Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar dao je do znanja da mu rasplamsavanje priče o načinu uvođenja građanskoga odgoja u škole u ovom trenutku ne odgovara.
Otvaranje te teme, koju nipošto ne smatra najbitnijim prolemom školstva, po njemu zasjenjuje nešto puno, puno bitnije: korjenite promjene koncepta obrazovanja. “Promjene će se događati u skladu sa Strategijom obrazovanja, a pokrenut ćemo ih već sljedećeg tjedna”, otkriva Mornar za Jutarnji list. Unatoč tomu što je kraj školske godine, povjerenstva sastavljena od predstavnika nastavnika, sindikata, MZOS i sveučilišta krenut će, kaže ministar, punom parom u izradu novih kurikuluma.
Radit će se dakle intenzivno i tijekom ljeta, što znači da će za odabranu skupnu ovi školski praznici biti radni.
“Kurikulumi će biti orijentirani ishodima učenja, za novu školu u koju će djeca ići s veseljem. U povjerenstvima će glavnu riječ voditi nastavnici osnovnih i srednjih škola, jer mislim da najbolje poznaju mogućnosti djece”, objašnjava Mornar.
Za razliku od dijela svojih prethodnika koji su voljeli u povjerenstvima davati glavnu riječ sveučilišnim profesorima, Mornar će pokušati upravo nastavnicima, praktičarima, predati u ruke najveći dio posla. Pritom će se birati najbolji nastavnici, što u našem sustavu podrazumijeva one koji su napredovali do statusa mentora ili savjetnika.
Međutim, u priči oko nužne potrebe za hitnom inventurom kurikuluma i smanjenjem količine nepotrbnog gradiva u svim predmetima ostao je zaboravljen dvogodišnji trud bivšeg Vijeća za nacionalni kurikulum. Predsjednik tog vijeća bio je bivši ministar znanosti i predsjednik Hrvatskog matematičkog društva Hrvoje Kraljević s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Skupina predmetnih praktičara i teoretičara intenzivno je još prije pet godina radila na pripremi novih kurikuluma, s istim ciljem koji naglašava sadašnji ministar - rasterećenjem gradiva.
Dokument nazivan Nacionalni okvirni kurikulum rađen za mandata ministra Radovana Fuchsa davno je završen, no stoji u ladici. Bivši ministar Željko Jovanović tu ladicu očito nije otvarao, a vidjet će se hoće li u nju zaviriti novi ministar.
Njihov prijedlog je u svakome slučaju zanimljiv. Bivše je Vijeće za kurikulum podijelilo, naime, školsko gradivo na sedam područja, pri čemu se koristilo zapadnjačkim modelom spojednog sadržaja za istorodne predmete poput biologije, kemije i fizike. Kurikulumi su tako podijeljeni na društveno-humanističko područje, jezično-komunikacijsko, matematičko, prirodoslovno, tehničko i informatičko, tjelesno i zdravstveno te umjetničko. Ideja o takvoj podjeli i spajanju određenih predmeta u jedan Mornaru nije strana. Dapače, često je naglašavao kako broj predmeta u školi treba prepoloviti.
“Ne tvrdim da je kurikulum za svih sedam područja odlično napisan, no moguće ga je korigirati i poboljšati. Ne vidim potrebe da se odustaje od tog dokumenta”, kaže predsjednik bivšega vijeća Hrvoje Kraljević.
I ostali članovi Vijeća s kojima smo razgovarali slažu se da bi bilo šteta da propadne trud, ali i u to uloženi novac.