokrenula odgovarajući postupak pred drugim međunarodnim pravosudnim tijelom (tzv. „UNCITRAL-ova arbitraža“), koji je koncem 2016. godine završio nepovoljno za Hrvatsku. Ova Vlada je početkom 2022. godine pokrenula postupak za reviziju UNCITRAL-ovog pravorijeka pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, a na temelju pravomoćnih presuda donesenih u ponovljenom kaznenom postupku, kazali su iz Vlade RH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. listopad 2024 16:18