NADZOR

MUP KUPUJE NAPREDNI SOFTVER ZA PREPOZNAVANJE KONTURA LICA Nova će tehnologija pomoći policiji, ali i ugroziti privatnost

Zagreb, 030319.
Gradski stadion Zapresic.
Nogometna utakmica seniora 1.HNL 23.kola izmedju NK Inter Zapresic i HNK Hajduk.
Na fotografiji: Torcida.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / CROPIX; iStock

Ministarstvo unutarnjih poslova u tajnosti nabavlja sustav za prepoznavanje lica vrijedan 2,8 milijuna kuna bez PDV-a. O kakvom je sustavu riječ, u MUP-u odbijaju kazati.

Na naš upit odgovaraju da je “Ministarstvo unutarnjih poslova u listopadu prošle godine pokrenulo postupak nabave koji je, iz razumljivih (operativnih) razloga, klasificiran oznakom tajnosti Ograničeno, stoga nismo u mogućnosti dati odgovor na sva Vaša pitanja”. Iako se u javnosti nagađalo da je riječ o novim sofisticiranim kamerama, Jutarnji list neslužbeno saznaje da MUP kupuje softver za prepoznavanje lica.

Tehnička oprema

Ovo je prvi put da MUP nabavlja tehničku opremu koja se temelji na biometrijskoj softverskoj aplikaciji koja može identificirati osobu usporedbom i analizom uzoraka na temelju kontura lica. Pri analizi kontura lica za identifikaciju su najvažnije oči, obrve, vrh nosa i usne. Stručnjaci naglašavaju kako se identitet osobe može odrediti već na osnovi jednog ili dva dijela lica kao što su usne ili oči i vrh nosa.

U praksi to znači da će policajci na terenu mobitelom ili tabletom na nekoj utakmici fotografirati grupu ljudi i poslati sliku u centar, a onda će softver pretražujući baze sumnjivih osoba utvrditi jesu li na toj utakmici, primjerice, osobe kojima je zabranjen dolazak ili su zatečeni neki drugi sumnjivci. Također će se u računalo moći ubaciti videosnimke izuzete s lokacije gdje je bila neka pljačka ili pucnjava. Softver će uspoređivati osobe sa snimke sa svojom bazom i utvrditi je li na njoj “osoba od ranije poznata policiji”. Osim toga, moći će se utvrđivati da li se ista osoba u kratkom vremenu pojavila na više lokacija. To, primjerice, može pomoći pri utvrđivanju je li neka osoba praćena ili je netko izviđao mjesto buduće pljačke i slično.

Iako proizvođači ove opreme tvrde kako je uspješnost pronalaženja neke osobe veća od 90 posto, u stvarnosti uspjeh identifikacije ovisi od kutu pod kojim kamere snimaju, ima li osoba kapu, kakva je kvaliteta snimke i slično. Prema neslužbenim informacijama policija sada osobe s fotografija i videosnimki s bazama podataka uspoređuje ručno, odnosno njeni djelatnici troše sate i sate pregledavajući videosnimke i uspoređujući osobe s njih sa svojim bazama podataka. Novi softver taj će posao iznimno ubrzati. Prema dostupnim informacijama, u bazi podataka neće biti podaci svih osoba koje, primjerice, imaju hrvatsku osobnu iskaznicu ili putovnicu, već će softver biti povezan s Interpolom i drugim bazama podataka osoba koje imaju dosje.

Metapodaci

Kako neslužbeno doznajemo, ovaj softverski sustav neće imati mogućnost pretraživanja osoba po boji odjeće ili boji automobila. No, može se nadograditi i za te mogućnosti.

Policija i civilna obavještajna služba SOA imaju pristup videonadzoru javnih površina u cijeloj Hrvatskoj. Istu mogućnost ima i Vojna sigurnosno-obavještajna agencija na području Zagreba. To znači da u gradu Zagrebu MUP, SOA i VSOA mogu koristiti zagrebački “Big Brother”, koji čini ukupno 468 fiksnih i pokretnih mrežnih kamera, oprema za pohranu slikovnih i videozapisa te video analitički metapodaci i zapisi pohranjeni na toj opremi. Prema sporazumu Grada Zagreba u VSOA-e, ovlaštenim agentima omogućen je pristup slici uživo, pretraživanju snimki, izuzimanju snimki i ostalim potrebnim podacima.

Prema dostupnim informacijama, u ovom trenutku u Hrvatskoj sigurnosne službe nemaju softversku aplikaciju koja se povezuje s kamerama na javnim površinama i u realnom vremenu, uživo traži po ulicama, aerodromima, kolodvorima i ostalim javnim prostorima sumnjive osobe iz baze podataka. Takav sustav imaju mnogo razvijenije države, a njegova zastrašujuća primjena može se vidjeti u odličnoj britanskoj seriji “The Capture”.

Da bi se tehnologija sustava prepoznavanja lica u Hrvatskoj uopće mogla primjenjivati, Hrvatski sabor je krajem prošle godine u jeku predizborne predsjedničke kampanje donio Zakon o obradi biometrijskih podataka. U njemu se navodi kako je “prikaz lica digitalni prikaz lica čija su rezolucija i kvaliteta dostatni za automatizirano biometrijsko traženje podudarnosti i spada u biometrijski podatak”. Prema ovom zakonu biometrijske podatke mogu prikupljati, obrađivati i ustrojavati zbirku podataka ministarstva unutarnjih poslova, vanjskih poslova, pravosuđa te Vojna policija.

U zakonu se navodi da se biometrijski podaci prikupljaju u skladu s posebnim propisima, ali se ne navodi o kojim je propisima riječ. Biometrijski podaci se, prema zakonu, mogu obrađivati u strogo određenim situacijama. Među ostalim kod izdavanja osobnih identifikacijskih isprava i tijekom kriminalističkih istraživanja. Također se mogu obrađivati podaci uzeti od zatvorenika i osuđenika, počinitelja kaznenih djela za kojima se traga, od državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje traže azil ili su podnijele zahtjev za izdavanje vize itd.

Velika opasnost  

Prilikom obrade biometrijskih podataka, pogotovo kod primjene sustava prepoznavanja lica, postoji velika opasnost od udara na privatnost osoba. Primjerice, hoće li se i kada prikupljeni podaci osoba koje se nisu pokazale sumnjivim uništavati, tko ima pravo pregledavati i obrađivati prikupljene podatke i slično. U zakonu se tek šturo navodi da nadzor nad obradom biometrijskih podataka obavlja nadzorno tijelo. U Hrvatskoj je to Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo