Nakon što su saborski zastupnici 8. travnja većinom glasova odlučili da se obje Mostove referendumske inicijative - "Dosta je stožerokracije" i "Odlučujmo zajedno", odnosno oba referendumska pitanja upute na ocjenu ustavnosti, Ustavni sud je u roku od 30 dana trebao donijeti svoju konačnu odluku o (ne)održavanju referenduma.
U međuvremenu je Ustavni sud od Sabora zatražio dodatnu dokumentaciju, pa je rok za donošenje odluke pomaknut na 18. svibnja. "Ustavni sud će odluku o ustavnosti referendumskih pitanja donijeti u propisanom roku od 30 dana, koji sukladno praksi teče od dana kad mu je Sabor dostavio dopunsku dokumentaciju, dakle najkasnije do 18. svibnja", objasnio je prošlog tjedna predsjednik suda Miroslav Šeparović.
U Mostu su nezadovoljni tim, kako kažu, "smiješnim" manevrom Ustavnog suda.
- Probijanje zakonskog roka u kojem se Ustavni sud mora očitovati pokazuje samo da su naša referendumska pitanja ustavno neoboriva. Očito je da se Ustavni sud našao pod pritiskom vladajućih i da su suci u "klinču" između poštivanja Ustava i želje da se dodvore onima koji su ih izabrali u Ustavni sud. A ovaj smiješni argument da su tražili nekakvu dodatnu dokumentaciju pokazuje kolika je dubina te njihove ovisnosti o vladajućima. Ja sam pitao predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića kakva je to dodatna dokumentacija dostavljena sudu. Rekao mi je da se radi o zapisnicima, o fonogramima rasprave na saborskim odborima. Što je smiješno. Valjda bi o ustavnosti ili neustavnosti naših referendumskih pitanja trebalo odlučivati na temelju naših pitanja i našeg obrazloženja, a ne na temelju toga što su na odboru o tome rekli Milorad Pupovac (SDSS) i Branko Bačić (šef Kluba zastupnika HDZ-a). Zapravo bi Miroslav Šeparović trebao odgovoriti na pitanje da li na odluku Ustavnog suda utječu Bačić, Pupovac i vladajuća većina ili (ne)ustavnost samih referendumskih pitanja? - kaže saborski zastupnik i potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja.
Prvim referendumskim pitanjem Most, ukratko, traži ukidanje Stožera te obavezu Vlade da ukine covid-potvrde. A drugo pitanje odnosi se na izmjenu članka 17. Ustava u koji bi se dodala i epidemija, odnosno pandemija kao događaj u kojem se Ustavom zajamčena prava i slobode mogu ograničiti samo dvotrećinskom većinom u Saboru.
Grmoja: Život je vrijedan življenja
Grmoja je, upitan o slučaju Mirele Čavajde, rekao da se radi o užasno traumatičnoj situaciji za tu ženu i njezinu obitelj kao i za samo dijete. Navodeći kako traume te obitelji ne žele koristiti za dobivanje političkih bodova, smatra da kakav god zakon o pobačaju se donese postojat će etičke dvojbe o tome jesu li određeni životi vrijedni življenja.
Grmoja je poručio i da je njegov stav - život je uvijek vrijedan življenja i "mi nismo ti koji o tome trebaju donositi odluku."
Dodao je i da će Most svoj stav o SDP-ovu prijedlogu Zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće iznijeti u četvrtak tijekom rasprave, a ostalo prepuštaju liječnicima.
Troskot: Hrvatska nikada neće bit mađarska zemlja
Zvonimir Troskot je, upitan za izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana kako bi i Mađarska imala luku da joj nije oduzeto more, podsjetio da je Most već i ranije upozoravao da je ova vlada s premijerom Andrejom Plenkovićem i bivšim ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem intenzivno radila na "mađarizaciji" energetskog i financijskog sektora.
Smatra i da je Plenković provoditelj ekonomske strategije Rusije na ovim područjima upitavši se kako to da nemamo ekonomske sankcije nad ruskim nekretninama i kapitalu na Malom Lošinju kao i embargo na ruski plin.
Troskot drži kako se sve to događa jer Plenković i Ćorić zadovoljavaju interese "kraljeva plina i električne energije iz termoelektrana koje se pale na lignit iz BiH i Srbije te kraljeva obnovljivih energija koji se vežu uz Maju Pokrovac ".
Vezano uz Orbanovu izjavu da je Mađarskoj oduzeto more, Troskot je na mađarskom jeziku poručio - Hrvatska nikada neće bit mađarska zemlja. Drži kako nije slučajno da se središta određenih banaka otvaraju u Zadru, da se državljanstva hrvatskih građana kupuju za nekoliko stotina eura, da je kupljena Ina i energetski uvjetuju iskopine plina na granici Hrvatske i Mađarske te se uvjetuje Petrokemiji proizvodnja kako to odgovara Mađarskoj.
Također, smatra i kako nije slučajno da smo izgradili nekoliko dalekovoda i plinovoda prema Mađarskoj i tako postali itekako ovisni o toj zemlji.