ZAGREB - Velika i bombastična akcija hrvatske Vlade, HNB-a, HBOR-a i poslovnih banaka za spas gospodarstva vidjet će se u gospodarskim rezultatima tek 2011.! Naime, prvi krediti prema modelu A ili B mogli bi biti dodijeljeni za tri mjeseca, a novcu uvijek treba nekoliko mjeseci da pokaže rezultate. U svakom slučaju, državni krediti ove godine neće puno utjecati na rast BDP-a niti zaposlenosti.
Prema Pravilniku za provođenje aukcija, o kojemu su još jučer raspravljali bankari i HBOR, HBOR šalje bankama poziv na aukciju za kredite najmanje pet dana prije aukcije. U roku od osam dana nakon aukcije HBOR će sve banke koje su poslale svoje ponude obavijestiti o rezultatima, a u roku od 15 dana će s bankama potpisati okvirni ugovor. Potom će banke u roku od 60 dana dostaviti HBOR-u popis kredita, HBOR će tada imati 15 dana da obavjesti banku prihvaća li kredite ili ne. Banka potom ima rok od 15 dana da s poduzećima potpiše ugovore o kreditima. Dakle, ako se proces ne ubrza, a iskustvo govori da u Hrvatskoj ništa ne ide brže ako može sporije, za prvi će kredit ugovor biti potpisan tri mjeseca nakon prve aukcije. Bude li ona održana za tjedan dana, kako priželjkuje premijerka Jadranka Kosor, prvi ugovor o kreditu bit će potpisan sredinom svibnja, a novac će valjda biti isplaćen do kraja svibnja.
Vrijeme sunca i mora
Ako je riječ o kreditu iz modela A, popularno nazvanom krediti za likvidnost jer se daju za obrtna sredstva, dobitnik toga kredita svojim će vjerovnicima novac početi prosljeđivati u lipnju, pa će se pravo poboljšanje u njihovim bilancama vidjeti tek u trećem kvartalu. Kod modela B, kredita za investicije, vrijeme od dobivanja novca do prvih rezultata još je znatno duže. Ne zaboravimo da su srpanj i kolovoz poslovno 'mrtvi' mjeseci, u kojima se ne započinju i ne ugovaraju nikakvi veliki poslovi. Unatoč krizi, to je u Hrvatskoj oduvijek vrijeme odmora, sunca i mora.
Prednost na aukcijama
A bez obzira na model, trebat će mjeseci dok kredit počne utjecati na gospodarski rast, a potom još mjeseci dok ne podigne zaposlenost. Stoga 2010. nezaposlenima ne donosi dobre vijesti, čak i u slučaju da krediti za spas počnu iz poslovnih banaka teći prema poduzećima već ovoga proljeća.
Prema trenutnim pravilima, kod kredita za likvidnost banke će osigurati 70 posto, a HBOR 30 posto novca. Banke će se na aukciji natjecati za dodjelu kvote kredita, ali samo ako su sudjelovale u sindiciranom kreditu HBOR-u za provedbu modela A. Dakle, banke će dati HBOR-u novac da bi HBOR potom iz toga novca dao 30 posto iznosa kredita klijentima tih istih banaka. Na aukcijama će prednost imati one banke koje ponude nižu kamatu za korisnika kredita.
Ako se natječu za model B, dakle za kredite uz jamstvo države, namijenjene investicijama, kriterij će biti postotak rizika koji je banka spremna preuzeti, a prednost će dobiti one banke koje su spremne preuzeti veći rizik. HBOR i Ministarstvo financija mogu odrediti i dodatne krediterije, poput visine kamata, pa će prednost imati oni koji ponude nižu kamatu za kredit. Nakon aukcije, banke će morati dostaviti popis kredita kojima će iskoristiti najmanje 70 posto dodijeljene kvote kredita ili jamstava, inače neće moći sudjelovati na sljedećoj aukciji za kvote koje nisu iskoristile.
Bankari se bune
Bankari i analitičari su skeptični. Bankari se bune da im Ministarstvo financija sve određuje, dok oni moraju 'samo' dati novac, ali ovoga puta prema uvjetima države, a ne njihovima. Analitičari ne očekuju preveliku navalu, posebno ne na kredite za investicije koje jedine mogu potaknuti gospodarski rast. Skeptici, pak, ponavljaju da će od kredita iz modela A profitirati proračun jer će se moći iskoristiti za plaćanje poreznih dugova, a od kredita iz modela B će najviše koristi imati banke jer će rizične plasmane prebaciti u manje rizične, dajući kredite poduzećima koja im već duguju, no ovoga puta uz prebacivanje dijela rizika na državu.
Analize PBZ-a: Nezaposlenost do 17 posto!
Analitičari PBZ-a u svojim su jučerašnjim tjednim analizama upozorili da zaposlenost nastavlja ubrzano padati, pa je tako u prosincu pala za jedan posto. Lani je 49 tisuća ljudi ostalo bez posla, što je pad broja zaposlenih od 3,2 posto. Istodobno, nezaposlenost je porasla na 14,9 posto, analitičari očekuju da će ove godine nezaposlenost premašiti rekord od 15,1 posto iz 2007. Bit će 16, a početkom 2011. možda dosegne i 17 posto, kažu u PBZ-u. - Ako i pretpostavimo da će mjere doprinijeti oporavku, pozitivan zaokret može se očekivati tek u trećem ili četvrtom kvartalu - piše u analizama.