Nakon današnje konferencije nevladinih udruga Are You Syrious, Centra za mirovne studije i No Name Kitchen o postupanju hrvatske policije, očitovalo se Ministarstvo unutarnjih poslova.
"Hrvatska policija provodi zaštitu državne granice, ujedno i vanjske granice Europske unije, primjenjujući sve nacionalne i europske pozitivne pravne propise. Prioritetna politika Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije ostaju zakonite i održive migracije kao što smo više puta naglasili", navodi se u priopćenju MUP-a.
"Dosljednom provedbom članka 13. stavka 2. Zakonika o schengenskim granicama, hrvatska policija sprječava i odvraća migrante od nezakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku, koristeći pritom sve raspoložive ljudske i tehničke resurse, istovremeno uvažavajući ljudska prava migranata. Prilikom svakog zatjecanja nezakonitog migranta u državi, neovisno o fizičkoj udaljenosti od granice, prikuplja se što je moguće više informacija i utvrđuju okolnosti nezakonitog ulaska. Policija je dužna utvrditi mjesto nezakonitog ulaska, pokazivanjem mjesta ilegalnog prelaska državne granice, kao i sve ostale okolnosti ilegalnog prelaska državne granice.
Policijske postaje na granici, na čijem području su migranti nezakonito ušli, nadležne su za provođenje postupka prema migrantima na temelju zakona. Njihova mjesna nadležnost nije propisana Zakonom o strancima, nego jasno proizlazi iz Zakona o općem upravnom postupku iz 2011. godine (članak 16. stavak 3.), o čemu govori uputa Ravnateljstva policije od 15.2.2017. Nakon utvrđivanja okolnosti nezakonitog ulaska, migrantima se izdaje rješenje o dragovoljnom povratku i oni su obvezni samostalno napustiti Europski gospodarski prostor.
Hrvatska policija prema nezakonitim migrantima postupa, kontinuirano, sukladno Zakonu o strancima te odgovarajućim podzakonskim propisima. U odnosu na to 15. veljače 2017. izdan je dopis Ravnateljstva policije policijskim upravama kojim se ne utvrđuju nikakva nova pravila postupanja, nego samo daju pojašnjenja u vezi tumačenja važećih propisa o mjesnoj nadležnosti za provedbu upravnih postupaka, kako bi se ujednačila postupanja policijskih uprava te kako bi se policijskim službenicima olakšalo postupanje u praksi. Usmena uputa od 25. studenog 2016. godine ne postoji u pisanom obliku. Navedeni dopis Ravnateljstva policije od 15. veljače 2017. kao i preostale informacije dostupne su Pučkoj pravobraniteljici.
Policijski službenici poštuju dostojanstvo, ugled i čast svake osobe kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka, međutim obaveza upoznavanja migranata s mogućnošću traženja međunarodne zaštite nije propisana ni nacionalnim niti međunarodnim pravom. Policijski službenici su dužni migrantima omogućiti izjašnjavanje u postupku i među njima prepoznati one kojima je potrebna međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj te službeno zaprimiti namjeru od onih koji žele podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu.
Drugi, ali ne i manje važan aspekt politike MUP-a prema migracijskim kretanjima je održivost u pogledu integracije, društvene prilagodbe i doprinosa tražitelja međunarodne zaštite te sigurnosti građana Republike Hrvatske.
Naglašavamo kako je od početka 2016. do 12. veljače 2018. u Republici Hrvatskoj registrirano 4.253 tražitelja međunarodne zaštite što je znatno povećanje u odnosu na prijašnje godine. Osim toga, u 2017. godini odobrena je međunarodna zaštita za 213 osoba, što je nešto više od prosječnog postotka odobrenih međunarodnih zaštita u Europskoj uniji, a najviše odobrenih međunarodnih zaštita do sada u Republici Hrvatskoj.
Dodatno smatramo važnim naglasiti kako je Republika Hrvatska za nezakonite migrante uglavnom tranzitna zemlja. Većina migranata ne želi izraziti namjeru za međunarodnu zaštitu dok ne stigne u zemlju krajnjeg odredišta. Najviše migranata odustane od izražavanja namjere za međunarodnom zaštitom kada otisci prstiju trebaju biti uneseni u EURODAC, jer im je poznato da je u tom slučaju Republika Hrvatska odgovorna za razmatranje zahtjeva. Traženjem međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj ona za migrante postaje zemlja odredišta što znači da će svaki tražitelj odmah iz druge države članice EU po skraćenom postupku biti vraćen u Republiku Hrvatsku dok Republika Hrvatska ne završi postupak ili dok ga ne vrati u zemlju podrijetla.
Od ukupnog broja tražitelja međunarodne zaštite tijekom 2017. godine, 77% postupaka po zahtjevima za međunarodnu zaštitu obustavljeno je jer su tražitelji napustili Republiku Hrvatsku prije okončanja postupka, što samo potvrđuje činjenicu da se radi o ekonomskim migrantima i zlouporabi instituta azila u Republici Hrvatskoj.
U obzir treba uzeti i migrante koje će Hrvatska prihvatiti u okviru sustava premještanja i preseljenja radi ostvarivanja međunarodne zaštite. Republika Hrvatska se 2015. godine obvezala prihvatiti 1583 migranata, 1433 koje treba premjestiti iz Italije i Grčke, te 150 koje treba preseliti iz Turske. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 5. listopada 2017. godine Republika Hrvatska se obvezala u 2018. godini preseliti dodatnih 100 sirijskih izbjeglica iz Turske.
Iz svega navedenog razvidno je ne samo da je migrantima u Hrvatskoj omogućen pristup sustavu međunarodne zaštite, već da se u 2017. taj broj , u odnosu na prethodne četiri godine, učetverostručio, odnosno da je riječ o najvećem broju u povijesti Republike Hrvatske. Međutim, još jednom ističemo da se Hrvatska zalaže za zakonite, održive i kontrolirane migracije , što je u najboljem interesu i sigurnosti hrvatskih građana, kao i sadašnjih i budućih tražitelja međunarodne zaštite. Upravo zbog toga navode nevladinih udruga Are You Syrious, Centra za mirovne studije i No Name Kitchen o “nezakonitim postupcima, sporadičnom nasilju hrvatske policije prema izbjeglicama” i “uskraćivanju pristupa međunarodnoj zaštiti” držimo neutemeljenima", stoji u priopćenju MUP-a.