StoryEditor
LAŽNE VIJESTI O VIRUSU

MUP TVRDI DA JE ŠIRENJE FAKE NEWSA KAZNENO DJELO, UGLEDNA ODVJETNICA SE NE SLAŽE 'U našem zakonodavstvu to je tek prekršaj'

 
Davor Božinović
 Srđan Vrančić / CROPIX

Širenje lažnih vijesti (fake news) o koronavirusu i dizanje panike u medijima i na društvenim mrežama može dodatno otežati situaciju. Svjestan je toga, čini se, i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je gostujući u programu N1 televizije kazao: “Ima neodgovornih ljudi, koji ovu situaciju koriste da proizvode paniku. Neće im uspjeti. To je kazneno djelo. Naložio sam policiji da se takvim stvarima posebno pozabave još otprije.”

Na Facebooku i drugim društvenim mrežama oko korone se može naići i na prave teorije zavjere poput one da je virus uzgojen u laboratoriju i namjerno pušten da izazove masovnu zarazu do paničnih objava da je broj zaraženih višestruko veći ili da će gradovi u Hrvatskoj uskoro biti zatvoreni i da će zavladati nestašica...

Niske kazne

Policija će i sama reagirati na širenje takvih vijesti kad ih uoči na društvenim mrežama ili na dojavu građana koji se mogu obratiti ili policiji ili Kriznom stožeru, kazala nam je glasnogovornica MUP-a Marina Mandić. “Građani, međutim, u prvom redu moraju sami voditi računa o tome da se na društvenim mrežama ponašaju odgovorno i da ne ‘šeraju’ lažne i uznemirujuće vijesti”, tvrdi Mandić.

Širenje lažnih vijesti u hrvatskom je zakonodavstvu prekršaj definiran člankom 16 Zakona o prekšajima protiv javnog reda i mira. “Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana kaznit će se za prekršaj novčanom protuvrijednosti od 50 do 200 maraka, ili kaznom zatvora od 30 dana”. Dakle, novčane kazne predviđene ovim zakonom smiješno su niske. U ranijem Kaznenom zakonu koji je bio na snazi do 2013. postojalo je kazneno djelo “širenje lažnih i uznemirujućih glasina”, no njega u sadašnjem Kaznenom zakonu više nema.

Lažne dojave

U MUP-u smo potražili pojašnjenje na što je ministar Božinović mislio kad je izjavio da je širenje lažnih vijesti kazneno djelo. “Širenje lažnih vijesti u nekim okolnostima može imati obilježje prekršaja, a u drugim obilježje kaznenog djela lažne uzbune opisanog u članku 316 sadašnjeg Kaznenog zakona, za koje je propisana kazna do tri godine zatvora”, kazala nam je u telefonskom razgovoru glasnogovornica MUP-a Marina Mandić. Za to su kazneno djelo proteklih godina u pravilu gonjeni oni koji su slali lažne dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u različitim ustanovama, zbog čega bi policija hitno evakuirala i pretraživala čitave zgrade.

Međutim, glasnogovornica Mandić kaže da se za to kazneno djelo može teretiti i onoga tko širi lažne vijesti ako ta vijest izazove angažman policije ili neke druge javne službe. Na molbu da nam to pojasni na konkretnom primjeru navela je slučaj Sirijca koji je hrvatskim medijima davao izjave da mu je nakon ilegalnog ulaska u Hrvatsku nestala kći. Policija se angažirala na tome slučaju i utvrdila da je u Hrvatsku ušao bez djeteta i da djevojčica nije ni mogla nestati u Hrvatskoj.

Izravna obavijest

“Budući da je muškarac napad izmislio i širio lažne i uznemirujuće vijesti, protiv njega je policija podnijela prijavu za kazneno djelo lažne uzbune. Tako će se i svaka lažna objava o koronavirusu koja izazove postupanje nadležnih službi koje su u kriznim okolnostima ionako prenapregnute tretirati kao kazneno djelo lažne uzbune”, kazala nam je Mandić.

Međutim, odvjetnica Vesna Alaburić kaže da se širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama nikako ne može tumačiti kao kazneno djelo lažne dojave. “Lažna dojava je kad netko izravno obavijesti policiju ili neku drugu javnu službu s ciljem da je potakne na djelovanje, a objava na društvenim mrežama to nije. Širenje lažnih vijesti u našem zakonodavstvu je prekršaj. Ova situacija najbolje pokazuje kako bi nam dobro došao poseban zakon o sankcioniranju lažnih vijesti i govora mržnje na društvenim mrežama”, kaže odvjetnica Alaburić.

Njemačka ima poseban zakon

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter koja prati regulativu vezanu uz širenje fake newsa i govora mržnja na razini EU-a, kao i načine na koje članice EU-a u svojim propisima rješavaju taj problem podsjeća da je Europska komisija 2018. donijela Akcijski plan vezan uz suzbijanje fake newsa i govora mržnje na društvenim mrežama.

Od država članica Njemačka je otišla najdalje i donijela poseban zakon o suzbijanju govora mržnje i lažnih vijesti. No, i njemački zakon i njegova praktična primjena, kaže, izazvali su kritike i rasprave oko toga gdje je granica između govora mržnje i slobode govora.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 00:01