NEVINA U LUDNICI

Muškarci vode svijet u demografsko samoubojstvo. Zato će žene pobijediti

Položaj žena, bez obzira na to imaju li jajnike ili ne, popravit će se kad vladajućima to bude u interesu
 Neja Markičević/Cropix
Objavljeno: 12. siječanj 2021. 14:35

Prvi i Drugi svjetski rat donijeli su revoluciju u ženskim životima Europe i Amerike: kad su muškarci otišli s puškama u rukama, tvornice su bile prisiljene otvoriti vrata radnicama. Rat je bio sila koja je naprasno slomila okove tradicije, stvarajući pravednije društvo smanjivanjem neravnoteže moći između muškaraca i žena.

Pandemija korone mogla bi također natjerati države na promjenu kojoj se stari svijet svim silama opire: na radikalno uvažavanje potreba žena i djece, u svijetu modeliranom po muškim potrebama. U redu je, glavni ste, ali kakva vam korist od toga ako izumirete?

Amerikanci su prije godinu dana alarmirali da im je broj novorođenih pao na najnižu razinu u 35 godina. A onda je stigla korona. Ove će godine biti rođeno 300.000 beba manje nego 2019., procjenjuje washingtonski Brookings. Demografska katastrofa usporediva je s onom nakon pandemije španjolske gripe 1918. i Velike depresije tridesetih, prenosi Reuters. I 50 posto gora od one nakon financijske krize 2008./2009., kad je u sljedeće četiri godine broj novorođenih pao za 9 posto.

Žale se Talijani i Nijemci, Kinezi i Korejci, Tajvanci i Novozelanđani. Ionako se očekivalo da će Japanci sa 128 milijuna u 2017. do kraja stoljeća pasti na manje od 53 milijuna stanovnika, a Talijani sa 61 milijun na 28 milijuna, pandemija je taj trend opasno ubrzala. Vrlo skoro širom Zapada neće biti dovoljno mladih da zarađuju za penzije rastućoj populaciji starih.

USA Today piše da je planove o rađanju u pandemiji promijenilo 30 posto osoba s jajnicima (tako piše: naime, nije pristojno u tom kontekstu reći žena, jer bi vas mogli optužiti da ste transfobni pošto isključujete žene bez jajnika, odnosno trans žene). Uzroci su razni: strah od gubitka posla, ekonomska neizvjesnost, dodatni teret brige o djeci i školovanju u lockdownu, većinom strovaljen na leđa majki.

Osobe s jajnicima posvuda su pod najtežim udarom pandemije, bez obzira što su otpornije na medicinske komplikacije covida-19. Imaju gotovo duplo veću šansu da izgube posao. U 55 razvijenih i srednje razvijenih zemalja nakon prvog vala pandemije bilo je 1,7 puta više nezaposlenih žena nego muškaraca, objavio je UN u studenome: na 182 milijuna nezaposlenih muškaraca dolazio je 321 milijun nezaposlenih žena.

Pad nataliteta nije nedavno iskrsnuo kao covid-19 pa da znanstvenici nemaju pojma. Uzroci su složeni, ali lijeka ima, pokazali su Francuzi i Šveđani koji su uspjeli povećati stopu nataliteta kombinacijom brojnih političkih mjera. Nije riječ samo o niskim plaćama, nedostatnom broju vrtića i jaslica, nedostižno skupim stambenim kvadratima. Posvuda u svijetu žene su diskriminirane na poslu jer imaju djecu ili zato što se očekuje da će je imati. Posvuda u svijetu vrijede narodni običaji koji većinu posla oko kuće i djece bacaju na ženska leđa.

Žene ne mogu izdržati taj teret, i onda se odlučuju najviše na jedno dijete. U Južnoj Koreji je između 2015. i 2019. sklopljeno milijun brakova, a više od 40 posto ih nema djece, kaže službena statistika. Mnogi djecu i ne žele. U zatvorenom društvu velikih socijalnih nejednakosti, kao što je naše ili korejsko, ako želite da vam dijete živi dobro poput vas ili čak bolje, morate mu plaćati skupe instrukcije i voziti ga na razne plaćene dodatne aktivnosti, od jezika do plivanja. Kako bi se uspjelo kvalificirati za neki od sve manjeg broja dobrih poslova.

Prepreke za veći broj djece leže većinom u spolnoj i socijalnoj diskriminaciji. Položaj žena, bez obzira imale jajnike ili ne, popravit će se kad vladajućima to bude u interesu. Kao što se položaj radnika na Zapadu drastično popravio nakon Drugog svjetskog rata, jer su vladajući bili u strahu od širenja socijalističke revolucije. U međuvremenu se SSSR srušio, revolucija je preživjela kao zabava za privilegiranu akademsku mladež pa posvuda radnička prava opadaju i raste prekarni rad.

U duboko nepravednim društvima današnja generacija može očekivati većinom lošiji standard od svojih roditelja, a samo uz golemi trud i financijsko žrtvovanje pružit će svom djetetu šansu za nešto više. I jasno da onda osobe s jajnicima manje rađaju.

Žene su na spolnu i socijalnu diskriminaciju reagirale smanjivanjem broja djece. Promjena zahtijeva pravu društvenu revoluciju, jer što je drugo nego revolucija radikalna preraspodjela BDP-a na brigu o djeci i starijima, i promjena društvenih vrijednosti tako da žene više nisu sluškinje muževima i djeci?

Velik je to zahvat u glavama: da je i otac roditelj, da se prije aviona, stadiona i snježnih kraljica novac upotrijebi za dječje vrtiće, jaslice, staračke domove, za kvalitetno javno školstvo i zdravstvo.

Zasad moćnici nisu zainteresirani za promjene: nisu zabrinuti što će biti s penzijama bez dovoljno mladih, ne ovise o penziji. Nisu prestravljeni zbog opadanja kvalitete javnog zdravstva: mogu si priuštiti privatno. Stvar će se promijeniti kad to bude u interesu vladajućih, ili kad ih natjeramo na to. Riječ je o idućih nekoliko desetljeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:20